DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dislav Beltram : Sječa bukve koncem augusta. — Ing. Janez Jerman : Lakiranje sa polirnim iakovima. — Franc T e- ran : Ultrapas-ploče i njihova upotreba u industriji pokućstva. — Ing. Adolf S v etličič : Misli o posjetu pilana u Austriji. 6 — 1960. — O projektiranju i investiranju u drvarskoj industriji. — Zaključci ITŠ1ĐJ u vezi s projektima u drvarskoj industriji. — Ing. Adolf Svet liči 6: Šumarstvo i drvna industrija u gornjoj dravskoj dolini. — Venče Koderman: Ekvilibracija mašinskih elemenata koji brzo rotiraju. — Ing. Rudolf Ci vi din i: Zanimljiva konstrukcija drvenog veledroma za olimpijske igre u Rimu. — Tone J a- k o p i č: Upotreba molibdenova disulfida za mazivo. HORTIKULTURA — Zagreb 3/4 — 1959. — Ing. Ivan Zemljak: Lik gradskog zelenila. — Arh. Pavao U n- g a r: Peristerski bor. — Ing. Milunka B o govac : Poznate štetočine cveća i ukra snog šiblja i njihovo suzbijanje. 1 — 1960. — Ing. Hasan Drljević: Zelenilo Hvara i okolice. — Uredništvo: O uzdržavanju parkova Opatije. STRANO ŠUMARSTVO INSTITUT ZA BRZORASTUCE VRSTE MILLEROSE KOD TORINA Nedavni osnutak ovog Instituta inicijativom industrije papira (Cartiere Burgo) rezultat je čitavog sklopa socijalno ekonomskih faktora koji su u posljednje vrijeme došli do izražaja u Italiji. Pomanjkanje materijala za niz industrija vezanih uz drvo, dovodi do znatnih poteškoća nabave, a i visoke cijene favoriziraju uvoz drveta koji se kreće oko 8,000.000 m3 godišnje dok je godišnja produkcija oko 4,000.000 m3. Ovdje leži izvor potreba proširenja plantaža vrstama brzog rasta. Uporedo s ovim tehnički napredak i znatna primjena agrotehničkih mjera u poljoprivredi doveli su do veće produktivnosti na manjim površinama i što je najvažnije, do podmirenja vlastitih potreba na osnovnim poljoprivrednim produktima. Ta povoljna okolnost oslobodila je one površine koje se nalaze na graničnoj crti ekonomskog računa. S druge strane, teške ekonomske prilike pojedinih predjela slabije plodnosti kao i mehanizacija u plodnim, lokalitetima 400 ŠUMARSKI PREGLED — Skopje 1 — 1960. — Metodi Mitevski: Razvitak proizvodnih snaga u šumoprivredi. — Dr. Zora Karaman: Šimširova mušica (Monarthropalpus buxi labourbene). — Ing. Momčilo Andrejević: Prilog saniranju specifičnih jaruga: erozionih kratera u rajonima glinenih zemljišta. — Ing .Božidar Ničota : Istraživanja obavljena na plus-stablima za selekciju u šumarstvu. — Ing. Trajko Nikolovski: Šumsko-tipološki odnosi u degrađiranim niskim šumama i šikarama na zapadnim padinama »Suve Gore« i smjernice za njihovu melioraciju i konverziju. — Ing. Dušan Nikolić : Značaj mikroklimatskog mjerenja u šumarstvu. 2 — 1960. — Dr. ing. Brane P e j o s k i: Mogućnost primjene zaštitnih sredstava za drvo (građevno i industrijsko). — Ing. Jovan Stečevski: Tlo u šumsko-pokusnom rasadniku »Kozle« u Skopju. — Ing. Tvrtko Čabra jić: Prilog proučavanju sjemena jele i klijavosti sjemena crnog bora. — Teh. Stojko Stojkovski: Primjena Saccardy-evih banketa-terasa u zaštiti od erozije u NRM. — Prof. Stevan Simić : Erozija zemljišta oko Kratova. prouzrokuju emigraciju seoske radne snage. To je naravno utjecalo na povišenje proizvodnih troškova, posebno kod onih poljoprivrednih kultura koje zahtijevaju više uloženog rada i na zamjenu tih kultura sa onima koje trebaju manje radne snage kao što su to baš šumske vrste. Ovi momenti su u plodnim zonama favorizirali uzgoj topola, posebno u sjevernom dijelu Italije uzduž rijeke Pada. Za nepodesni je terene pomišljalo se i na drugevrste o kojima treba da dade svoju riječ ovaj Institut koji ima svoj krug djelovanja možda još i širi od Instituta osnovanog za rješavanje problematike uzgoja topola, jer je posebno podvučena njegova ne samo ekonomsko industrijska već i socijalna uloga. Ovaj socijalni momenat vidi se i iz podataka o uposlenju osoblja u eksploataciji i industriji: 1. Šumski radnici (i ugljenari) 98.536 2. Pilane, sušione i konzerviranje 28.593 3. Tvornice ukočenog drveta 5.961 4. Proizvodnja bačava itd. 20.834 5. Drvodjeljstvo 231.315 6. Proizvodnja plute 2.938 7. Brodogradnja 4.640 8, Proizvodnja namještaja 97.613 itd. Ukupno: 490.430 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Ovoj cifri treba nadodati osoblje i radnike uposlene u industriji papira (66.000) kao i radnu snagu uključenu u ostale grane djelatnosti ovisne o industriji papira (90.9i2,l). Rad je Instituta organiziran u tri sekcije; jedna se bavi biološkim istraživanjima, druga zaštitom, a treća uzgojem. Tehnička ispitivanja su izuzeta iz Instituta, jer se njima posebno bavi Centralni laboratorij Cartiere Burgo, Nacionalni Institut za drvo u Firenzi i Stanica za celulozu i papir u Milanu. Sema organizacije za stručni dio Instituta je slijedeća: U programu Instituta posebno je naglašena njegova aktivnost koja dobrim dijelom iziazi iz kruga čistog eksperimentalnog i laboratorijskog rada. kako bi se udovoljilo općim postavkama operativnog plana uzgoja brzorastućih vrsta. Ovaj dio zadatka je povjeren Sekciji za uzgoj koja se prvenstveno bavi produkcijom materijala uz rigoroznu kontrolu provenijencije i čistoće. Prema tome, ova Sekcija se brine o nabavi sjemena, uspostavi rasadnika, produkciji i raspodjeli sadnica, upravlja eksperimentalnim imanjem te pruža pomoć eksperimentalnim punktovima kod pojedinih ustanova i privatnika. Sekcija Direkcija Sekcija biološka Sekcija uzgojna Šef fitopatološka Sef dva stručnjaka Sef dva stručnjaka dva stručnjaka Jedan rukovodilac Sekcija za biologiju. Naučno istraživački rad saradnika u ovoj sekciji najviše se približava »čistoj« nauci. Studij ekologije, botaničkih vrsta, studije vezane za pojedine vrste od nabave sjemena, sjetve, do odraslog primjerka izvor su problema koji se moraju suočiti ili direktno ili uz ponio ostalih naučnih ustanova. Suviše je nabrajati što sve zalazi u rad biološkog istraživanja sekcije, koja će iz primjenjene genetike i rezultata aklimatizacije koristiti metode za poboljšanje vrijednosti pojedinih vrsta. Ovoj sekciji su povjereni arboretumi i eksperimentalna polja. Među ni ima posebno mjesta zauzima Arboretum Taurinense. Sekcija za fitopatologiju. Nije možda ni potrebno posebno naglasiti potrebu i važnost rada ove sekcije, kada nam je poznato kako su se povećale opasnosti od zaraza u kulturama uporedo sa intervencijom čovjeka i pojačanom produkcijom. Istraživanja koja se ovdje provode mogu se podijeliti u dva pravca. Prije svega se ispituju vrste i forme otporne na oboljenja protiv kojih ne postoje prikladna sredstva direktne borbe ili su ta sredstva nepogodna za praktičnu primjenu. Ovi radovi su naravno usko povezani sa genetskim istraživanjima biološke sekcije. Istovremeno se proučavaiu sredstva i način direktne borbe kao i njena organizacija da bi se postigao najbolji uspjeh. Ova se akcija dopunjuje s radom ostalih istraživačkih centara i industrijom koja proizvodi sredstva za zaštitu. rasadnika jedan rukovodilac imanja Nakon donesene odluke da se priđe rješavanju problematike uzgoja ostalih vrsta, izuzimajući topole, posebno problemu četiniača brzog rasta, bilo je odmah jasno da "treba identificirati terene prikladne za korištenje kako u ekološkom tako i u ekonomskom pogledu. Nisu mogle da dođu u obzir sve one površine u višim zonama na kojima treba zavesti poseban režim u cilju zaštite tla i vode. Isto tako se isključuju površine podesne za topolike iz opravdanih ekonomskih razloga. U razmatranje su se prema tome uzeli tereni u nižim zonama, ne iznad 600 do 700 m. brežuljci, visoravni, padine Apenina i Alpa, ravničaste površine slabije plodnosti itd., posebno u onim zonama gdje je akutan problem kestenika i poljoprivrede niske porizvodnje. Izdvojene površine na temelju iznesenih kriterija imaju znatan udio u ukupnoj poljoprivrednoj šumskoj površini; vjerojatno između 3´5 i 40%). Razumljivo je. da na ovako velikoj površini nije moguće očekivati pozitivan ekonomsko socijalan rezultat samim uzgojem brzorastućih vrsta. Međutim, nema sumnje da će intenzivni uzgoj tih vrsta na mnogim površinama, u raznim formama i proporcijama intervencije dosta pridonijeti. Istraživanja u tom pravcu za gornji dio Italije su u toku i vode se paralelno sa rješenjem problema izbora vrsta koje se mogu koristiti u raznim ekološkim uslovima i koje ujedno mogu da dadu dovoljnu drvnu masu da se što brže zadovolje rastuće potrebe industrije i zanatstva. 401 |