DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Te sastojine zauzimaju uglavnom predjele, koji su izvan djelovanja poplavnih, kao i stagnantnih oborinskih voda. Dolaze na povišenim terenima, tzv. gredama. U odraslim sastojinama je u dominantnoj etaži glavna vrsta lužnjak, a u podstojnoj etaži obični grab. U dominantnoj etaži sastojine dolazi uz lužnjak pojedinačno primiješano nešto poljskog jasena i nizinskog brijesta. Elementi, koji diferenciraju ovu cenozu od ostalih ceno lis acetosella, Asperula odorata, Symphytum tuberosum, Lamium purpureum, Anemone nemorosa, Sanicula europaea, Lactuca muralis i dr. Gospodarski su ovo vrlo vrijedne sastojine. Prirodno podmlađivanje ovih sastojina otežano je prisustvom običnog graba, zbog njegova lakog i obilnog pomlađenja, dok su u odraslijim sastojinama uzgojni zahvati olakšani upravo- zbog njegova prisustva. Pomlađivanje tih sastojina treba vršiti tako, da se dade prioritet lužnjaku. Kod pripremnoga, odnosno progalnoga sijeka treba sjeći grab. Najpovoljnije je, da se takav sijek provede tokom ljeta zbog toga, da se umanji izbojna snaga iz panja, i da eventualno neodrvenjeli izbojci tokom zime promrznu. Poželjno je, da se takav sijek provede u godini, kada se očekuje dobar urod hrasta. Godinu ili dvije iza naplođenja, ukoliko- sastojina nije već proga- Ijena, posiječe se jedan dio lužnjakovih stabala (oko 1/2), da se pomlatku omogući veći priliv svijetla. Ukoliko- cijela površina nije dovoljno- naplodena, ostavljaju se sjemenjaci još oko 2—3 godine iza ponovnog uroda. Iako je lužnjak heliofilna vrsta drveća, ipak je pomlatku potrebna rijetka zaštiti krošanja starijih stabala u prvom godinama života. Već u toku pomladnog razdoblja treba mladu sastojinu njegovati. Grab u mladosti brže raste od lužnjaka, otporan je na mraz i radi tih svojih bioloških svojstava ima prednost pred lužnjakom. Radi toga treba sve nadrasle grabove odstranjivati, odnosno prevršivati. Nakon maksimalnoga visinskog prirasta lužnjaka — to je u dobi od oko- 20—30 godina — treba grab uzgojnim zahvatima potisnuti u nuzgrednu i podstojnu etažu te prići intenzivnim zahvatima u dominantnu etažu, tj. medu hrastova stabalca. Zbog prisutnosti graba u donjim etažama sastojine olakšani su jači zahvati u sastojinu, bez opasnosti za kvalitet hrastovine (tjeranje živica) i izlaganja tla negativnom djelovanju sunca i atmosferelija. Kod intenzivnih zahvata — po- vremenu i drvnoj masi, odnosno temeljnici — pospješuje se prirast u debljinu. Ukratko, u kraćoj ophodnji postižu se dimenzije, koje bi se inače postigle tek u dužoj ophodnji. S ekonomskog gledišta to je najpovoljniji oblik sastojina u posavskim šumama.´ r | f Sastojine lužnjaka i običnog graba uglavnom dolaze na pseudoglejnim odnosno podzoliranim šumskim tlima. Sastojine lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta. Prema Anić u te sastojine pripadaju ceno-zi Querceto-Ulmeto-Fraxinetum angustifoliae. Tu je šumu opisao H o r v a t pod imenom Querceto rcfooris — Genistetum elatae (Slavonska šuma-lužnjaka sa velikom žutilovkom). U sloju drveća značajne su vrste Quercus robur, Fraxinus angustifolia i Ulmus-carpinifolia. U sloju grmlja je Genista elata, a u sloju niskog rašća Carex remota, Cerastium silvaticum i dr. Ove sastojine dolaze, obzirom na tlo i djelovanje vode, u širo-koj amplitudi. Uspijevaju na tlima počev od vlažnih pseudogleja. odnosno podzoliranih šumskih tala pa sve do mineralno močvarnih šumskih tala. To su sastojine poplavnog područja Posavine, gdje se voda iza poplava ne zadržava, o-dno-sno njeno je zadržavanje kratkotrajno. Dolaze na ocjeditim zaravnima, na |