DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 42 <-- 42 --> PDF |
0,26 ha. Jedna je ploha uzeta u rjeđoj, a druga u gušćoj sastojini. Radi toga uporedba podataka daje samo približne podatke, no ipak dovoljno točne da se dobije uvid u dinamiku razvoja tih sastojina. Konačno i podaci o proizvodnji drvne mase (prirastu) do 1957 g. nisu posve točni, jer manjkaju podaci o posječenim stablima, kao i radi toga, što te sastojine nisu sistematski njegovane (proređivane), pa su to podaci o razvoju više prirodne nego gospodarske šume. Drvored cedra. Cedrova (Cedrus deodara Laws., C. libani Laws., C. brevifolia Hen., C. atlantica Man. (kao i križanci) posađeni su početkom XX. vijeka na više mjesta u Istri tj. ne samo u Rovinju nego i na Brionima, u području Poreča i Pule, kao i u Pazinu (nekoliko stabala). U Rovinskoj park-šumi sađen je kao soliter (u drvoredu) te u sastojini alepskog bora. U sastojini s alepskim borom cedar je postigao doduše dobre visine, ali su promjeri u odnosu na promjere slobodnoi raslih stabala znatno manji pa su stoga 1946 g., a zatim i 1957 g., snimljeni samo oni u drvoredu. Ako taj drvored promatramo kao sastojinu u gospodarskom smislu riječi, tada možemo govoriti i o strukturi tog nasada. Struktura je prikazana u tab. 2. i 3. i to kako u 1957 g. tako i u 1946 g. Sastojine duglazije. Iako premenjerom 1957 g. nisu obuhvaćene sastojine duglazije (Pseudotsuga Douglasii Carr.), jer su nasadi stradali od orkana, smatram korisnim osvrnuti se i na tu vrstu i to na bazi podataka premjera 1946 g. Podaci o strukturi dviju sastojina iz 1946 g. nalaze se u tab. 4. Rovinjski nasadi navedenih vrsta pokazuju, da one mogu uspijevati na području crnikinih šuma (Orneto-Quercetum ilicis Hć), iako s različitim intentizetom prirasta i različitim vitalitetom. Podaci o cedr u doduše ne odnose se na sastojinski nasad, ali su ipak od vrijednosti i za podizanje cedrovih sastojina, jer upućuju, da te sastojine moraju imati relativno mah broj stabala po ha, analogno kao> i sastojine hibridnih topola. Prosječni godišnji debljinski prirast iznosi preko 1 cm, pa ophodnja cedrovih sastojina, i za jaču pilansku oblovinu, ne treba biti viša od 50 godina (osim ako račun rentabiliteta ne bi upućivao na višu ophodnju). Rovinjski nasad himalajskog cedra pokazuje, da je ova vrst, uz jednake stanišne uslove, ne samo prođukciono´ nego i novčano rentabilna i da s njom treba računati kod podizanja ekonomskih šuma na Kraškom području. D u g 1 a z i j a također pokazuje kako sam to već naglasio- i u članku »Duglazija na Krasu« (lit. 6), dosta intenzivan prirast i u uglovima submediteranske klime. Pedesetgodišnja sastojina može postići srednji promjer i preko 34 cm, dok najjača stabla postižu promjer u prsnoj visini i preko 50 cm. Udio- stabala IV. debljinskog razreda (sa srednjim pp od 44 cm) u rjeđim sastojinama iznosi preko 15´% ukupne temeljnice (odnosno 8´% po broju stabala). Takav prirast duglazije konstatiramo u sastojini, za koju su nepoznati zahvati njege (proređivanja). Kvalitet stabala je također vrk> dobar, pa se iskorišćavala i za jarbole 18 m duge. Duglazija je u Rovinju pokazala dosta dobar prirast, ali slabu vitalnost. Naime već 1946 g. bilo je suhovrhih stabala. Međutim tu pojavu ne smatramo jače nepovoljnom, budući da do tog vremena stabla postižu dimenzije, koje odgovaraju dimenzijama pilanskih trupaca. Važna je i činjenica, da se i p r irodn o dobro pomlađuje , kako to pokazuje pomladak na površini, koja je stradala od orkana. Prema tome jednom vještački podignuta sastojina je trajn a tj. pomlađivanje će se vršiti prirodnim putem, dakle bez troškova i bez prekida pokrovnosti tla sastojinom. |