DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Četvrta zona — to je zona alpskih livada i pašnjaka, a nalazi se u brdima na jugu i to iznad 1800 m, a na sjeveru od 1600 m dalje. Neznatan ie dio nastanjen četinarima. Ta se zona pretežno iskorišćuje za ljetnu pašu blaga. Kako se vidi iz gornjeg opisa fitoklimatskih zona, vrijedne vrste drveća koje tvore šume. nalaze se u hrastovoj i bukovoj zoni. Na granici između prve i druge zone preteže hrast, koji je radi blizine sela znatno devastiran. Po velikim površinama prostiru se zapušteni hrastovi mladici- izrasli iz panjeva. U novije vriieme počela je borba u svrhu melioracije tih površina. Bukova fitoklimatska zona sastoii se iz raznih vrsta drveća; na i češći su bukvici sa hrastom i klenom ili bukva u smjesi sa četinarima, ali ima i čistih bukovih šuma, a također i č´stih četinarskih. Većina je tih šuma u prilično dobrom staniu. Na sieveru se Albanije u bukovoj zoni šume odlikuju većom raznolikošću vrsta jelove, kestenove, borove i hrastove, ili su miešovite. U rajonima Puka. Kuksa i Peškooi nalaze se ioš netaknuti masivi šuma. U posliednje vriieme provodi se iskorišćavanle Suma no planu Sieča fe vodi uredno a drvna se sirovina nrerađuie u mjesnim šumsko-industrijskim poduzećima. Sada s° već po sumarno Albaniie ne čuje jrnrnn =iekira. ne"o i ?ui benzomotornih i plpktričnih pila. T\i s° nalaze i des°ci «ećih gatera, a nedavno je nroradio kombinat za nreradbu drve+a. koii op´krbliu;e z»mliu srađevnim mater^alom D^bi-o ie oro-inizirano i uzpaianie kultura. Petoso- Hišnii olan pnšiimljavonia golih površina izvršen ie u četiri godine. ĆumnrT-i´vredu vo^i Od´el 7q šumarstvo nri Ministarstvu nolionrivede. a no^ređ«na su mu =va velika šumska nođuzeća Na fiahi -,^ šumsko" sosoodarstva d´rektor. T´r.Vir^i^Vr. sp vn^sfvn c;astr)ii i*7 ip^nn^ U} ^trnu´pp šumarskih inžepi^ra i P—iQ tehničari ga sredniim obrazovaniem. p^troba ip kadrova veom-i veUka. Priio osi^boripnia zemiie u Albaniji ie bilo w" i 7 inž.pniera šumarstva. Danas ima 22 inžerii^T-n ; nekoliko desetak soeciialista co c**^riniirn nbrazovanipro. ^a bi se zadovoljila potreba kvalificiranih službenika, otvoren je 1948. g. šumarski tehnikum, a vlada je riješila 19519. da se kreira Šumarski fakultet pri Institutu poljoprivrede. Autor na kraju izražava mišljenje, da će Albanija uskoro odgojiti potreban broj stručnjaka, koji će tu zemlju pretvoriti u cvjetan vrt. Đ. K. SAVJETOVANJE NJEMAČKOG DRUŠTVA ZA ŠUMARSKU NAUKU O RADU (Gesellschaft fiir forstliche Arbeitswissenschaft- Geffa) U vremenu od 2—5 svibnja ove godine, održano je u Bad Miinster am Stein savjetovanje njemačkog Društva za šumarsku nauku o radu sa temom »Sniženje troškova raclionalnim šumskim radom«. Savjetovanje su sačinjavala predavanja najistaknutijih njemačkih stručnjaka o mjerama za provođenje racionalizacije u šumarstvu, počevši od poslova u rasadniku, radova na uzgoju, njezi i zaštiti šume, zatim sječe, izrade 1 transporta u proredama, oplodhim i čistim sječama. Predavanja su održali: Prof. Dr. H. Hilf.: Mogućnosti racionalizacije rada u šumarstvu i njezin utjecaj na troškove. Prof. Dr. G. Preuschen: Mogućnosti racionalizacije rada u poljoprivredi i njezin utjecaj na troškove. Dr. Strehlke: Utjecaji racionalizacije rada na šumsko gospodarenje. Prof. Dr. Steinlin: Utjecaji racionalizacije šumskih poslova na plagiranje istih i tok proizvodnje. Dr. Reissinger: Odražaji racionalizacije šumskih poslova na uzgajanje šuma. Dr. Schleicher: Odražavanje racionalizacije na investicije u šumskom poduzeću. Dr. Platzer: Utjecaji racionalizacije šumskih poslova na šumislke radnike. Na terenskim demonstriranjima bilo je prikazano: 1. Ručna i motorna oruđa za njegu sadnica u rasadnicima2. Obrada tla na čistini i sastojim, te sadnja biljaka sa priključnim strojevima na »Unimog«-traktor. 3. Gradnja i održavanje puteva sa priključnim strojevima na isti traktor, te potrebnim ručnim alatom. 4. Ručna i motorna oruđa za sječu, vuču i pomicanje stabala u Sumi u raznolikim uslovima. 5. Ručna i motorna oruđa za koranje posječenih stabala. 6. Gašenje šumskih požareva sa kemijskim sredstvima. 7.Stroj za mehaničko cijepanje oblica i usitnjavanje drveta iz proreda na dimenzije za loženje u kućanstvu. 8. Organizacija poslova pri izradi prostornog drveta u 27-godiišnjoj borovoj sastojim. 9. Razni oblici organizacije poslova pri izradi prostornog drveta u 25—45-godišnjoj sastojim tvrdih lišćara. |