DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 13     <-- 13 -->        PDF

OSNOVNI PRINCIPI UZGOJNIH ZAHVATA U POSAVSKIM
ŠUMAMA


Dr. Ivo Dekanić


ŠUMAR I KNJIŽEVNIK JOSIP KOZARAC opisao je s puno ljubavi i
umjetničke snage naše posavske šume u svome djelu «Slavenska šuma« koristeći
se poznavanjem bioloških svojstava glavnih vrsta drveća, koje ih sačinjavaju.
Evo, kako na početku toga djela zanosnim riječima govori o slavonskoj
šumi: »Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim
brazdama, koje teku duž cijelog 20 metara visokog debla sa snažnom širokom
krošnjom, koja ga je okrunila kao stasitog junaka kučma. Ponosito se oni redaju
jedan do drugoga, kao< negda kršni vojnici krajiški, a iz ciiele im .prikaze
čitaš, da su orijači snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji
u svom carstvu i plemenu . . . Gdje je tlo malo- vlažnije, tu se podigao viti,
svijetli jasen s bijelom, sitno izvezenom korom, ponešto vijugava stabla, komu
je na vršiki sjela prozirna krošnja, poput vela na licu krasotice . . . Mjestimice
se podigao- i crni brijest spravan kao prst. sa sitnim obješenim hvejama i ljušturastom
korom, uvijek nekako- mrk i zlovoljan, pravi pesimista i podrauklica
. . . Ta tri debla otimlju se za prvenstvo, što se tiče ogromnosti i veličine;
ovdje nadjačava hrast, tamo- jasen i brijest. . . A pod njima i među njima utisnuli
se grabovi i klenovi, granati, kvrgavi i nakazni . . .. koji su samo zato tu,
da hrane i popravljaju tlo- visokom hrastu, koji ohol nema kada, da se zato
pobrine . . .«


Nesamo kao književnik nego i kao šumar posvetio je J. Kozarae mnogo
pažnje proučavanju naših posavskih šuma. Nizom članaka u Šumarskom listu
potkraj 19-tog stoljeća udario- je temelje proučavanju tih šuma. S gospodarskog
gledišta još je i danas polazna osnovica njegova — možemo reći — klasična
podjela posavskih šuma na četiri skupine:


1. sastojine hrasta s primjesom graba;
2. sastojine hrasta, jasena i brijesta, gdje je hrast zastupan u smjesi sa 60
do 70%, a ostalo je jasen i brijest;
3. sastojine, u kojima je odnos jasena i hrasta podjednak ili je više jasena
nego hrasta, ali je hrast kvalitetno- slabiji od prve i druge skupine, a jasen zaostaje
i po kvalitetu i po- kvantitetu;
4. čiste jasenove sastojine s gdjekojirn hrastom.
Ovom podjelom, koja bazira na utjecaju vode, prikazane su
najbitnije značajke posavskih šuma.
Posavske šume proučavala je čitava plejada šumara, pedologa, entomologa,
fitopatologa, botaničara i fitocenologa (ANIC, ANDROIC. BABOGREDAC, BENIC,
CRNADAK, DEKANIC. EMROVIĆ, FUKAREK. GLAVAC. GRACANIN.
HORVAT. KLEPAC, KOZARAC. LEVAKOVlC, MANOJLOVIĆ. METLAš,
NENADIC, PETRACIĆ, PLAVŠIC. SEIWERT. SMILAJ. SPAlC, STEBUT,
STREPACKI, ŠENŠIN, ŠKORIC, VAJDA i drugi).


11