DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 55 <-- 55 --> PDF |
trošnja industrijskog drva po glavi se povećala u toku posljednjeg decenija u gotovo svim regijama svijeta. To pokazuju sljedeće cifre, izražene u kubnim metrima za hiljadu stanovnika: u Evropi od 390 na 500; u Južnoj Americi od 150 na 240; u Africi od 40 na 50; u Aziji od 50 na 90; u Oceaniji od 930 na 1.170" Jedino u Sjevernoj Americi povećanje nije sasvim jasno. Svjetski prosjek se povećao za jednu četvrtinu od 350 na 440. Dok se čovječanstvo svijeta povećalo za 2-2´y/o. sveukupna svjetska potrošnja drva povećala se od 690 miliona na 920 miliona m3, tj. za 35P/o u toku decenija. U drugom redu, između potrošnje industrijskog drva i nacionalnog dohotka postoji pozitivna korelacija. Ta korelacija nije jako visoka. Istraživanja organizacije FAO su pokazala, da je prirast potrošnje drva jače izražen kod nižeg nego kod v;šfg nacionalnog dohotka. U zemljama, gđie je nacionalni dohodak manji od 100 dolara po glavi, elasticitet potražnje za novinskim papirom se kreće na primjer između 2,5 i 3: on pada na iznos od po prilici 1.5, kad se nacionalni dohoci kreću od 400 do 600 dolara po glavi, a približava se jedinici pri dohocima od preko 1.000 dolara po gla vi. Za druge vrste papira i kartona, opadanje je strmije i za najveće nacionalne dohotke, kao što ih imaju SAD i skandinavske zemlje, čini se, da je spomenuti elasticitet pao za neke kategorije ispod 1. Ukratko, jedan posto prirasta nacionalnog dohotka povlači za sobom prirast potreba, koji nije proporcionalan sa porastom nacionalnog dohotka nego je nešto manji. Ipak, usprkos sploštenosti te krivulje, korelacija između povećanja nacionalnog dohotka i potrošnje industrijskog drva ostaje kao osnovna činjenica od velike važnosti. Od 11 zemalja s najvećim dohotkom po glavi nijedna zemlja ne troši manje od 500 m3 industrijskog drva na 1.000 stanovnika. Šest od tih zemalja troše više od 1 500 m3 na 1.000 stanovnika. Ali s druge strane od dvadesetak zemalja s niskim dohotkom — za koje su procjene vjerodostojne — gdje je dohodak po glavi manji od 100 dolara, nijedna zemlja ne troši 100 m3, a samo 5 zemalja troše više od 50 m3 na hiljadu stanovnika. No iz toga, naravno, ne smijemo zaključiti, da će zemlje, sada s malenim dohotkom, kad postignu nivo najnaprednijih zemalja, trošiti isto toliko industrijskog drva kao što ga troši Japan, Kanada, SAD danas. Međutim, može se reći općenito, da nijedna zemlja s niskim dohotkom ne će dostići viši nivo uz slabu potrošnju drva. Drugim riječima, nijedna nerazvijena zemlja, koja je odlučila da razvije svoju privredu nema izgleda za postignućem srednjeg nivoa — da ne govorimo o visokom nivou — ako se njena potrošnja na industrijskom drvu po stanovniku ne digne na jedan izdašan način u odnosu na malene količine drva, koje se sada troše u tim zemljama. Jedan od glavnih razloga za to leži u porastu prosvjetnih potreba, koje su osnovica privrednog progresa; potražnja bit će povećana porastom pučanstva (demografskom ekspenzijom). Taj je zaključak uveliko potvrđen studijama, koje je FAO upravo dovršio o budućim potrebama na drvu u Aziji i u Pacifičkoj regiji. Profesor Streyffert iz Švedske u svojoj knjizi »World Timber Trends and Prospects« (Svjetske tenđence i perspektiva za drvo«) dao je isti odgovor. Ne želim odugovlačiti s tom temom, a još manje želim, da vas uspavam nabrajanjem cifara. Mislim, da sam dosta rekao, da bi objasnio svoje uvjerenje, da će svijet u vremenu od danas pa do konca ovog stoljeća tražiti od svojih šuma mnogo veće količine industrijskog drva. Reći o tome nešto više bilo bi preuranjeno, prije nego što budu završene studije, koje FAO vrši o razvoju i perspektivama potrošnje, produkcije i trgovine drvom. Nadamo se, da će te studije biti dovršene za sve regije svijeta, tako da bi na slijedećem Svjetskom Šumarskom Kongresu mogao biti podnesen dobro fundiran odgovor. Smatram međutim, da će svijet na koncu ovog stoljeća, a možda već između 19-80. i 1900, imati potrebu barem za dva puta većom količinom industrijskog drva od one, koju troši danas. Na temelju sadašnjeg znanja u FAO možemo također zaključiti, da će se potrebe za šumskim proizvodima relativno brzo povećati u najslabije razvijenim regijama svijeta; u zemljama niskog dohotka, a to vrijedi za više od polovicu pučanstva svijeta, snažan porast u potrošnji drva bit će glavni pratilac i istiniti uvjet privrednog razvoja. SDABO POVEĆANJE PROIZVODNJE I RAZLOZI ZA TO S obzirom na ono što sam rekao o razvoju potrošnje drva pitamo se, možemo li se zadovoljiti progresom, koji je ostvaren u šumarstvu u toku posljednjih deset godina. Nažalost mislim, da ne možemo. Proizvodnja šuma nije ni iz daleka slijedila progres nacionalnih dohodaka. U vremenskom intervalu između 1950. i 1957. godine globalni nacionalni produkt industrijalizira |