DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 37     <-- 37 -->        PDF

USPJELE RUČNE SJETVE CRNOG BORA NA KRŠU


Tehn. Alojz Žetko


Prvi uspjeh


Stogodišnji rad na pošumljavanju golog Slovenskog Krša usmjerio je,
uglavnom, svoju tehniku pošumljavanja na sadnju sadnica crnog bora u rupe
na uobičajeni način i na sadnju pomoću poluge u ranije iskopane i zatrpane
rupe. Taj način sadnje, uz primjenu lokalnih rasadnika, daje u zadnje vrijeme
zadovoljavajuće rezultate, uz uspjeh primanja i nad 80%.


Danas pokojni lugar Karlo Andrejaši č služio je kod Sekcije za pošumljavanje
i melioraciju Krša Sežana u vrijeme 1946—1959. Andrejašič je
znao vrlo dobro da promatra prirodu i njezine pojave te je često nailazio na
pojedina starija stabla crnoga bora sa obiljem podmlatka oko sebe.


Tako je u februaru 1952. u području ascciacije trave šašike i crnoga graba
(Seslerieto autumnalis — Ostryetum carpinifoliae) izlučio u golom Kršu 1 hektar
površine i obilježio kamenim piramidama. Uzeo je 4 kg sjemena crnog
bora, porijeklom iz istog područja, i u roku od dobra 2 sata iz ruke zasijao tu
površinu sjemenom bora, bez ikakve prethodne ili naknadne obrade zemljišta.
To je predjel Jambornik kod sela Podgorje, 500 m nadmorske visine, ekspo-


Sl. 1 — Učesnici ekskurzije hrvatskih i slovenskih šumara u prvoj uspjeloj kulturi
sjetvom iz II. 19512. na Jamborniku. Desno stoji K. Andrejašič
Foto: Ing. V. Beltram, 26-V-1954.


zicije NE, nagiba 20% a kamenitosti 30—40%. Podloga je vapnenac, mjestimice
prirodno smrvljen. Pokrivač je trava šašika (Sesleria autumnalis) i to vrlo
gusta, dok ima tek vrlo rijetko po koje stabalce crnog graba, a ponegdje i poneki
grm borovice (smrike). Andrejašič je u tančine imitirao prirodu, naročito
što se tiče sjetve, jer ju je obavio u dane, kada se češeri bora sami otvaraju i
sjeme ispada na neobrađeno tlo.


379




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 38     <-- 38 -->        PDF

G. 1952 nije se moglo u gustoj travi ni primijetiti, da li je išta od sjemena
proiklijalo. Tako je isto bio i ponik slijedeće godine skoro nevidljiv, ali je g. 1954
pokazao prekrasan uspjeh a u proljeće 1960 g. ustanovljeno je na tome hektaru
površine 45.000 borova, visokih oko 1,40 m. Uspjeh je bio neočekivano dobar
i čitava površina gusto obrasla lijepim borovim biljkama, a što je glavno —
trošak za 1 ha kulture iznosio je svega 4 kg sjemena i dobra 2 sata rada!
Daljnji radovi


Prva uspjela sjetva na 1 ha površine iz g. 1952 potakla je Sekciju u Sežani,
da je pristupila ovom radu u širem opsegu pa je tako na isti način izvršena
sjetva u vrijeme 1953—1960 na još svega 360,5 ha površine, na 9 objekata u
4 katastralne općine istoga područja.


Nove sjetve dale su slijedeće rezultate:
57,5 ha puni uspjeh sa preko 9.000 borova na 1 ha
121,- ,, djelomični uspjeh sa 1.000—5.000 borova na 1 ha
30,- ,, neuspjelo radi zakašnjele sjetve krajem III. i u IV. mjesecu kao
i zbog neobične suše u V. mjesecu 1958
152,- ,, sjetve iz proljeća 1959 i 1960 još se ne mogu taono ocijeniti radi
guste trave (u proljeće 1960)
5 = 360,5 ha


SI. 2 — Prva sjetva crnog bora, koju je izveo lugar Andreja^ič g. 1952. Na 1 ha ima


45.000 borova. Objekt Jambornik. Snimak: L. Smid, 1960 g.
Iskustva iz 1952—1960


Iskustva iz ovih godina, na osnovu tačnih zapažanja na terenu, ukazuju na
ove činjenice:




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Sjetva treba da se obavi najkasnije u II. mjesecu ili u prvoj polovini III.
mjeseca. Proljetne kiše zbiju sjeme u gustoj travi do tla, klijanje uslijedi zbog
vlage dosta brzo i klice se brzo zakorijene. Ukoliko padne snijeg, on je dobrodošao,
kako pred sjetvu (omogućuje jednomjernu preglednu sjetvu po čitavoj
površini) tako i poslije sjetve (jer pokrije i pritisne sjeme k tlu). Gusta trava
pruža i zaštitu od ptica.


Za uspjelu sjetvu najpogodnije su ekspozicije NE, N i E, nadmorskih
visina 400—800 m, u biljnoj asociaciji Seslerieto autumnalis-Ostryetum carpinifoliae.
U ovim predjelima vodeni taloži iznose prosječno 1200—1500 mm,
suše znaju da traju do 2 mjeseca, skoro bez taloga. Nadmorske visine ovog
područja iznad 800 m nisu više podesne za sjetvu radi smrzavanja i opasnosti
sriježi.


Preporuča se gustu travu grabljama ili branom prodrljati, bilo prije bilo
poslije sjetve (jedamputa), da bi sjeme moglo lakše da padne na tlo, kako je
te praksa pokazala. Za zaštitu sjemena od ptica i miševa na golom tlu preporuča
se miniziranje sjemena.


Na hektar površine troši se 3—4 kg sjemena i 4—8 radnih sati (ili 1 radni
dan za 1—2 ha). Za izvođenje što jednomjernije sjetve potrebno je podijeliti


SI. 3 — Sjetva crnog bora iz g. 1254, obavljena na isti način kao 1952 g. Objekt Reber.
Snimak: L, Šmid, 1960 g.


površinu po mogućnosti u pravougaonike, koje treba ograničiti kamenim piramidama
radi orijenteacije kod rada. Najpodesnija je skupina 4—5 radnika, od
kojih svaki uzima pred sebe prugu širine 5—8 m, koju će zasijati iz ruke. Susjednom
prugom do njega ide drugi radnik, ali nekoliko koraka u zakašnjenju,
i prati prvog radnika te baca sjeme do granice prvog radnika. Sličan poredak
3, 4 i 5 radnika osiguravaju jednomjernu sjetvu po čitavoj površini.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Zaključak ing. VI. Beltrama:


Iznesena iskustva tehn A. Z e t k a treba iskoristiti na ostalom dijelu jugoslavenskog
Krša biljne asociacije Seslerieto autumnalis Ostryetum carpinifoliae
na odgovarajućim ekspozicijama i nadmorskim visinama. Ova biljna zajednica
zauzima ogromna prostranstva Krša, sve do granice Albanije, a diže se do
1000—1200 m nadmorske visine.


Slično je već ranije ustanovljeno, da je sjetva alepskog bora u njegovom
toplijem pojasu srednje i južne Dalmacije, u mjesecima VIII. i IX. dala prekrasne
rezultate.


Tako je ing. M. Oradović , sadnjom u obrađeno zemljište pod kraj
ljeta, u g. 1950—1952 u okolini Titograda, podigao raniji uspjeh sadnje od najviše
32% na prosječno 95° o- (Obradović: »Pošumljavanje u aridnim oblastima


— ubrzana sadnja pred jesenji period vegetacije«, ŠUMARSTVO 3—4/1955).
Kod obnove šume na našem Kršu treba da koristimo
sve mogućnosti, koje nam priroda pruža, a također i originalna
iskustva pojedinaca, koji su to uočili i dokazali,
kako možemo da koristimo te mogućnosti.


Pitanje uspješnog i racionalnog pošumljavanja Krša
ne treba više da bude problem!