DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 53 <-- 53 --> PDF |
kao što bi bilo pogrešno svakom korištenju dodjeliti jednaki dio šume. Šumar treba da šumsko zemljište istovremeno svestrano iskoristi za proizvodnju drva, za rekreaciju, za zaštitu vođa, za lovstvo, za stočarstvo i ostale svrhe. Njegova je dužnost, da izgladi konflikte, koji se pojavljuju između različitih ciljeva gospodarenja, da ih tretira kompleksno i da tako postigne najveću korist, koju šuma svojim direktnim i indirektnim beneficijama pruža čovjeku. U tom duhu odvijao se V. Svjetski Šumarski kongres; na svakom se izvještaju, na svakoj publikaciji, na svakoj znački delegata kao i na poštanskoj marki (koju je USA povodom toga izdala) nalazio simbol mnogostrukih koristi, koje šuma čovjeku pruža (drvo, rekreacija, voda, lov i paša). SI. 1 Na trećem generalnom zasjedanju tretiran je problem »Progres u svjetskom šumarstvu « (»Progress in World Forestry«). Glavni referat podnio je Egon Glesinger, direktor Šumarskog Odjela FAO u Rimu. Uz taj referat bilo je sedam referata iz različitih zemalja svijeta. Zbog važnosti i interesantnosti uloge šuma u svjetskoj privredi donosimo ovdje u cijelosti prijevod referata Egona Glesingera. ULOGA ŠUME U SVJETSKOM EKONOMSKOM RAZVOJU U 1960. godini bit će u šumama cijelog svijeta proizvedeno oko 1.700 miliona kubnih metara oblovine. Taj volumen, koji teži oko 1.350 miliona tona, interesantno je usporediti sa svjetskom proizvodnjom cerealija od 800 miliona tona ili sa svjetskom proizvodnjom čelika od 290 miliona tona. Vrijednost neprerađenih šumskih proizvoda kreće se oko 35 milijardi dolara, što spada u red veličina nacionalnih dohodaka Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva ili grubo uzevši to je jedna četvrtina procijenjene vrijednosti svjetske prehrambene proizvodnje. Osnovna šumska industrija zaposlit će oko 5 miliona ljudi, a prerađivačka industrija po prilici isto toliko. Pet do šest miliona ljudi bit će angažirano oko sječe i izvoza, a oko jedan i pol milijun ljudi angažirat će se u gospodarenju sa šumama. Na taj će način 17 do 18 miliona ljudi naći zaposlenje u šumarstvu i drvnoj industriji, ne računajući koristi, koje će milioni seljaka, odnosno zadruge izvući iz svojih malenih šuma. Nema sumnje, prema tome, da šumarstvo predstavlja značajan elemenat u svjetskoj privredi. No važno bi bilo znati, da li će ono u budućnosti igrati veću ili manju ulogu. Kako treba planirati gledajući 20 ili 40 godina unaprijed? Hoće li šume i dalje igrati bitnu ulogu u privrednom razvoju svijeta? OPASNOSTI OD RAZVOJA ČOVJEČANSTVA U toku cijele historije šumska površina zemlje nije se prestala smanjivati. To smanjivanje bilo je u posljednjih sto godina brže nego ikada prije. Pojedinci su smatrali još pred nekoliko decenija, da je taj fenomen nužno povezan uz socijalni i ekonomski progres. Šuma je opskrbljivala prve ljude hranom, ogrjevom i davala im sklonište. Uslijed razvoja poljoprivrede kao i uslijed demografske ekspanzije goleme su površine šuma bile iskrčene. Prvi stadiji industrijalizacije prouzrokovali su novu presi ju na šume — ponovni prekomjerni zahtjevi za građevnim i ogrjevnim drvom, tako da su se granice šuma još više pomaknule kako je čovjek napredovao i kako se množio. I danas se u svijetu šume uništavaju — svjesno ili nesvjesno. Ali istovremeno sve se više prihvaća ideja, da smanjenje šumske površine može imati dalekosežne posljedice, jer šuma ne daje samo drvo 51 |