DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 55 <-- 55 --> PDF |
1. za preborne šume četiri objekta: mješovita sastojina jele, smreke i bukve prasumskog tipa, raznodobna mješovita sastojina četinjača i bukve, raznodobna sastojina jele i smreke bez bukve, sastojina mumike; 2. za ocetinjavanje šuma listača sedam objekata: čista bukova sastojina prasumskog tipa s nešto jele, dvoslojna sastojina s nadstojnim crnim borom i podstojnom bukvom bez podmlatka četinjača, sastojina crnog bora prasumskog tipa bez podmlatka, smrekova´ sastojina bez podmlatka, mlada bukova sastojina s nešto jele, zemljište na kojemu je požar uništio šume jele i bukve, sastojina bukve u području ckolne termofilnije vegetacije; 3. za melioraciju šikara tri objekta: gusta neuredna panjača, zašikarena panjača i otvorena šikara s mezofilnim i kserofilnijim vrstama drveća; DRUŠTVENE VIJESTI ZAKLJUČCI Savetovanja o unapređenju proizvodnje prirodnih — ekonomskih šuma, održanom u Sarajevu 27 i 28 maja 1960 godine Na Savetovanju je još jednom konstatovano da je šumarstvo u sklopu sa industrijom za preradu drveta izuzetno važna privredna oblast, no da je ona u razvoju ozbiljno zaostala. Zaostalost je posledica s jedne strane objektivnih uslova — nasleđe, naša posleratna ekonomska stvarnost i subjektivnih — pogrešna koncepcija o šumama kao prirodnom dobru koje se samo od sebe regener.´ še, bez znatnijih ulaganja rada i sredstava. Posledica je nedovoljnih ulaganja u šumsku proizvodnju, a naročito u izgradnju komunikacija i tehničko opremanje proizvodnje, sporog prelaska šumskih gazdinstava na status preduzeća, neuklapanja u sistem radničkog samoupravljanja, komunalnu samoupravu i naš privredni sistem. I dalje, posledica je ekstenzivne, nerazvijene industrije za preradu drveta. Šumska gazdinstva se nalaze pred krupnim zadacima: 1) Obezbeditj takav obim proizvodnje drvne mase — industrijske sirovine koja treba da zadovolji stalno rastuće potrebe društva na proizvodima drveta. 2) Uporedo s tim i kao uslov za izvršenje -prvog zadatka, prevesti šumarstvo na 4. nacionalni park Biogradska gora. Da se čitav rad može razvijati bržim tempom na solidnoj osnovici. Stanica je angažirala jednog saradnika Instituta za šumarska i lovna istraživanja Hrvatske za saradnju kod postavljanja oglednih površina i izrade metodike rada. Stanica će pozvati na saradnju i druge stručnjake. Njeni stručnjaci će još ove godine u inozemstvu studirati metode rada za istraživanje određenih problema, značajnih za šumsku privredu Crne Gore. Ova ustanova trebat će da osnuje i sektor za ekonomiku gospodarenja šumske i drvno-industrijske privrede, jer se u ovom sektoru — po našem mišljenju — nalazi najvažniji skup zadataka, glavne karike u lancu prolema, koje treba sistematski i brzo rješavati. Novom institutu i na ovom mjestu želimo dobar početak. J. Safar proizvodnju i stvoriti jaka gazdinstva preduzeća — nosioce moderne šumske proizvodnje. Osnovni pravci i putevi za postizanje povećanog obima seča jesu: — Poboljšanje stanja i povećanje prinosa u prirodnim šumama. — Proizvodnja drveta u intenzivnim zasadima — plantažama . Na Savetovanju je dalje konstatovano, da se prinosi u prirodnim šumama mogu i moraju u određenom vremenu povisiti bar za jednu trećinu, i to: — Uvođenjem savremene nege postojećih šuma, a u prvom redu aktivnih proreda i seča zasnovanih na principima genetike i selekcije. Opiemenjavanjem šuma — unošenjem u postojeće šume vrsta bržeg rasta i boljih bioloških i ekonomskih svojstava, a naročito unošenje četinara u lišćarske šume, — uvođenjem u prirodne šume agrotehničkih i agrohemiskih mera, — savremenim metodama i dobro organizovanom službom zaštite šuma. Da bi se ti zadaci mogli postići, treba obezbediti nekoliko osnovnih preduslova: 1) Dovoljna investiciona sredstva, kako za izgradnju odgovarajuće mreže komunikacija i za tehničko opremanje šumske proizvodnje, tako i za biološke investicije: ocetinjavanje, velike konverzije, krupne melioracije i si. 2) Sto pre prevesti šumska gazdinstva na status preduzeća i izmenom instrume |