DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ad 1. i 2. Sadnju treba u pravilu vršiti u gnijezda dimenzija 0,8 X 1,0 met., a u svako gnijezdo* po 5 biljaka. Idealan raspored gnijezda i biljaka u gnijezdu prikazan je na skici br. 1. Po 1 ha dolazi 2.500 gnijezda ili 12.500 biljaka. Takav način sadnje osigurava ne samo bolje uspijevanje kulture, nego omogućuje i ranije proređivanje, a to je osobito važno s finansijske strane. Ad 3. Ekonomske sastojine mogu se podizati na staništima do IV. razreda kategorije terena za rad i za pošumljavanje normi, koje je izradio Šumarski klub u Splitu. Naša računska sastojina podiže se na staništu III. kategorije terena*. Ad 4. Redovne režijske troškove (uprava, čuvanje, zemljarina i si.) od 1000 din./ha godišnje smatramo dovoljnim. Ako su i nešto viši, oni bitno ne utječu na rentabilitet, kako´ se to može zaključiti iz kasnije izvedenog obračuna. Troškovi doznake stabala kod proredivanja ne uzimaju se u račun, jer se oni mogu naplatiti neposredno pri prodaji materijala. A sve da se i uračunaju, rie bi bitno mijenjali račun rentabiliteta, jer nisu opterećeni kamatama (isplaćeni su istodobno s prodajom materijala). Ad 5. Visina kamatne stope ovisi zapravo o financijskoj politici države. Danas kamatna stopa za investicije iznosi od 1 do 5l%. Naš račun rentabiliteta izveden je na bazi kamatne stope od 2%, jer smatramo, da je ta stopa u socijalističkoj privredi i za konkretni slučaj, za podizanje sastojina u degradiranom dijelu Kraškog područja, dovoljno visoka. Uostalom stopa od 2% određena je po Jugoslavenskoj investicionoj banki za davanje investicionih zajmova za podizanje intenzivnih kultura drveća (lit. 4.). Ad 6. Prirast sastojina duglazije uzima se kao srednja vrijednost rovinjskih sastojina. Stoga je u račun uzeto, da će srednje sastojinsko stablo u 50. g. imati prsni promjer od 28 cm a visinu od 20 met. Ustvari, uz iste uslove, taj prirast bit će veći, a povećanje bit će rezultat i redovnog proredivanja. Ad 7. i 8. Učestalost i intenzitet proredivanja vidi se u tabeli obračuna prihoda (tab. 6). Ophodnja je uzeta s 50 godina, budući da do te dobi sastojine mogu postići i pilansku ofolovinu, kao i s obzirom na pojavu suhovrhosti na stanovitom broju stabala u toj dobi, a koja je vjerojatno posljedica, što se duglazija našla u toplijim klimatskim prilikama nego je njezino prirodno rasprostranjenje (u Mayer-ovu Lauretumu mjesto Fagetumu). Ad 9. Iako cijene citirano-g Cjenika za neke sortimente smatramo niskim, a osobito za tanje sortimente**, uzimamo ih ipak u prosječnoj vrijednosti Cje * Prema tim Normama karakteristike pojedinih kategorija terena jesu: I. tlo duboko, sipko, bez stijena, dakle lako obradivo; TI. tlo također bez kamena ili s malo lakopokretljivog. Gornji sloj je zbijen i prožet jačim sistemom korijenja trava; III. matično stijenje izbija mjestimično na površinu, dok se u tlu nalazi i krupnije kamenje, koie treba vaditi. Ili tlo sa sitnijim jače zbitim kršjem; IV. tereni s jačim učešćem matičnog stijenja na površini, a kamenog kršja u tlu, pa je radi njihovog odstranjivanja potreban donos zemlje i sa strane. Gdjekada je potrebna i poluga; V. tereni s jakim učešćem matičnog stijenja na površini, a slojanost nepovoljna tj. slojanje manje ili više približava se horizontali. Upotreba poluge kao i donos zemlje sa strane Uvijek potreban. ** U okolici Splita napr., u Poljicima, cijene stabla alepskog bora, dakle vrste s dosta krivom deblovinom, pp 20 cm, a visine 8;—9 met., kreću se od 400 do 500 din. u šumi na panju, a jedne i to ne posve prave grane sposobne za kolac (promjera do 2 cm, a dužine do 2 met.) i do 20 din. također na stablu. Po citiranom Cjeniku cijene takvog stabla i kolaca ne dosiže ni 50;,l/o ovih. 386 |