DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Vrijednost prorednog materijala prvih proreda, koje i kasnije nastupaju nego kod duglazije, ne će moći jače snižavati vrijednost troškova pošumljavanja, pa je novčana rentabilnost takvih sastojina znatno manja nego duglazijevih. No to ne znači da ne treba i s ovom vrstom raditi. U prvom redu istodobnim podizanjem sastojina duglazije i jele možemo ih smatrati kao cjelinu pri čemu će prihodi duglazije smanjivati deficit jele, a koja će ostati s duljom ophodnjom. U drugom redu u šumskom se gospodarstvu i proizvodnji ne može u cijelosti primjenjivati račun rentabiliteta na jednak način kao u industriji ili u poljoprivredi. Šumska proizvodnja temelji se u znatnoj mjeri na prirodnosti razvoja sastojine i vezana je na duži proizvodni period. Svako, jače odstupanje od prirodnosti razvoja vezano je s rizikom, kako nam pokazuju primjeri svojedobne piceazije u Njemačkoj ili uzgojem čistih lužnjakovih sastojina kod nas. Pored rovinjske jele zavređuje pažnju i andalušk a (Abies pinsapoBoiss.), kako pokazuju pojedina stabla u rovinjskom području i kod sela Drenova više Rijeke. ZAKLJUČAK Izvršeni obračun upućuje na mogućnost podizanja neposredno rentabilnih sastojina od duglazije i cedra i na određenim staništima na području degradiranog ´krša uz uvjet manje kamatne stope za uložena sredstva i otplatu investicija u toku ophodnje.* Međutim smatram potrebnim ponovo naglasiti, da se na rentabilitet šumskog gospodarstva ne mogu i ne smiju primijeniti šablone finansiranja drugih privrednih grana, a za takov stav postoji više razloga: Prvo : Danas se gotovo sve šume nalaze na staništima, koja se mogu trajn o racionalno iskorištavati samo onda, ako- su pod šumom. Ako na takvim staništima nestane šume (u našem slučaju, ako se šuma ne podigne) tada se produktivnost vidno smanjuje, a u mnogo slučajeva imat će za posljedicu i neposredne štete, a prvenstveno pojavom bujica; drugo : šuma u takvim uslovima predstavlja značajnu ekonomsku bazu za lokalno stanovništvo, kako to pokazuju primjeri iz Gorskog Kotara napr. Ravna Gora, mjesto s preko 200 kuća. To mjesto´ posjedovalo je kao zemljišna zajednica šumski kompleks od oko 2000 jutara i te njihove šume bile su glavna baza njihove egzistencije i napredka mjesta; treć e : kako je već naprijed navedeno, duglazija se vrlo dobro i prirodno pomlađuje, a prirodni podmladak pokazao se i u nasadima jele (i andaluške kod Drenove). Prema tome jednom podignute sastojine uz razumno gospodarenje predstavljaju trajnu šumu; četvrt o : zar se ne samo groš vlastitih potreba građevnog drveta nego i izvoza (neprerađenog ili prerađenog drva) ne podmiruje baš iz šuma Kraškog područja? A pitanje je, kako bi izgledao račun rentabiliteta za ove šume, kada ne bi bile naslijeđene, prirodno dobro. Račun rentabiliteta izvršen je na osnovu čiste sastojine duglazije, ali to ne znači, da se samo takve sastojine moraju podizati. Ustvari ove vrste mogu se i trebaju unositi u već postojeće sastojine listača (šikara) — očetinjavanja sastojina listača ili pak borova (alepskog bora) iskorišćavajući oaze s boljim staništem za ove vrste. Isto tako ove vrste treba iskoristiti i kod »pošumljavanja * O rentabilnosti alepskog bora pisao je ing. Bićanić u prikazu »Šumarstvo Dalmacije«, koji je objavljen u jubilarnom Zborniku DIT-a Split. |