DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 41 <-- 41 --> PDF |
DUGLAZIJA KAO VRSTA EKONOMSKIH SASTOJINA NA DEGRADIRANOM DIJELU KRASA Ing. O. Piškorić Osnovna je svrha mog prikaza iz 1946 god. »Četinjače u okolici Rovinja« (lit. 5.) bila da se upozori stručna javnost na pojedine vrste četinjača koje bi mogle koristiti u podizanju šuma na kršu i to ne samo radi korištenja (ozelenjavanja golog krša) nego> i radi korištenja drva, dakle za podizanje neposredno proizvodnih ili ekonomskih šuma, kako su nazvane na Saveznom savjetovanju o kršu 1958 god. (lit. 1). Koliko mi je poznato, Rovinski »arboretum«, osobito nasadi u park-šumi b. posjeda Hiitterot, nije dovoljno iskorišten ni po našoj istraživačkoj službi, a još manje u dosadanjoj praksi »pošumljavanja krša«. Petogodišnjim planom b. Uprave za pošumljavanje krša u Splitu, kao i za Oblast Istre bilo je predviđeno i iskorićavanje nekih rovinjskih četinjača, ali kako ti planovi radi rasformacija ovih ustanova, nisu ni inače realizirani, nije realizirana ni sadnja njihova. Tako su rovinjski nasadi duglazije, jele, cedrova i raznih čempresa ostali neiskorišćeni na širem planu obnove šuma na degradiranom dijelu Kraškog područja. Međutim danas je aktuelno unošenje četinjača i razne sastojine i na Kraškom području, kako u novopodignute na golom kršu, tako i u degradirane sastojine listača (zimzelenih — makija, i listopadnih — u grabove šume) za izvršenje plana »očetinjavanja«. Nadalje treba imati na umu, da je i Podkornisija za koordinaciju šumarskih pitanja Mediterana organizacije FAO na zasjedanju krajem 1957. god. preporučila podizanje šuma na Kraškom području i radi toga da se osigura u budućnosti dijelu stanovništva životna egzistencija prigodom iskorišćavanja tih šuma. Oko 1900. god. u Rovinju i okolici, a osobito u parku bolnice (danas lječilišta tbc kostiju) i na posjedu Hiitterot, sađene su i raznovrsne četinjače. U parku bolnice sađeni su soliteri ili manje grupe stabala, dok na posjedu Hiitterot, dalje u park-šumi, podignute su i omanje sastojine. Raznovrsni čempresi (vidi lit. 5) sađeni su kao soliteri, cedrovi u drvoredu i u sastojinama alepskog bora, a jela i duglazija u sastojinama. Kako sam 1946 na više panjeva ustanovio, prosječna starost ovih sastojina može se računati počam od 1901 god. (na panjevima je utvrđena starost između 45 i 47 godina). Zahvaljujući suradnji ing. H. Madirrazze , upravitelja Šumarije u Rovinju, i šum. tehničara I. Simca , mogu podatke za jelu i cedar iz 1946 god. dopuniti podacima mjerenja krajem 1957 god. nadajući se, da će korisno poslužiti u skoroj budućnosti kod izbora vrsta za podizanje ekonomskih šuma i ha degradiranom dijelu Kraškog područja. Sastojin e jele . 1946 g. jela u Rovinjskoj park-šumi, radi pomanjkanja točnijih determinatora, nazvana je grčkom jelom — Abies cephalonicaLaudon. Danas je i druga determinacija tj. kao Abies Vilmorinii Mast. u pitanju, pa ćemo je stoga u ovom prikazu nazvati rovinjskom jelom. Nasadi jele nalaze se na ukupnoj površini od 1,343 ha od čega jedna sastojina od 0 5 ha, a druga od 0,4 ha, a ostalo u većim skupinama (podaci ing. M adirrazze) . Gustoća i uzrast svih ovih nasada, prema mjerenju I. Simca , kao i struktura (debljinski razredi) prema stanju krajem 1957 g. prikazani su podacima u tab. 1. 1957 g. izvršeno je klupiranje svih stabala, dok su 1946 g. mjerenja vršena na dvije plohe najvećih (površinski) nasada ukupne površine |