DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Sjetva treba da se obavi najkasnije u II. mjesecu ili u prvoj polovini III. mjeseca. Proljetne kiše zbiju sjeme u gustoj travi do tla, klijanje uslijedi zbog vlage dosta brzo i klice se brzo zakorijene. Ukoliko padne snijeg, on je dobrodošao, kako pred sjetvu (omogućuje jednomjernu preglednu sjetvu po čitavoj površini) tako i poslije sjetve (jer pokrije i pritisne sjeme k tlu). Gusta trava pruža i zaštitu od ptica. Za uspjelu sjetvu najpogodnije su ekspozicije NE, N i E, nadmorskih visina 400—800 m, u biljnoj asociaciji Seslerieto autumnalis-Ostryetum carpinifoliae. U ovim predjelima vodeni taloži iznose prosječno 1200—1500 mm, suše znaju da traju do 2 mjeseca, skoro bez taloga. Nadmorske visine ovog područja iznad 800 m nisu više podesne za sjetvu radi smrzavanja i opasnosti sriježi. Preporuča se gustu travu grabljama ili branom prodrljati, bilo prije bilo poslije sjetve (jedamputa), da bi sjeme moglo lakše da padne na tlo, kako je te praksa pokazala. Za zaštitu sjemena od ptica i miševa na golom tlu preporuča se miniziranje sjemena. Na hektar površine troši se 3—4 kg sjemena i 4—8 radnih sati (ili 1 radni dan za 1—2 ha). Za izvođenje što jednomjernije sjetve potrebno je podijeliti SI. 3 — Sjetva crnog bora iz g. 1254, obavljena na isti način kao 1952 g. Objekt Reber. Snimak: L, Šmid, 1960 g. površinu po mogućnosti u pravougaonike, koje treba ograničiti kamenim piramidama radi orijenteacije kod rada. Najpodesnija je skupina 4—5 radnika, od kojih svaki uzima pred sebe prugu širine 5—8 m, koju će zasijati iz ruke. Susjednom prugom do njega ide drugi radnik, ali nekoliko koraka u zakašnjenju, i prati prvog radnika te baca sjeme do granice prvog radnika. Sličan poredak 3, 4 i 5 radnika osiguravaju jednomjernu sjetvu po čitavoj površini. |