DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 62 <-- 62 --> PDF |
se bude mijenjala površina zrelih sastojina do onog časa dok ne dozriju najmlađe sastojine gospodarstva. Radi toga za svako šumsko gospodarstvo prema tablicama dobnih razreda načini se grafikon (poligon) izmjene površina zrelih sastojina. (Taj je način opisan u publikaciji: »Tezisi dokladov naučno-tehničeskoj konferenciji po ekonomičeskim voprosam lesohozjajstvenogo proizvodstva«, Minsk, 1959.). Autor je načinio obračun za orijentaciju prema toj grafičkoj metodi za sve oblasti i republike SSSR i došao do zaključka, da bi pri punom iskorišćenju zaliha zrelih šuma bilo moguće iz onog dijela šuma II. grupe koje se iskorišćuju, dobiti u periodi 1961—1905 i dalje 15—20 mil. kub. m zrelih drv. masa više nego je obračunati etat. Treba naročito istaći, da je uvećanje sječa zrelih šuma moguće bez ikakvog »prethvata« i traženja žrtava od budućih generacija. Štaviše. to je put intenzifikacije šumoprivrede. Ali uporedo s pojačanim sječama treba pojačati i obnovu, njegu šuma i ostale gospodarske mjere. Svako povećanje doznake drva za sječu (u mogućim granicama) u II. grupi, uštedjet će dosta sredstava i rada koji su potrebni za dopremu drvnih masa iz dalekih područja i osjetljivo će koristiti izvršavanju zadataka sedmogodišnjeg plana u mnogim granama narodnog gospodarstva. Đuro Knežević ŠUME NR ALBANIJE U ovogodišnjem septembarskom broju Lesnoe hozjajstvo donosi napis naučnog saradnika Državnog univerziteta Albanije S. Lamboršaja pod gornjim naslovom s kojim namjeravamo ukratko upoznati i naše stručnjake. Albanija (Shkipnija) čitava zaprema 28.000 kv. km (ili polovinu površine NR Hrvatske). Stanovnika ima cea 1,3 miliona, a ubraja se u najšumovitije zemlje Evrope (dolazi odmah iza Finske i Švedske). Gotovo polovina njezina teritorija pokrivena je šumom i grmljem tj. oko 1,3 miliona hektara, ali nažalost tek se trećina te površine može ubrajati u visokoproduktivne šume, a ostale dvije trećine gotovo i nemaju ekonomske važnosti. (Kako je do toga došlo mislimo da ne treba objašnjavati). Zahvaljujući svom geografskom položaju, raznolikosti reljefa i blagoj klimi Albanija je postala prirodni botanički vrt s velikim brojem biljnih vrsta (oko 3.000) od kojih je 10—12% stablašica i grmova. Na obali Jadrana raste ricinus (skočac) ko;i naraste do 5 m sa 15—20 cm u prsnom premjeru, zatim su tu banane i naranče, a u visokim planinama na sjeveru nalazimo brezu i bor. Prolazimo li Albanijom sa zapada na istok ili s juga na sjever dižući se postepeno u planine, zamijetit ćemo četiri fitoklimatske zone, koje su oštro ograničene. Prva fitoklimatska zona je područje makije i šikare koje sižu u južnoj Albaniji 900—1000 m, a na sjeveru do 300 m nadm. vis. U toj su zoni slijedeće biljke: planika, drvoliki vrijesak, mastiks, divlja maslina, hrast hermesovac. čempres, judino drvce, lovorika, oleander, diraka, smrdljika, mirta, jasen, španskj hrast, koprivić, platana azijska i ruj talijanski. Umjerena klima ravnice i niski brežuljci pogoduju voćarstvu, pa se tu uzgajaju naranče, masline, smokve, japanska jabuka ili dragun (Diospiros lotus), mušmula, breskva. šipak (Punica granatum), mandarin, orah, badem, kruška, dunja, trešnja, oskoruša, jabuka, kajsija, dud i vinova loza. Druga fitoklimatska zona to je zona hrasta, koja siže na jugu 900´—1250 m, a na sjeveru 300—1000 m nadm. vis. Tu je orah, kruška, dunja, kesten, grožđe, šljiva, jabuka, višnja, trešnja, dud, lešnjak i dr. Prevladavaju mješovite šume lišćara. Dominiraju hrastovi: sladun, macedonski, medunac i španski. Često se susreće obični i bijeli grab, bijeli brijest (vez), brekinja, šimšir, božikovina, klen. javor gorski (bijeli), divlji kesten, velelisna (rana) lipa, jasen obični i crni, borovica, bijela vrba, mukinja, drijen i dr. Od četinara nalazi se crni bor. Zona bukve dolazi na 1800 m nadm. vis. na jugu, a 1600 m na sjeveru. Značajne su za tu zonu mješovite i čiste bukove šume velikog prirasta, a još dalje u brdima rastu četinari, od kojih su tipični: jela macedonska i grčka, molika, obični bor, borovac. crni bor, zatim bukva, grab obični i crni, macedonski hrast, medunac i dr., vez, božikovina, razni klenovi, divlji kesten, jasen, šimšir, floridska tisa, borovica, razne vrbe, grozdići, amurska mukinja, crni glog i dr. Od gore Tomore smjerom spram Leskovika a tako i po brdovitim područjima južne Albanije u bukovoj zoni mjesto bukovih šuma dominira formacija sredozemnih jela. Niže položaje zauzeli su hrastici, grabići. Formaciju sredozemne jele prate: trepetljika. lipa, mukinja, crni jasenklen, a od voćajaka: šljive, orasi, trešnje, višnje i jabuke. |