DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 41 <-- 41 --> PDF |
DUGLAZIJA KAO VRSTA EKONOMSKIH SASTOJINA NA DEGRADIRANOM DIJELU KRASA Ing. O. Piškorić Osnovna je svrha mog prikaza iz 1946 god. »Četinjače u okolici Rovinja« (lit. 5.) bila da se upozori stručna javnost na pojedine vrste četinjača koje bi mogle koristiti u podizanju šuma na kršu i to ne samo radi korištenja (ozelenjavanja golog krša) nego> i radi korištenja drva, dakle za podizanje neposredno proizvodnih ili ekonomskih šuma, kako su nazvane na Saveznom savjetovanju o kršu 1958 god. (lit. 1). Koliko mi je poznato, Rovinski »arboretum«, osobito nasadi u park-šumi b. posjeda Hiitterot, nije dovoljno iskorišten ni po našoj istraživačkoj službi, a još manje u dosadanjoj praksi »pošumljavanja krša«. Petogodišnjim planom b. Uprave za pošumljavanje krša u Splitu, kao i za Oblast Istre bilo je predviđeno i iskorićavanje nekih rovinjskih četinjača, ali kako ti planovi radi rasformacija ovih ustanova, nisu ni inače realizirani, nije realizirana ni sadnja njihova. Tako su rovinjski nasadi duglazije, jele, cedrova i raznih čempresa ostali neiskorišćeni na širem planu obnove šuma na degradiranom dijelu Kraškog područja. Međutim danas je aktuelno unošenje četinjača i razne sastojine i na Kraškom području, kako u novopodignute na golom kršu, tako i u degradirane sastojine listača (zimzelenih — makija, i listopadnih — u grabove šume) za izvršenje plana »očetinjavanja«. Nadalje treba imati na umu, da je i Podkornisija za koordinaciju šumarskih pitanja Mediterana organizacije FAO na zasjedanju krajem 1957. god. preporučila podizanje šuma na Kraškom području i radi toga da se osigura u budućnosti dijelu stanovništva životna egzistencija prigodom iskorišćavanja tih šuma. Oko 1900. god. u Rovinju i okolici, a osobito u parku bolnice (danas lječilišta tbc kostiju) i na posjedu Hiitterot, sađene su i raznovrsne četinjače. U parku bolnice sađeni su soliteri ili manje grupe stabala, dok na posjedu Hiitterot, dalje u park-šumi, podignute su i omanje sastojine. Raznovrsni čempresi (vidi lit. 5) sađeni su kao soliteri, cedrovi u drvoredu i u sastojinama alepskog bora, a jela i duglazija u sastojinama. Kako sam 1946 na više panjeva ustanovio, prosječna starost ovih sastojina može se računati počam od 1901 god. (na panjevima je utvrđena starost između 45 i 47 godina). Zahvaljujući suradnji ing. H. Madirrazze , upravitelja Šumarije u Rovinju, i šum. tehničara I. Simca , mogu podatke za jelu i cedar iz 1946 god. dopuniti podacima mjerenja krajem 1957 god. nadajući se, da će korisno poslužiti u skoroj budućnosti kod izbora vrsta za podizanje ekonomskih šuma i ha degradiranom dijelu Kraškog područja. Sastojin e jele . 1946 g. jela u Rovinjskoj park-šumi, radi pomanjkanja točnijih determinatora, nazvana je grčkom jelom — Abies cephalonicaLaudon. Danas je i druga determinacija tj. kao Abies Vilmorinii Mast. u pitanju, pa ćemo je stoga u ovom prikazu nazvati rovinjskom jelom. Nasadi jele nalaze se na ukupnoj površini od 1,343 ha od čega jedna sastojina od 0 5 ha, a druga od 0,4 ha, a ostalo u većim skupinama (podaci ing. M adirrazze) . Gustoća i uzrast svih ovih nasada, prema mjerenju I. Simca , kao i struktura (debljinski razredi) prema stanju krajem 1957 g. prikazani su podacima u tab. 1. 1957 g. izvršeno je klupiranje svih stabala, dok su 1946 g. mjerenja vršena na dvije plohe najvećih (površinski) nasada ukupne površine |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 42 <-- 42 --> PDF |
0,26 ha. Jedna je ploha uzeta u rjeđoj, a druga u gušćoj sastojini. Radi toga uporedba podataka daje samo približne podatke, no ipak dovoljno točne da se dobije uvid u dinamiku razvoja tih sastojina. Konačno i podaci o proizvodnji drvne mase (prirastu) do 1957 g. nisu posve točni, jer manjkaju podaci o posječenim stablima, kao i radi toga, što te sastojine nisu sistematski njegovane (proređivane), pa su to podaci o razvoju više prirodne nego gospodarske šume. Drvored cedra. Cedrova (Cedrus deodara Laws., C. libani Laws., C. brevifolia Hen., C. atlantica Man. (kao i križanci) posađeni su početkom XX. vijeka na više mjesta u Istri tj. ne samo u Rovinju nego i na Brionima, u području Poreča i Pule, kao i u Pazinu (nekoliko stabala). U Rovinskoj park-šumi sađen je kao soliter (u drvoredu) te u sastojini alepskog bora. U sastojini s alepskim borom cedar je postigao doduše dobre visine, ali su promjeri u odnosu na promjere slobodnoi raslih stabala znatno manji pa su stoga 1946 g., a zatim i 1957 g., snimljeni samo oni u drvoredu. Ako taj drvored promatramo kao sastojinu u gospodarskom smislu riječi, tada možemo govoriti i o strukturi tog nasada. Struktura je prikazana u tab. 2. i 3. i to kako u 1957 g. tako i u 1946 g. Sastojine duglazije. Iako premenjerom 1957 g. nisu obuhvaćene sastojine duglazije (Pseudotsuga Douglasii Carr.), jer su nasadi stradali od orkana, smatram korisnim osvrnuti se i na tu vrstu i to na bazi podataka premjera 1946 g. Podaci o strukturi dviju sastojina iz 1946 g. nalaze se u tab. 4. Rovinjski nasadi navedenih vrsta pokazuju, da one mogu uspijevati na području crnikinih šuma (Orneto-Quercetum ilicis Hć), iako s različitim intentizetom prirasta i različitim vitalitetom. Podaci o cedr u doduše ne odnose se na sastojinski nasad, ali su ipak od vrijednosti i za podizanje cedrovih sastojina, jer upućuju, da te sastojine moraju imati relativno mah broj stabala po ha, analogno kao> i sastojine hibridnih topola. Prosječni godišnji debljinski prirast iznosi preko 1 cm, pa ophodnja cedrovih sastojina, i za jaču pilansku oblovinu, ne treba biti viša od 50 godina (osim ako račun rentabiliteta ne bi upućivao na višu ophodnju). Rovinjski nasad himalajskog cedra pokazuje, da je ova vrst, uz jednake stanišne uslove, ne samo prođukciono´ nego i novčano rentabilna i da s njom treba računati kod podizanja ekonomskih šuma na Kraškom području. D u g 1 a z i j a također pokazuje kako sam to već naglasio- i u članku »Duglazija na Krasu« (lit. 6), dosta intenzivan prirast i u uglovima submediteranske klime. Pedesetgodišnja sastojina može postići srednji promjer i preko 34 cm, dok najjača stabla postižu promjer u prsnoj visini i preko 50 cm. Udio- stabala IV. debljinskog razreda (sa srednjim pp od 44 cm) u rjeđim sastojinama iznosi preko 15´% ukupne temeljnice (odnosno 8´% po broju stabala). Takav prirast duglazije konstatiramo u sastojini, za koju su nepoznati zahvati njege (proređivanja). Kvalitet stabala je također vrk> dobar, pa se iskorišćavala i za jarbole 18 m duge. Duglazija je u Rovinju pokazala dosta dobar prirast, ali slabu vitalnost. Naime već 1946 g. bilo je suhovrhih stabala. Međutim tu pojavu ne smatramo jače nepovoljnom, budući da do tog vremena stabla postižu dimenzije, koje odgovaraju dimenzijama pilanskih trupaca. Važna je i činjenica, da se i p r irodn o dobro pomlađuje , kako to pokazuje pomladak na površini, koja je stradala od orkana. Prema tome jednom vještački podignuta sastojina je trajn a tj. pomlađivanje će se vršiti prirodnim putem, dakle bez troškova i bez prekida pokrovnosti tla sastojinom. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Jela , rovinjska jela, ima relativno mali prirast i dimenzijama njezina stabla znatno zaostaju iza stabala cedra ili duglazije. Međutim njezina je vitalnost znatno veća nego duglazije, jer pojave suhovrhosti stabala nije bilo, a cjelokupna sastojina ima zdravi izgled. Nema sumnje, da bi se njegom (proredjvanjem) prirast mogao nešto pojačati. Početak, učestalost kao i jakost proređivanja otvorena su pitanja na koja treba odgovoriti istraživalačka djelatnost na novoosnovanim sastojinama ne samo jele nego i cedrova i duglazije. RAČUN RENTABILITETA SASTOJINA DUGLAZIJE, CEDRA I JELE Tokom posljednjih godina, a silom propisa o finansiranju investicija u privredi, i za Kraško područje formiran je pojam ekonomske i pojam zaštitne šume (vidi lit. 1). Dioba na ekonomske i zaštitne šume korisna je i za šumsko gospodarstvo Kraškog područja, jer, s jedne strane, osigurava raznovrsno finansiranje »pošumljavanja krša-«, a s druge strane omogućuje afirmaciju šumarstva kao. privredne grane i na degradiranom dijelu Kraškog područja. Nema sumnje da ova podjela prisiljava šumarske stručnjake, da pošumljavanju krša prilaze s platforme stvarnih potreba, a ne jedne manje više maglovite ideje »ozelenjavanja golog krša«. Podizanje pak ekonomskih šuma pridonosi afirmaciji šumarske struke, jer se tako one mogu početi iskorišćavati već nakon desetak godina, dakle u vremenu, koje nije mnogo dulje od onoga, koje je potrebno, da se izgradi jedna veća tvornica ili nešto duža željeznička pruga, odnosno cesta. Podizanjem pak ekonomskih šuma stvara se i baza za samostalno finansiranje podizanja šuma na Kraškom području u nedalekoj budućnosti. Račun rentabiliteta za sastoji ne duglazije izvest ćemo prema slijedećim pretpostavkama: 1. Sadnja se vrši u gnijezda 0,8 X 1 m i to> 2.500 gnijezda po ha; 2. u svako gnijezdo sadi se po 5 biljaka ili po 1 ha 12.500 kom.; 3. troškovi sadnje po 1 ha iznese 354.000 din (vidi analizu cijena u tab. 5); 4. uz režijske troškove godišnje 1000 din/ha; 5. kamatne stope od 2%; 6. prirasta kao u rovinjskim sastojinama; 7. intenzivnog p naređivanja; 8. ophodnje od 50 godina; 9. cijena drvnog materijala prema Cjeniku koji važi za NR Hrvatsku (lit. 3). D X X D D X D D i X * Tf 20 c*« |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ad 1. i 2. Sadnju treba u pravilu vršiti u gnijezda dimenzija 0,8 X 1,0 met., a u svako gnijezdo* po 5 biljaka. Idealan raspored gnijezda i biljaka u gnijezdu prikazan je na skici br. 1. Po 1 ha dolazi 2.500 gnijezda ili 12.500 biljaka. Takav način sadnje osigurava ne samo bolje uspijevanje kulture, nego omogućuje i ranije proređivanje, a to je osobito važno s finansijske strane. Ad 3. Ekonomske sastojine mogu se podizati na staništima do IV. razreda kategorije terena za rad i za pošumljavanje normi, koje je izradio Šumarski klub u Splitu. Naša računska sastojina podiže se na staništu III. kategorije terena*. Ad 4. Redovne režijske troškove (uprava, čuvanje, zemljarina i si.) od 1000 din./ha godišnje smatramo dovoljnim. Ako su i nešto viši, oni bitno ne utječu na rentabilitet, kako´ se to može zaključiti iz kasnije izvedenog obračuna. Troškovi doznake stabala kod proredivanja ne uzimaju se u račun, jer se oni mogu naplatiti neposredno pri prodaji materijala. A sve da se i uračunaju, rie bi bitno mijenjali račun rentabiliteta, jer nisu opterećeni kamatama (isplaćeni su istodobno s prodajom materijala). Ad 5. Visina kamatne stope ovisi zapravo o financijskoj politici države. Danas kamatna stopa za investicije iznosi od 1 do 5l%. Naš račun rentabiliteta izveden je na bazi kamatne stope od 2%, jer smatramo, da je ta stopa u socijalističkoj privredi i za konkretni slučaj, za podizanje sastojina u degradiranom dijelu Kraškog područja, dovoljno visoka. Uostalom stopa od 2% određena je po Jugoslavenskoj investicionoj banki za davanje investicionih zajmova za podizanje intenzivnih kultura drveća (lit. 4.). Ad 6. Prirast sastojina duglazije uzima se kao srednja vrijednost rovinjskih sastojina. Stoga je u račun uzeto, da će srednje sastojinsko stablo u 50. g. imati prsni promjer od 28 cm a visinu od 20 met. Ustvari, uz iste uslove, taj prirast bit će veći, a povećanje bit će rezultat i redovnog proredivanja. Ad 7. i 8. Učestalost i intenzitet proredivanja vidi se u tabeli obračuna prihoda (tab. 6). Ophodnja je uzeta s 50 godina, budući da do te dobi sastojine mogu postići i pilansku ofolovinu, kao i s obzirom na pojavu suhovrhosti na stanovitom broju stabala u toj dobi, a koja je vjerojatno posljedica, što se duglazija našla u toplijim klimatskim prilikama nego je njezino prirodno rasprostranjenje (u Mayer-ovu Lauretumu mjesto Fagetumu). Ad 9. Iako cijene citirano-g Cjenika za neke sortimente smatramo niskim, a osobito za tanje sortimente**, uzimamo ih ipak u prosječnoj vrijednosti Cje * Prema tim Normama karakteristike pojedinih kategorija terena jesu: I. tlo duboko, sipko, bez stijena, dakle lako obradivo; TI. tlo također bez kamena ili s malo lakopokretljivog. Gornji sloj je zbijen i prožet jačim sistemom korijenja trava; III. matično stijenje izbija mjestimično na površinu, dok se u tlu nalazi i krupnije kamenje, koie treba vaditi. Ili tlo sa sitnijim jače zbitim kršjem; IV. tereni s jačim učešćem matičnog stijenja na površini, a kamenog kršja u tlu, pa je radi njihovog odstranjivanja potreban donos zemlje i sa strane. Gdjekada je potrebna i poluga; V. tereni s jakim učešćem matičnog stijenja na površini, a slojanost nepovoljna tj. slojanje manje ili više približava se horizontali. Upotreba poluge kao i donos zemlje sa strane Uvijek potreban. ** U okolici Splita napr., u Poljicima, cijene stabla alepskog bora, dakle vrste s dosta krivom deblovinom, pp 20 cm, a visine 8;—9 met., kreću se od 400 do 500 din. u šumi na panju, a jedne i to ne posve prave grane sposobne za kolac (promjera do 2 cm, a dužine do 2 met.) i do 20 din. također na stablu. Po citiranom Cjeniku cijene takvog stabla i kolaca ne dosiže ni 50;,l/o ovih. 386 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 45 <-- 45 --> PDF |
nika, jer je to nepovoljnije za račun rentabiliteta. Pored toga potrebno je račun rentabiliteta izvesti uz stalnije cijene i koje važe za šire područje, budući da će se i takve sastojine podizati u područjima s različitim uslovima iskorišćavanja. Troškovi ponavljanja (popunjavanja) kao i njege (okopavanja) ne računaju se, jer ako se svi radovi dobro izvrše, a obrađena površina (gnijezda) dobro mulčiraju (pošljunčaju ili oblože kamenjem) tada ti radovi ne će biti ni potrebni, jer je uspjeh osiguran. Svakako, da će biti stanovitih gubitaka, pa je što više račun prihoda izvršen na bazi gubitka od 2.500 biljaka, ali oni ne će predstavljati jače oštećivanje sastojine, nego će tek smanjiti broj stabala za proređivanje kod prve i druge prorede. » Kako pokazuje obračun prihoda i obračun amortizacije (tab. 6. i talb. 7.), duglazija je vrsta koja može poslužiti za podizanje gospodarkih sastojina na Kraškom području, na kršu. Dakako samo na boljim staništima tj. na dubljim i mineralnim hranivima nešto jačim tlima (na kojima nema kadulje). Prema tim obračunima troškovi podizanja sastojina bit će podmireni već u 40. godini tako., da će prihod proreda u 45. godini i sječe u 50. godini biti čist prihod. A u vrijednost prihoda treba uračunati i vrijednost prirodnog pomlađivanja stare sastojine. Stoga sječu stare sastojine treba izvršiti tehnikom oplodne sječe, u koliko ne bi bilo dovoljno podmladka . Rentabilitet se pokazuje i na bazi punih troškova podizanja sastojine uz predviđenu dvopostotnu kamatnu stopu, ali smatramo, da bi dio troškova, najmanje 30%, trebato smatratiti kao investicije bez obaveze vraćanja, jer se, konačno, šuma podiže na mjestu, gdje je nema (i to na Kraškom području) i koja će se »isplaćivati« i preko neposrednih koristi, koje su rezultat njezinog postojanja. Podizanjem takvih šuma stvara se i baza za zaposlenje dijela lokalnog stanovništva na Kraškom području, a koje će, bez sumnje i u budućnosti, biti dobar izvor radne snage odnosno bit će više radne snage nego što je potrebno za »stara« zaposlenja. Podizanje ekonomskih šuma na Kraškom području predstavlja, dakle, jedan ekonomsko-socijalni problem šireg, državnog, značenja. Ne poričem, da se obračunu prihoda i amortizacije može prigovoriti, da su rađeni za idealnu šumu i da je pitanje, da li će se baš prema njemu ostvarivati prihodi. Već je naglašeno, da je obračun izvršen na bazi prilično velikih troškova a prihoda manjih od onih, koji bi odgovarali jačoj rovinjskoj sastojini. Ali i kod drugih investicija planirani rentabilitet ne postiže se uvijek Zar nema više slučajeva, da se prvi proračuni napr. za gradnju neke pruge, tvornice, hidrocentrale i drugih investicija pokazali nestvarnim, preniskim, pa se morala dodavati nova sredstva? A u našem računu rentabiliteta uzgoja duglazije prihodi su toliko visoki, da ih samo elementarne nepogode, kalamiteti, mogu dovesti do deficita. A da se izbjegnu takvi gubici, sastojine možemo osigurati kod DOZ-a. Rentabilnost uzgoja cedro va. Za cedrove ne možemo dati brojčanu analizu kao- za duglaziju, ali izneseni podaci za rovinjski drvored, kao´ i okularna opažanja u drugim nasadima, upućuju na to, da su to vrste koje prirastom odgovaraju duglaziji. Prema tome i ove se vrste mogu iskoristiti za podizanje gospodarskih sastojina na Kraškom području. Rentabilnost uzgajanja jele. Intenzitet prirasta jele u uslo vima rovinjskog okoliša znatno je manji nego duglazije ili cedrova. Od jelovih sastojina može se tek u 35. godini očekivati nešto deblji proredni materijal. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Vrijednost prorednog materijala prvih proreda, koje i kasnije nastupaju nego kod duglazije, ne će moći jače snižavati vrijednost troškova pošumljavanja, pa je novčana rentabilnost takvih sastojina znatno manja nego duglazijevih. No to ne znači da ne treba i s ovom vrstom raditi. U prvom redu istodobnim podizanjem sastojina duglazije i jele možemo ih smatrati kao cjelinu pri čemu će prihodi duglazije smanjivati deficit jele, a koja će ostati s duljom ophodnjom. U drugom redu u šumskom se gospodarstvu i proizvodnji ne može u cijelosti primjenjivati račun rentabiliteta na jednak način kao u industriji ili u poljoprivredi. Šumska proizvodnja temelji se u znatnoj mjeri na prirodnosti razvoja sastojine i vezana je na duži proizvodni period. Svako, jače odstupanje od prirodnosti razvoja vezano je s rizikom, kako nam pokazuju primjeri svojedobne piceazije u Njemačkoj ili uzgojem čistih lužnjakovih sastojina kod nas. Pored rovinjske jele zavređuje pažnju i andalušk a (Abies pinsapoBoiss.), kako pokazuju pojedina stabla u rovinjskom području i kod sela Drenova više Rijeke. ZAKLJUČAK Izvršeni obračun upućuje na mogućnost podizanja neposredno rentabilnih sastojina od duglazije i cedra i na određenim staništima na području degradiranog ´krša uz uvjet manje kamatne stope za uložena sredstva i otplatu investicija u toku ophodnje.* Međutim smatram potrebnim ponovo naglasiti, da se na rentabilitet šumskog gospodarstva ne mogu i ne smiju primijeniti šablone finansiranja drugih privrednih grana, a za takov stav postoji više razloga: Prvo : Danas se gotovo sve šume nalaze na staništima, koja se mogu trajn o racionalno iskorištavati samo onda, ako- su pod šumom. Ako na takvim staništima nestane šume (u našem slučaju, ako se šuma ne podigne) tada se produktivnost vidno smanjuje, a u mnogo slučajeva imat će za posljedicu i neposredne štete, a prvenstveno pojavom bujica; drugo : šuma u takvim uslovima predstavlja značajnu ekonomsku bazu za lokalno stanovništvo, kako to pokazuju primjeri iz Gorskog Kotara napr. Ravna Gora, mjesto s preko 200 kuća. To mjesto´ posjedovalo je kao zemljišna zajednica šumski kompleks od oko 2000 jutara i te njihove šume bile su glavna baza njihove egzistencije i napredka mjesta; treć e : kako je već naprijed navedeno, duglazija se vrlo dobro i prirodno pomlađuje, a prirodni podmladak pokazao se i u nasadima jele (i andaluške kod Drenove). Prema tome jednom podignute sastojine uz razumno gospodarenje predstavljaju trajnu šumu; četvrt o : zar se ne samo groš vlastitih potreba građevnog drveta nego i izvoza (neprerađenog ili prerađenog drva) ne podmiruje baš iz šuma Kraškog područja? A pitanje je, kako bi izgledao račun rentabiliteta za ove šume, kada ne bi bile naslijeđene, prirodno dobro. Račun rentabiliteta izvršen je na osnovu čiste sastojine duglazije, ali to ne znači, da se samo takve sastojine moraju podizati. Ustvari ove vrste mogu se i trebaju unositi u već postojeće sastojine listača (šikara) — očetinjavanja sastojina listača ili pak borova (alepskog bora) iskorišćavajući oaze s boljim staništem za ove vrste. Isto tako ove vrste treba iskoristiti i kod »pošumljavanja * O rentabilnosti alepskog bora pisao je ing. Bićanić u prikazu »Šumarstvo Dalmacije«, koji je objavljen u jubilarnom Zborniku DIT-a Split. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 47 <-- 47 --> PDF |
golog krša« na boljim lokalitetima. Takve sastojine možda se ne će izkorijeniti kao komercijalne sastojine, ali će dobro poslužiti za podmirenje lokalnih potreba. U tom slučaju, kako je već naprijed istaknuto, mogu se postići i više cijene, rentabilnost sastojine (nasada) bit će veća, pa će se, što više, i jela moći neposredno i u kraće vrijeme isplatiti. Tabela 1. Struktura sastojina rovinjske jele 1946. godine 9157. godine Debljinski gušća . sastojina rjeđa sastojina cjelokupni nasad razred cm stabala temeljnica stabala temeljnica stabala temeljnica broj °/o m2 %> broj °/o m2 Vo broj »A. m1 %> do 9 72 19.2 0.334 7.5 5 5.4 0.025 1.3 183 7.8 0.971 2.3 10—20 299 80.3 4.061 90.5 73 81.9 1.341 67.9 1.9126 83.4 32.695 77.0 21—30 2 0.5 0.090 2.0 9 10.5 0.418 22.5 205 8.8 8.663 20.2 preko 30 2 2.2 0.161 8.3 3 — 0.289 0.5 zbroj 373 100 4.485 100 89 100 1.945 100 2.917 100 42.618 100 P u ha 0,185 0,075 1.293 Po 1 ha 2.016 25.984 1.186 25.933 1.792 32.960 Srednji p p cm 12 16 15 Srednja visina m 11 Masa m8/ha — — 179.2 p p stabla najtanjeg 6 8 7 p p stabla najdebljeg 24 32 37 Maksimalne visine m 16 Tabela 2. Struktura drvoređnog nasada himalajskog cedra Debljinski 1946. godine 1957. godine razredcm po stablima broj ">/o po temeljnici m2 °/o po stablima broj % po temeljnici m2 °/o Napomena 31—40 8 10.0 0.879 4.9 1 1.7 0.113 0.7 41—50 51—60 61—70 71—80 81—90 24 39 8 1 — 30.0 49.9 10.0 0.1 — 4.190 9.666 2.638 0.430 — 23.7 54.2 14.8 2.4 — — 18 32 8 1 — 30.0 53.5 13.3 1.7 — 4.768 11.243 3.373 0.528 — 23.9 56.0 16,8 2.6 1957. g. bilo je jedno stablo od pp 28 cm, a jedno od 29 cm, te jedno od 16 cm. Ova stabla nisu uzeta u Svega 80 100.0 17.809 100.0 60 100.0 20.025 100.0 račun, jerposađena. su kasnije Srednji p p cm 54 05 Srednja visina m 20 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Dinamika debljinskog prirasta himalajskog cedra Tabela 3. Prsni promjer cm 32 33 34 35 36 37 39 40 41 42 43 44 45 46 47 Broj stabala g. 1946. 2 _ — 1 ._ l _ 4 — g. 1957. Prsni promjer cm 48 49 50 51 52 63 54 ©5 56 57 58 ´59 60 61 62 63 Broj stabala g. 1946. 3 — 10 — 9 — 5 8 9 8 2 — g. 1957. 1 1 5 4 3 4 1 2 3 Prsni promjer cm 64 65 66 6i7 68 69 70 71 72 73 74 75 82 Svega Broj stabala g. 1946. 3 1 — 80 g. 1957. 1 2 — — 14 2 60 Struktura sastojina duglazije Tabela 4. Debljinski gušće sastojine rjeđe sastojine razred stabala temeljnica stabala -temeljnica Napomene cm broj %> m2 ,s/o broj % m2 a/o 10—20 143 53.8 3.463 34.4 3.4 0.006 0.1 21—30 113 41.2 5.383 52.6 21 3S.6 1.283 23.9 Minimalni pro31— 40 13 4.8 1.130 11.3 29 49.1 2.655 50.0 mjer stabla iznosio je: 41—50 1 0.2 0.116 1.7 5 8.5 0.761 15.3 u gušćoj sastojim si—eo — 1 1.7 0.229 4.2 10 cm, a u rjeđoj 61—70 — 1 1.7 0.342 6.5 18 cm Svega 27´5 100,0 10.142 100.O 59 100.0 5.326 100.0 Maksimaln i pro- Panjeva 24 0.883 14 1.190 mjeri stabla iznosili Ukupno 299 11.025 73 6.516 su: P plohe ha 0.300 0.225 u gušćoj sastojini Po 1 ha 997 36.733 320 28.96 46 cm i 36 cm Srednji pp cm 22 34 u rjeđoj 66 cm, 54 cm Srednja visina m 16 20 i 46 cm. Masa m3/ha 301 275 Obrazloženje — analiza cijena i troškovnik Tabela 5. Stavka Opis rada i analiza cijena Jedinica Cijena mjere Din 1. Obrada tla u gnijezda veličine 1X1 met (stoga se troškovi povisuju za 25B/o spram troškova po ´ normama): 126X70X8X1,25X2,5 1 ha 220.500.— 2. Sadnja u zatrpane jame 1,2X70X8X2,15X5 1 ha 8.400.— 3. Zaštita od isušivanja pločanjem 20X70X8X1,25X2,5 1 ha 35.000.— 4. Predradnici 5X110X8X2,5 1 ha 11.000.— 5. Vrijednost biljaka 12.500X5 1 ha 62.500.— 6 5P/o na prednje troškove u ime režijskih 1 ha 16.850.— SVEGA 1 ha 354.250. odnosno zaokružen o troškovi podizanja po 1 ha iznose 354.000. 390 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 49 <-- 49 --> PDF |
NAPOMENE: 1. Nadnica za radnike racunata je prema V. grupi poslova uz doprinose kao kod sezonskih poljoprivrednih radnika, a kod predradnika za IV. grupu poslova. 2. Sadnja je predviđena pomoću sadilja. Tabela 6. Obračun prihoda za sastojine duglazije OJ Prsni promjer m Masa Sječa stabala po Sortimenti Vrijednost dinara i visina m 1 stabla prorednog 2° 6astojine dijela broju masi vrst "/» kom/ms po sorti- ukupna ni m 3 cijele sastojijnje m mentu SS 8 — — — 1.000 3.0 kolje 100 1.000 10.000 10.000 12 — — — 1.000 7.0 kolje 100 1.000 10.000 10.000 kolje 70 2:500 25.000 16 9/7 7/5 — 2.500 12.5 letve 30 500 20.000 45.000 kolje 30 2.500 25.000 20 11/8 9/6 — 2.500 17.5 letve 70 2.500 100.000 125,000 kolje 10 500 5,000 25 14/10 12/8 0.04 500 20.0 stožine 90 500 25.000 30.000 selj. građa 60 24 52.800 30 17/12 14/10 0.08 500 40.0 celuloza 35 14 13.300 66.100 tt stupovi 30 20 120.000 jamsko 40 26 57.200 35 20/14 17/12 0.13 500 65.0 celulozno 25 16 15.200 102.400 tt stupovi 30 30 180.000 jamsko 40 48 88.000 40 22/16 20/15 0.24 500 120.0 celulozno 25 30 28.500 296.500 jarboli 20 33 297.000 tt stupovi 30 49 284.000 jamsko 30 50 110.000 45 25/18 23/16 0.33 500 165.0 celuloza 15 25 23.750 714.750 trupci 30 90 360.0000 tt stupovi 30 91 546.000 jamsko 20 61 134.000 50 28/20 — 0.61 500 305.0 celulozno 15 46 43.700 1,083.900 Sveg a 10.000 755.0 prosječni god. prirast iznosi 15 m3 2,573.650 NAPOMENE: 1. Razlika od 2.500 stabala od broja posađenih- odnosi se na gubitak sušenjem nakon sadnje. Stoga je i broj stabala prve dvije prorede manji nego druge dvije. 2. Drvna masa sortimenata koji se mjere ms racunata je kao masa bez kore. Na koru odbito je 5´Vo. 3. Cijene su uzete prema »Cjeniku o najvišim prodajnim cijenama drveta na panju (šumska taksa) iz šuma općenarodne imovine« proglašenim odlukom I. V. Sabora Hrvatske br. 15.844—1964. od 21. IX.1964. (»Narodne novine« br. 48 od 9. X. 1964.) i to: trupci za piljenje A/B 4.000 din., jarboli 9.00© din., tt stupovi 6.000 din., rudnička i seljačka građa 2.200 din. i celulozno 950 din. — sve po 1 m3, a stožine 90 din., letve 40 din. i kolje 10 din. po komadu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Amortizacioni plan za sastojine duglazije Tabela 7. U god. Amortizacibna svota din. Obračun Iznos Amortizaciona Razlika kvota Din +/. Dinara 8. 354.000 X 1.17 + 1.000 X 8.58 423.000 10.000 — 413.000 12. 413.000 X 1.08 + 1.000 X 4.12 450.000 10.000 — 440.000 16. 440.000 X 1.08 + 1.000 X 4.12 480.000 45.000 — 435.000 20. 25. 43,5.000 X 1.08 + 1.000 X 5.20 349.000 X 1.08 + 1.000 X 5.20 474.000 389.000 125.000 30.000 — — 349.000 359.000 30. 35. 359.000 X 1.08 + 1.000 X 5,20 334.000 X 1.08 + 1.000 X 5.20 400.000 373.000 66.000 192.500 — — 334.000 180.500 40. 180.500 X 1.08 + 1.000 X 5.20 204.000 296.500 + . 88.500 NAPOMENE: 1. Amortizacioni iznos sastoji se od kapitaliziranih troškova( odnosno ostataka tih troškova) podizanja sastojine i kapitaliziranih režijskih troškova zaokruženo na 500 dinara. 2. Kao amortizaciona kvota uzeta je vrijednost posječenog materijala odnosne godine. LITERATURA 1. *** Savjetovanje o kršu Jugoslavije 30. VI. — 3. VII. 1958. g. u Splitu. 2. *** Četinari brzog rasta, Beograd 1999. 3. *** Cjenik o najvišim prodajnim cijenama drveta na panju (šumska taksa) iz šuma općenarodne imovine (Narodne novine, 1954. g. br. 46). 4. *** Službeni list FNRJ br. 24 od 15,. VI. 1960. 5. Ing. O. Piškorić: Četinjače u okolici Rovinja (Šumarski list, 1946. br. 12). 6. Ing. O. Piškorić: Duglazija na Krasu (Šumarski list, 1985. g. br. 7—8). DOUGLAS FIR AS ONE OF THE SPECIES CONSTITUTING THE PRODUCTIVE STANDS IN THE DEGRADED PART OF THE KARST REGION SUMMARY The author revievvs the possibility of establishing productive forest stands, i. e. stands which will be profitable even on individual sites of degraded part of the Karst region. In the first part are presented data on artificially established stands of Douglas Fir (Pseudotsuga Douglasii Carr.), Fir (A´bies Vilmorinii Mast.), and Deodar Cedar (Cedrus deodara Laws.) in a tree alley of the former estate of Hiitterot at Rovinj (in Istria). The 57-year-old Fir stands have a mean štand tree of 65 cm. in diameter and 11 in.. in height (Tab. 2), while a 47-year-old štand of Douglas Fir presents in its more thinly stocked portion a mean tree of 34 cm. in diameter and 20 m .in height. and in its denser portion a mean tree of 22 cm. in diameter and 18 m. in height. In the second part of the article is dealt with the profitability to establish the stands of such kinds. Actually, the calculation was carried out only for the Douglas Fir on the basis of the planting expenses of 354,000 Din./ha. (Tab. 5), annual operating costs of 1.000 Din./ha., and 2F´Ai as the rate of return for investments and operating costs. This calculation shows that these costs are paid by the value of thinning material cbtained until the 40th year of the štand (Tab. 6 and 7). The remunerativeness as to the Deodar-Cedar stands will be analogous. while the Fir stands do not show such profitability. The author, however, advocates the opinion that the »profitableness« of a forest must not be measured in the same measure as for instance in the industry because the character of the forest production is a different one, viz. after the first rotation the stands can be reproduced without special expenses (by natural regeneration) as well as because the forests accomplish also a protoctive function, especially in the Karst region. |