DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 37 <-- 37 --> PDF |
USPJELE RUČNE SJETVE CRNOG BORA NA KRŠU Tehn. Alojz Žetko Prvi uspjeh Stogodišnji rad na pošumljavanju golog Slovenskog Krša usmjerio je, uglavnom, svoju tehniku pošumljavanja na sadnju sadnica crnog bora u rupe na uobičajeni način i na sadnju pomoću poluge u ranije iskopane i zatrpane rupe. Taj način sadnje, uz primjenu lokalnih rasadnika, daje u zadnje vrijeme zadovoljavajuće rezultate, uz uspjeh primanja i nad 80%. Danas pokojni lugar Karlo Andrejaši č služio je kod Sekcije za pošumljavanje i melioraciju Krša Sežana u vrijeme 1946—1959. Andrejašič je znao vrlo dobro da promatra prirodu i njezine pojave te je često nailazio na pojedina starija stabla crnoga bora sa obiljem podmlatka oko sebe. Tako je u februaru 1952. u području ascciacije trave šašike i crnoga graba (Seslerieto autumnalis — Ostryetum carpinifoliae) izlučio u golom Kršu 1 hektar površine i obilježio kamenim piramidama. Uzeo je 4 kg sjemena crnog bora, porijeklom iz istog područja, i u roku od dobra 2 sata iz ruke zasijao tu površinu sjemenom bora, bez ikakve prethodne ili naknadne obrade zemljišta. To je predjel Jambornik kod sela Podgorje, 500 m nadmorske visine, ekspo- Sl. 1 — Učesnici ekskurzije hrvatskih i slovenskih šumara u prvoj uspjeloj kulturi sjetvom iz II. 19512. na Jamborniku. Desno stoji K. Andrejašič Foto: Ing. V. Beltram, 26-V-1954. zicije NE, nagiba 20% a kamenitosti 30—40%. Podloga je vapnenac, mjestimice prirodno smrvljen. Pokrivač je trava šašika (Sesleria autumnalis) i to vrlo gusta, dok ima tek vrlo rijetko po koje stabalce crnog graba, a ponegdje i poneki grm borovice (smrike). Andrejašič je u tančine imitirao prirodu, naročito što se tiče sjetve, jer ju je obavio u dane, kada se češeri bora sami otvaraju i sjeme ispada na neobrađeno tlo. 379 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 38 <-- 38 --> PDF |
G. 1952 nije se moglo u gustoj travi ni primijetiti, da li je išta od sjemena proiklijalo. Tako je isto bio i ponik slijedeće godine skoro nevidljiv, ali je g. 1954 pokazao prekrasan uspjeh a u proljeće 1960 g. ustanovljeno je na tome hektaru površine 45.000 borova, visokih oko 1,40 m. Uspjeh je bio neočekivano dobar i čitava površina gusto obrasla lijepim borovim biljkama, a što je glavno — trošak za 1 ha kulture iznosio je svega 4 kg sjemena i dobra 2 sata rada! Daljnji radovi Prva uspjela sjetva na 1 ha površine iz g. 1952 potakla je Sekciju u Sežani, da je pristupila ovom radu u širem opsegu pa je tako na isti način izvršena sjetva u vrijeme 1953—1960 na još svega 360,5 ha površine, na 9 objekata u 4 katastralne općine istoga područja. Nove sjetve dale su slijedeće rezultate: 57,5 ha puni uspjeh sa preko 9.000 borova na 1 ha 121,- ,, djelomični uspjeh sa 1.000—5.000 borova na 1 ha 30,- ,, neuspjelo radi zakašnjele sjetve krajem III. i u IV. mjesecu kao i zbog neobične suše u V. mjesecu 1958 152,- ,, sjetve iz proljeća 1959 i 1960 još se ne mogu taono ocijeniti radi guste trave (u proljeće 1960) 5 = 360,5 ha SI. 2 — Prva sjetva crnog bora, koju je izveo lugar Andreja^ič g. 1952. Na 1 ha ima 45.000 borova. Objekt Jambornik. Snimak: L. Smid, 1960 g. Iskustva iz 1952—1960 Iskustva iz ovih godina, na osnovu tačnih zapažanja na terenu, ukazuju na ove činjenice: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Sjetva treba da se obavi najkasnije u II. mjesecu ili u prvoj polovini III. mjeseca. Proljetne kiše zbiju sjeme u gustoj travi do tla, klijanje uslijedi zbog vlage dosta brzo i klice se brzo zakorijene. Ukoliko padne snijeg, on je dobrodošao, kako pred sjetvu (omogućuje jednomjernu preglednu sjetvu po čitavoj površini) tako i poslije sjetve (jer pokrije i pritisne sjeme k tlu). Gusta trava pruža i zaštitu od ptica. Za uspjelu sjetvu najpogodnije su ekspozicije NE, N i E, nadmorskih visina 400—800 m, u biljnoj asociaciji Seslerieto autumnalis-Ostryetum carpinifoliae. U ovim predjelima vodeni taloži iznose prosječno 1200—1500 mm, suše znaju da traju do 2 mjeseca, skoro bez taloga. Nadmorske visine ovog područja iznad 800 m nisu više podesne za sjetvu radi smrzavanja i opasnosti sriježi. Preporuča se gustu travu grabljama ili branom prodrljati, bilo prije bilo poslije sjetve (jedamputa), da bi sjeme moglo lakše da padne na tlo, kako je te praksa pokazala. Za zaštitu sjemena od ptica i miševa na golom tlu preporuča se miniziranje sjemena. Na hektar površine troši se 3—4 kg sjemena i 4—8 radnih sati (ili 1 radni dan za 1—2 ha). Za izvođenje što jednomjernije sjetve potrebno je podijeliti SI. 3 — Sjetva crnog bora iz g. 1254, obavljena na isti način kao 1952 g. Objekt Reber. Snimak: L, Šmid, 1960 g. površinu po mogućnosti u pravougaonike, koje treba ograničiti kamenim piramidama radi orijenteacije kod rada. Najpodesnija je skupina 4—5 radnika, od kojih svaki uzima pred sebe prugu širine 5—8 m, koju će zasijati iz ruke. Susjednom prugom do njega ide drugi radnik, ali nekoliko koraka u zakašnjenju, i prati prvog radnika te baca sjeme do granice prvog radnika. Sličan poredak 3, 4 i 5 radnika osiguravaju jednomjernu sjetvu po čitavoj površini. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Zaključak ing. VI. Beltrama: Iznesena iskustva tehn A. Z e t k a treba iskoristiti na ostalom dijelu jugoslavenskog Krša biljne asociacije Seslerieto autumnalis Ostryetum carpinifoliae na odgovarajućim ekspozicijama i nadmorskim visinama. Ova biljna zajednica zauzima ogromna prostranstva Krša, sve do granice Albanije, a diže se do 1000—1200 m nadmorske visine. Slično je već ranije ustanovljeno, da je sjetva alepskog bora u njegovom toplijem pojasu srednje i južne Dalmacije, u mjesecima VIII. i IX. dala prekrasne rezultate. Tako je ing. M. Oradović , sadnjom u obrađeno zemljište pod kraj ljeta, u g. 1950—1952 u okolini Titograda, podigao raniji uspjeh sadnje od najviše 32% na prosječno 95° o- (Obradović: »Pošumljavanje u aridnim oblastima — ubrzana sadnja pred jesenji period vegetacije«, ŠUMARSTVO 3—4/1955). Kod obnove šume na našem Kršu treba da koristimo sve mogućnosti, koje nam priroda pruža, a također i originalna iskustva pojedinaca, koji su to uočili i dokazali, kako možemo da koristimo te mogućnosti. Pitanje uspješnog i racionalnog pošumljavanja Krša ne treba više da bude problem! |