DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Jela , rovinjska jela, ima relativno mali prirast i dimenzijama njezina stabla znatno zaostaju iza stabala cedra ili duglazije. Međutim njezina je vitalnost znatno veća nego duglazije, jer pojave suhovrhosti stabala nije bilo, a cjelokupna sastojina ima zdravi izgled. Nema sumnje, da bi se njegom (proredjvanjem) prirast mogao nešto pojačati. Početak, učestalost kao i jakost proređivanja otvorena su pitanja na koja treba odgovoriti istraživalačka djelatnost na novoosnovanim sastojinama ne samo jele nego i cedrova i duglazije. RAČUN RENTABILITETA SASTOJINA DUGLAZIJE, CEDRA I JELE Tokom posljednjih godina, a silom propisa o finansiranju investicija u privredi, i za Kraško područje formiran je pojam ekonomske i pojam zaštitne šume (vidi lit. 1). Dioba na ekonomske i zaštitne šume korisna je i za šumsko gospodarstvo Kraškog područja, jer, s jedne strane, osigurava raznovrsno finansiranje »pošumljavanja krša-«, a s druge strane omogućuje afirmaciju šumarstva kao. privredne grane i na degradiranom dijelu Kraškog područja. Nema sumnje da ova podjela prisiljava šumarske stručnjake, da pošumljavanju krša prilaze s platforme stvarnih potreba, a ne jedne manje više maglovite ideje »ozelenjavanja golog krša«. Podizanje pak ekonomskih šuma pridonosi afirmaciji šumarske struke, jer se tako one mogu početi iskorišćavati već nakon desetak godina, dakle u vremenu, koje nije mnogo dulje od onoga, koje je potrebno, da se izgradi jedna veća tvornica ili nešto duža željeznička pruga, odnosno cesta. Podizanjem pak ekonomskih šuma stvara se i baza za samostalno finansiranje podizanja šuma na Kraškom području u nedalekoj budućnosti. Račun rentabiliteta za sastoji ne duglazije izvest ćemo prema slijedećim pretpostavkama: 1. Sadnja se vrši u gnijezda 0,8 X 1 m i to> 2.500 gnijezda po ha; 2. u svako gnijezdo sadi se po 5 biljaka ili po 1 ha 12.500 kom.; 3. troškovi sadnje po 1 ha iznese 354.000 din (vidi analizu cijena u tab. 5); 4. uz režijske troškove godišnje 1000 din/ha; 5. kamatne stope od 2%; 6. prirasta kao u rovinjskim sastojinama; 7. intenzivnog p naređivanja; 8. ophodnje od 50 godina; 9. cijena drvnog materijala prema Cjeniku koji važi za NR Hrvatsku (lit. 3). D X X D D X D D i X * Tf 20 c*« |