DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 4 <-- 4 --> PDF |
mase, pa su izrađene »rekti.ficirane« tablice koje su davale manju drvnu masu od originalnih Schubergovih tablica. Za područje šumarije Ravna Gora izradio je Tordonv [2] — već 1875. godine —jednoulazne tablice za prebornu šumu. Pomoću 566 modernih stabala izračunati oblični brojevi razlikovali su se od podataka bavarskih tablica t. j . bili su manji od obličnih brojeva bavarskih tablica. U Malom šumarsko-tehničkom priručniku (izdanje: Sekcija šumarstva i drvne industrije Društva inženjera i tehničara NR Hrvatske, Zagreb 1949.) štampane su modificirane Schubergove tablice. Originalne Schubergove tablice sastoje se zapravo iz četiriju tablica, i to: za starosti 21—40 godina, 41—80. 81—120 i preko 120 godina starosti. Kod redakcije Malog šumarskog tehničkog priručnika zaključeno je da se za svaku vrstu drveća donese samo jedna tablica1. Radi toga je i za jelu — iz četiri Schubertove tablice — izrađena jedna jedina tablica2. Ta tablica iz MŠT priručnika preštampana je u »Gozdarski in lesno industrijski Priročnik« (izdanje: Založba kmečka knjiga, Ljubljana 1951.). a također i u »Priručnik za šumarske inženjere II« (Naučna knjiga, Beograd 1957.). Originalne Schubergove tablice izjednačene su - grafički a grafički način izjednačavanja zahtijeva veliki broj podataka. Iz tabele 1 vidi se, da je Schuberg tih podataka imao relativno malo, a osim toga većina modela bila je iz tanjih debljinskih razreda. Uzme li se u obzir broj modela i grafički način izjednačavanja, to se može reći, da su Schubergove tablice — za prsne promjere veće od 50 cm — dobivene ekstrapolacijom, pa su prema tome i nesigurne. Vjerojatno je i to — a ne samo činjenica, da su to njemačke tablice — uzrok, što se njihovom upotrebom dobivaju preniski rezultati kod kubisanja debljih stabala. Da bi se provjerila upotrebljivost Schubergovih tablica oboreno je i izmjereno na području Šumarija Zalesina i Skrad oko 600 jelovih stabala3. Izmjerena modema stabla iskorištena su za izradu dvoulaznih tablica drvnih masa posebno za jelu na silikatnoj podlozi i posebno na vapnenačkoj podlozi, a također i za izradu tarifa. Upotrebljena je drvna masa debla t. j . volumen grana nije uzet u obzir. Izjednačenje je izvršeno računskim putem po metodi najmanjih kvadrata uz upotrebu Schumacher-Hallove formule m = 10a .db.hc (vidi Schumacher-Hall [3]). U tabeli 2 dani su podaci za parametre a, b i c i njihove greške Oh i oc. te standardne devijacije logaritama drvnih masa oko 1 Razlozi su bili štednja prostora i činjenica, da su to njemačke tablice, koje će na našim terenima davati i onako tek samo približne rezultate. 2 Kod toga je primijenjen postupak složene aritmetičke sredine sa brojem modela — u dotičnom debljinsiko-visins´kom razredu — kao težinom (vidi Mali šumarsko tehnički priručnik str. 76). Tako dobivena tablica (nije baš potpuno glatka, što se na pr. može vidjeti kod grafikona za određivanje oblikovisina pri upotrebi Lae- rove metode. Taj grafikon — za jelu — izrađen je pomoću te tablice i radi toga su krivulje nepravilne (vidi M. Fišer: Skrižaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinarna po metodi prof. W. v. Laera, izdanje: Šumarsko društvo NR Hrvatske, Zagreb). 8 Istraživanja su provedena na trošak Šumarije Zalesina. Na području Šumarije Skrad oboreno je i izmjereno 54 modelnih stabala (u predjelu Kicelj) troškom Šumarije Skrad. Kod mjerenja modelnih stabala te kod obrade podataka sudjelovali su drugovi: ing. L,j. Nežić, ing. N. Spudić, nadlugar V. Grgurić, te studenti šumarstva D. Babunović, D. Radaković, N. Furlan, S. Bađuri, M. Fistrović, V. Pečovnik, J. Gašparović, A. Pranjić, A. Vovnik, B. Dietinger, I. Krivošić i K. Kranjčević. 346 |