DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 64     <-- 64 -->        PDF

10. Razni oblici organizacije poslova pri
sječi, koranju, te izvlačenju sortimenata
kod oplodne i čiste sječe tvrdih lišćara.
U okviru savjetovanja izvršen je i posjet
Max-Planckovom institutu u Bad
Kreuznachu, gdje su prikazani različiti
strojevi i sprave za naučna ispitivanja sa
područja fiziologije rada.


Večernji satovi savjetovanja bili su
ispunjeni sa korisnim i ugodnim programom,
kao: nagradno takmičenje uz fotoprojekcije
iz živ)Dta i rada šume i šumskih
radnika, foto-projekelje iz običaja šumskih
radnika i putovanja po Finskoj, zatim
koncert, pa kušanje čuvenih ranjsko-pfalačklih
vina.


Savjetovanje je bilo zaključeno sa trodnevnom
ekskurzijom u Saarsko područje
i Vogese u Francuskoj. Na tom putu posjećene
su škole za šumske radnike u Eppelbornu
(Njemačka) i u Saverne-u (Francuska),
koje imaju svoju višegodišnju tradiciju
u izobrazbi šumskih radnika.


Predstavnici tamošnjeg francuskog šumarstva
(Meyer i Kobloth) veoma srdačno
i ljubazno su upoznali učasnike ekskurzije
sa načinom gospodarenja u šumama Vogesea.
Napose je ukazano na očetinjavanje
bukovih šuma prirodnim i umjetnim
načinom, sa unošenjem klasičnih (bor, jela,
smreka) i brzorastućih (Thuya plicata,


T. gigant., Douglasia i Pinus Silvastris —
Le beau Pin) četinjarskiih vrsta.
Isto tako ´su prikazani radovi na izgradnji
i održavanju šumskih puteva. U posljednje
vrijeme grade se samo asfaltni


STRANA STRUČNA LITERATURA


Korišćenje drva listača tanjih dimenzija
(Verwertung schwacher Laubholzsortimente),
A Z u m e r, Schweizerische
Zeitschrift fiir Forstwesen, Ziirich, br. 2
(1960), str. 98—116.


U ovom studiju naš uvaženi stručnjak
podvrgava analizi objavljene statističke
materijale o raspoloživim drvnim masama
Evrope i pojedinih država (edicije FAO,
ECE, konferencije u Sliaču CSR i dr.). Na
temelju izvršenih analiza dolazi do zaključka,
da u šumskoj i drvnoj privredi
dolazi sve više do osjetljivih disproporcija
i neuravnoteženosti. One su rezultat
s jedne strane nedostatka nekih specijalnih
sortimenata i nedovoljnih raspoloživih
količina četinjavog drva a s druge strane
suficitarnih masa bjelogoričnog drva tanjih
dimenzija a naročito bukovine.
Usklađenje proizvodnje na bazi izmjene


šumski putevi. Donja podloga se izdaje u
gradnju putem licitacije, dok se asfaltna
presvlaka, deblj´ine 5 cm izrađuje u vlastitoj
režiji sa stalnim šumskim radnicima.
Oko trećine šumskih radnika posjeduje
vlastite jednoručne motorne pile, koje im
olakšavaju posao i omogućuju vrlo dobre
zarade.


Obzirom na aktuelnost i značenje okvirne
teme, savjetovanju je prisustvovalo
preko 400 delegata ne samo iz Z. Njemačke,
nego i iz raznih zemalja Evrope.


Savjetovanje je imalo za cilj, da ukaže
u raznolikim uslovima rada na mnoštvo,
kako organizacionih, tako i tehničkih mogućnosti
racionalizacije rada i sniženja
troškova proizvodnje, napose kod prostornog
drveta čiji troškovi proizvodnje premašuju
prodajne -cijene.


Prikazanim demonstracijama na terenu
nlije se ž elito dati recept za bezuslovnu
primjenu u vlastitim uslovima, već se želilo
ukazati na primjernu korisnih mjera i
dati poticaja za razmišljanje i djelovanje,
te ispitivanje dobrih i loših strana poduzetih
koraka u pravcu racionalizacije rada
u šumarstvu. Radi toga je ovo savjetovanje
imalo praktično zrSfečenje i za naše
uslove rada, u kojima također ne može
ostati uvijek sve po starom i u kojima su
potre´bna revolucionarna rješenja u skladu
sa našim mogućnostima, a u interesu povećanja
produktivnosti rada i sniženja
troškova proizvodnje.


Ing. I, Oštrić


između pojedinih područja ne dolazi u
obzir.


Autor u vezi informacija J. Speera
(Holzzentralblatt, Stuttgart, br. 99/1959)
konstatira, da je u Zapadnoj Njemačkoj
unatoč konstantnog porasta stanovništva
potrošnja drva i njegovih prerađevina (računajući
ovamo drvenjaču i papir) ostala
u glavnom na istoj razini. Ova okolnost
ukazuje u izvjesnoj mjeri na pozadinu
spomenutih disproporcija.


Drvna industrija s obzirom na svoj posrednički
karakter između šumskog gospodarstva
i konzumacije ima u ovoj situaciji
dvojake zadatke. Ona s jedne strane
mora voditi računa o interesima šumarstva
a s druge strane o konkurenciji surogata
za drvo. Šumska i drvna privreda
stoje pred strukturnim promjenama; one
se moraju podložiti općem zahtjevu povećanja
produktivnosti. U tom je zahtjevu
plasman drva listača tanjih dimenzija jedan
od glavnih faktora. Šumska se pri


406