DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 38 <-- 38 --> PDF |
STREOFOTOGRAMETRIJSKA LINEARNA TAKSACIJA Dr Zđenko Tomašegović RAZMOTRIT ĆEMO MOGUĆNOST primjene aerofotogrametrijskih stereo- grama za potrebe linearne taksacije s naročitim obzirom na površinsku inventarizaciju većih područja. Smatramo´ da je taj problem od interesa kako za šumarstvo tako i za poljoprivredu u našoj zemlji i svuda ondje gdje se zemljišni inventar, kao osnov smišljenog gospodarstva želi detaljnije poznavati. Taj inventar treba stalno pratiti, jer je podvrgnut promjenama. Treba stoga pronalaziti metode, koje će uz relativno najmanje troškove i u što kraćem vremenu dati zadovoljavajuće rezultate. Pođimo od prvih praktičnih rezultata linearne taksacije naprijed prema postavljenom problemu. I Metoda linearne taksacije kao stalnog načina procjene nacionalnog šumskog bogatstva doživjela je svoj očiti, veliki razvoj u nordijskim zemljama Evrope, a napose u Švedskoj. Prva takva nacionalna izmjera dendrometrijskih i geodetskih elemenata u Švedskoj uslijedila je u godinama od 1923 do 1929. Bila je to- »linearno pružna« taksacija. Cijelu Švedsku su za te svrhe razdijelili na 10 područja unutar kojih su bili projektirani sistemi kontinuiranih paralelnih linija u jednakim međusobnim razmacima za pojedina područja. Taj je razmak iznosio od 1 do 20 km u ovisnosti o stupnju jednoličnosti vegetacije, načinu površinske distribucije i ekonomskom značenju šumskih kompleksa. Pod inače istim okolnostima manji razmak takacionih linija trebao bi dati veću točnost. Duž projektiranih linija u širini od 10 m kroz čitave regije obavljena su mjerenja (opažanja) na svim stablima u odnosu na: vrst drveća i prsnovisinski promjer debla (đi,3) u stepenima od 5 cm. Mjerenja koja su dovela do podataka o drvnoj masi i rastenju obavljena su na primjernim stablima, a to su: mjerenje di,3, visine stabala, prirasta, starosti, debljine kore itd. Geodetski dio izmjere po linijama doveo je do površina pojedinih stratuma. Duž taksacio-nih linija mjerena je u metrima dužina pojedinih stratuma (v. u si. 1. primjer za stratum br. 1). Površina pojedine regije (deblje uokvirena u si. 1.) neka iznosi P. Suma svih dužina paralelnih linija unutar te regije (ta suma je reprezentant površine P) neka iznosi D, a suma dužina, koja se za neki stratum (primjer: mješovite šume bukve i jele) te regije izmjeri duž odgovarajućih paralelnih linija neka iznosi di. Tada je površina onog stratuma di Pi = — P D Izmjerena parcijalna dužina đ´ kroz neki stratum (v. si. 1 desno) reprezentira ustvari pravokutnu površinu dužine d´ i širine, koja je jednaka razmaku paralelnih linija (uzimajući od linije pola širine ulijevo i pola širine udesno). |