DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 13 <-- 13 --> PDF |
OSNOVNI PRINCIPI UZGOJNIH ZAHVATA U POSAVSKIM ŠUMAMA Dr. Ivo Dekanić ŠUMAR I KNJIŽEVNIK JOSIP KOZARAC opisao je s puno ljubavi i umjetničke snage naše posavske šume u svome djelu «Slavenska šuma« koristeći se poznavanjem bioloških svojstava glavnih vrsta drveća, koje ih sačinjavaju. Evo, kako na početku toga djela zanosnim riječima govori o slavonskoj šumi: »Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama, koje teku duž cijelog 20 metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, koja ga je okrunila kao stasitog junaka kučma. Ponosito se oni redaju jedan do drugoga, kao< negda kršni vojnici krajiški, a iz ciiele im .prikaze čitaš, da su orijači snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu . . . Gdje je tlo malo- vlažnije, tu se podigao viti, svijetli jasen s bijelom, sitno izvezenom korom, ponešto vijugava stabla, komu je na vršiki sjela prozirna krošnja, poput vela na licu krasotice . . . Mjestimice se podigao- i crni brijest spravan kao prst. sa sitnim obješenim hvejama i ljušturastom korom, uvijek nekako- mrk i zlovoljan, pravi pesimista i podrauklica . . . Ta tri debla otimlju se za prvenstvo, što se tiče ogromnosti i veličine; ovdje nadjačava hrast, tamo- jasen i brijest. . . A pod njima i među njima utisnuli se grabovi i klenovi, granati, kvrgavi i nakazni . . .. koji su samo zato tu, da hrane i popravljaju tlo- visokom hrastu, koji ohol nema kada, da se zato pobrine . . .« Nesamo kao književnik nego i kao šumar posvetio je J. Kozarae mnogo pažnje proučavanju naših posavskih šuma. Nizom članaka u Šumarskom listu potkraj 19-tog stoljeća udario- je temelje proučavanju tih šuma. S gospodarskog gledišta još je i danas polazna osnovica njegova — možemo reći — klasična podjela posavskih šuma na četiri skupine: 1. sastojine hrasta s primjesom graba; 2. sastojine hrasta, jasena i brijesta, gdje je hrast zastupan u smjesi sa 60 do 70%, a ostalo je jasen i brijest; 3. sastojine, u kojima je odnos jasena i hrasta podjednak ili je više jasena nego hrasta, ali je hrast kvalitetno- slabiji od prve i druge skupine, a jasen zaostaje i po kvalitetu i po- kvantitetu; 4. čiste jasenove sastojine s gdjekojirn hrastom. Ovom podjelom, koja bazira na utjecaju vode, prikazane su najbitnije značajke posavskih šuma. Posavske šume proučavala je čitava plejada šumara, pedologa, entomologa, fitopatologa, botaničara i fitocenologa (ANIC, ANDROIC. BABOGREDAC, BENIC, CRNADAK, DEKANIC. EMROVIĆ, FUKAREK. GLAVAC. GRACANIN. HORVAT. KLEPAC, KOZARAC. LEVAKOVlC, MANOJLOVIĆ. METLAš, NENADIC, PETRACIĆ, PLAVŠIC. SEIWERT. SMILAJ. SPAlC, STEBUT, STREPACKI, ŠENŠIN, ŠKORIC, VAJDA i drugi). 11 |