DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 6 <-- 6 --> PDF |
plohe izjednačenja, i to posebno za jelu sa silikatne podloge i posebno za jelu sa vapnenačke podloge. Izračunati su također i parametri za 5 Schufoergovih tablica*. Iz podataka te tabele 2 može se vidjeti da veličina parametara, b i c Schubergovih tablica za krupno drvo pada, ako starost raste. Parametri zalesinskih tablica odgovaraju po prilici parametrima Schubergovih tablica za starost od 120 godina. Kod toga treba dakako uzeti u obzir, da se kod zalesinskih tablica radi o drvnoj masi debla, t. j . drvnoj masi bez grana. Može se vidjeti također i to, da su greške parametara b i c relativno velike tako, da nema signifikantnih razlika, iž čega se može zaključiti, da bi za izradu tablica trebalo više podataka. Rasipanje logaritama drvnih masa oko plohe izjednačenja iznosi 0,040 odnosno 0,045 što odgovara rasipanju drvnih masa od 10 odnosno 11%. U tabeli 3 dane su drvne mase Schubergovih četiriju tablica za krupno drvo, Schubergove tablice za totalnu masu i dvije tablice za jelu u Zalesini. Komparirajući te podatke vidi se, da jela na silikatu u Zalesini ima veću drvnu masu (uz isti prsni promjer i visinu t, j . ima veći oblični broj) od jele na vapnenačkoj podlozi. Može se vidjeti također i to, da je drvna masa na silikatnoj podlozi veća i od podataka koji daju Schubergove tablice. Drvna masa jele na silikatnoj podlozi odgovara drvnoj masi Schubergovih tablica za sastojine starije od 120 godina, i to do prsnog promjera 50 cm. Kod debljih stabala i kod većih visina pokazuje se razlika te već kod d = 60 cm, h = 35 metara ta razlika iznosi 4,06 — 4,02 = 0,04 t. j . 1%, a kod d — 70 cm i h = 35 m iznosi 6,30 — 6,16 = 0,14 t. j . 2,2% kod d = 80 cm i h = 35 m iznosi 8,10 — 7,75 = = 0,35 t. j . 4,30% i t. d To nisu velike razlike, no treba uzeti u obzir, da je ispuštena drvna masa grana, koja kod debelih i visokih stabala sadrži i dosta krupnog drva. Osim toga premalen je broj modela naročito modela sa velikim prsnim promjerom (iako ih ima više no kod Schubergovih materijala — vidi tabela 1), a također je utjecalo sigurno i to, što su debela stabla, koja su obarana u Zalesini, bila uvijek predominantna stabla t. j . stabla sa relativno malim obličnim brojem, tako da je sasvim vjerojatno, da bi se sa većim brojem modelnih stabala, koja bi trebala biti obarana i na boljim staništima, no što su staništa sa kojih potječu modelna stabla iz Zalesine, dobile tablice kod kojih bi ta razlika bila veća. Broj modelnih stabala na vapnenačkoj podlozi (126) je svakako nedovoljan, ipak je i sa ovako malenim brojem modelnih stabala dobivena tablica, koja pokazuje da su oblični brojevi u sastojinarna prebornog tipa relativno maleni. Kod debljih stabala ta razlika u drvnim masama između jele na silikatnoj podlozi i jele na vapnenačkoj podlozi iznosi 5—8%. Kod stabala do 20 cm debljine drvne mase su podjednake, kod prsnog promjera od 10 cm čak su drvne mase sa vapnenca nešto veće. To je dakako malo vjerojatno, te je to sigurno posljedica premalog broja modela, (osim toga bilo je relativno malo tankih modelnih stabala). Tablice, koje je izradio Milojković za jelu sa planine Tare (vidi Milojković [4]), gdje je također vapnenačka podloga, a struktura također približno pre * Parametri za Schubergove tablice izračunati su pomoću podataka izvađenih iz već gotovih tablica. Te tablice koje su izjednačene grafički, ne podudaraju se dakako potpuno točno sa plohom izjednačenja po formuli Schumacher-HaU, već su podaci iz tablica rasipani oko plohe izjednačenja sa stadardnom devijacijom o ™ 0.015, što otprilike odgovara rasipanju od cea 3,3%. 848 |