DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 58 <-- 58 --> PDF |
4. Usprkos teškoća, koje se susreću u najvišim forumima, našto sam već aludirao u ovom referatu, neki rukovodioci, kao i neki upravni organi počinju razumijevati, da šumarstvo može pružiti dobru bazu za ekonomski i industrijski razvoj. Pro*gres je polagan zbog pomanjkanja iskustva u izradi planova i pomanjkanja tehničke službe, (premda se situacija u šumarskoj službi u posljednjih 10 godina mnogo popravila) i pomanjkanja materijalnih sredstava. Ali ima svijetlih znakova, koji ukazuju na to, da će razvoj šumarstva, integriran s industrijskim i poljoprivrednim razvojem, postati glavni dio mjera određenih da promaknu nezavisni ekonomski razvoj i da će postati jedna forma javnih radova, naročito korisna za absorbiranje neiskorišćene seljačke radne snage. 5. Odjek tih ohrabrujućih razvoja dosegnuo je točku s koje se može jasno prosuđivati. Možda je najmarkantniji primjer dala Evropa, gdje su prve regionalne studije o tendencama drva (»Timber trends Study«, publicirano po FAO u 1953) pokazale opasnost velikog deficita na celuloznom drvu i uvjetovale prihvaćanje neposrednih mjera za povećanje šumske proizvodnje. Usprkos izraženih sumnja U to vrijeme, šumari su prihvatili borbu za veću proizvodnju, tako da ne samo da su brojke o proizvodnji u 1960. godini na nivou naših najoptimističkijih predviđanja, nego u mnogim zemljama znaci pokazuju, da se čovjek može nadati naknadnoj progresiji proizvodnje. Međutim, Evropa je jedna od regija, gdje se kao u SAD-u i u kontinentalnoj Kini, površina šuma očigledno povećava. Također se možemo nadati, da će intenziviranje šumarskih aktivnosti, stimulirane Projektom FAO-a o razvoju Mediterana, dovesti do restauracije šuma ne samo na jugu Evrope nego također na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi. 6. Konačno, premda u FAO nismo suviše zadovoljni s praktičnim rezultatima danas, mi smo ipak dosta ponosni, što je osnovano sedam regionalnih šumarskih komisija, koje obuhvaćaju sve zemlje, članice FAO, i čine mehanizam za organiziranje koncentrirane akcije, koja ima za cilj da izvrši promjene koje su po našem mišljenju nameću. BUDUĆI ZADACI U toku tog ekspozea pokušao sam dotaknuti neke od problema s kojima treba da se bavimo. Želio bih da izvjestim ovaj uvaženi Kongres, da postoji vrlo prešna potreba, da se temeljito i kontinuirano ubrza ritam kojim se razvija svjetska šu marska proizvodnja i da se poveća površina na kojima šume treba obnoviti ili održati u cilju njihove zaštitne funkcije. Ti ciljevi mogu i moraju biti postignuti. Smatram, da bi ovaj Kongres mogao učiniti veliki doprinos, kad bi privukao pažnju javnosti na četiri glavna zadatka kojima bi šumari trebali poklonit; svoj interes. To su: 1. Sistematske studije za razradu ekonomskih metoda, koje bi omogućile, da se »utjecaji šume« (indirektne koristi šume) mogu kvantitativno izraziti. Vjerujem, da bi numerička procjena vrijednosti »utjecaja šume« pružila šumarima uporišta u traženju investicionih sredstava. 2. Istraživanja i pokusi o vrstama drveća brzog rasta za sve klimate sa specijalnim osvrtom na plantaže u tropskim zonama, koje bi konačno omogućile iskorišćeri e golemih rezervi u tropskim šumskim područjima. 3. Progresivna ekspanzija industrije pulpe i drugih drvnih industrija u cilju, da se u nerazvijenim glavnim regijama kreiraju eksploatacijski i drvno-industrijski centri na osnovu bogatstva njihovih šuma, imajući pred očima potrebe na šum- Slika 2 Zelena dugiazija u fakultetskoj šumi Pack-Forest |