DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 64 <-- 64 --> PDF |
U praksi ove dvije faze obradbe izvode se ili kao odvojeno ili istodobno. Kao odvojeno vršit će se osobito u slučaju, kada se iskopom radi skeletnosti ne dobije dovoljno sitnice (ili sa sitnijim skeletom) da se popuni iskopano sadno mjesto, nego tu zemlju treba uzimati sa strane. ("Zapravo u jače skeletoidnom ili skeletnom tlu ne treba ni izvršiti izbacivanje materijala do cijele dubljine, do 40 cm, nego samo gornje polovice, a donju je dovoljno prekopati na željenu dubljinu. Time se postiže svrha obrade, a skeletnost ne smeta razvoju korijenja posađene biljke ili biljke iznikle iz sjemena. Ako se u jače skeletnom tlu vrši potpuni iskop, tada nastaje problem donosa zemlje, ; to u tolikoj mjeri da ova faza rada može koštati više nego sve ostale). Zatrpavanje jama (gnijezda, gradona) potrebno je i u onom slučaju, ako se odmah ne vrši sama sadnja, a to će biti uvijek slučaj kod radova na većim površinama ili kod radova s manjim brojem radnika, sa stalnim radnicima (a to korištenje i za pošumljavanje stalnih radnika trebalo bi biti pravilo). Uspjeh sadnje biljaka (pa i ponika posijanog sjemena) u velikoj mjeri ovisan je i o održavanju povoljnijeg režima vlage barem tokom prve godine. To se može postići šljunčanjem (pločanjem. mulčiranjem) ili koričanjem. Pod šljunčanjem ili pločanjem razumijevamo prekrivanje cijele obrađene površine obrađenog sadnog mjesta sitnijim ili krupnijim kamenjem ili travnim materijalom (mulčiranjem), i to odmah kod same sadnje, dok se koričanje vrši jednom ili više puta tokom godine (u proljeće i tokom vegetacijske periode). Ako se vrši pločanje onda koričanje nije potrebno. Osobno dajem prednost pločanju i to što u jačoj mieri (da se sadno mjesto i ne može otkriti kao prekopano nego po posađenim biljakama ili »kamenometu«), jer se time osigurava bolji režim vlage od časa sadnje pa unanrijed. Pločanje je korisno jer štiti tlo od deflagracije, a osobito od bure. Za sprečavanje isušivanja najpovoljniji je sitan materijal (krupniji pijesak), ali jednako dobro može poslužiti i krupnije kamenje (ako nema sitnijeg), jer su i ispod njega temperaturni odnosi u tlu za biljku «povoljniji nego u nezaštićenom tlu.* Sljunčanje i pločanje osiguravaju praktički stopostotni uspjeh (ako su inače biljke bile dobre i sama sadnja pažljivo izvršena) ne samo na području Krasa nego i izvan njega. *) Inž. D. Jedlowski: Temperature tla pod kamenim pločama (»Šumarstvo«, mart-april, 1958). Objavljivanje ovih normativa potaknu to je interesom nekih stručnjaka iz Crne Gore, a ima svrhu ne samo da se primi jene i drugdje nego da se podvrgnu dalj njem ispitivanju s ciljem, da se korigira ju i potpune, kako bi za planiranje radova i izradu troškovnika imali što solidniju bazu. Ing. O. Piškorić ZASEDANJE STUDIJSKE GRUPE MEŠOVITOG KOMITETA ECE I FAO 7—12 NOVEMBRA I960. GODINE U ŽENEVI U Zenevi u palati Nacija od 7—12 no vembra 1930. godine održano je Zasedanje Studijske grupe Mešovitog komiteta Eko nomske komisije ECE i Međunarodne or ganizacije za poljoprivredu i šumarstvo FAO. Kao predstavnici naše zemlje Zase danju su prisustvovali dr ing. Ljubomir Petrović, docent Šumarskog fakulteta u Beogradu i ing. Jurij Hočevar, tehnički direktor Gozdnog gospodarstva — Bled. Studijska grupa Mešovitog komiteta ECE i FAO zaseda svake godine i to obično u raznim zemljama. Zadatak grupe je da organizuje proučavanje svih problema manuelnog i mehanizovnog rada u šumi. Probleme na sastancima grupe predlažu zemlje članice, a obradu prihvata jedna ili više njih u sarodnii. što zavisi od prirode samog problema. O rezultatima istraživanja saopštava se i diskutuje na sastanku grupe. Osim ovoga, svaka zemlja članica na sastanku podnosi kratak referat di problemima i stanju mehanizacije u svojoj zemlji. Gotovo redovno praksa je da se posle završenog rada organizuje ekskurzija u trajanju od dva do tri dana radi obilaska terena na kojima se primenjuje mehanizovani rad. Cesto se organizuju i demonstracije mehanizama. Ovoga puta, zbog loših vremenskih prilika, nije organizovana ekskurzija. Svi referati koje podnose predstavnici pojedinih zemalja umnožavaju se na francuskom, ruskom i engleskom jeziku. Ovi su i službeni iezici na zasedanju. Osim referata Mešoviti komitet umnožava, u vidu posebnih publikacija, radove pojedinih obrađivača tema, zašta se prethodno donosi odluka na sastanku Studijske grupe. Na ovogodišnjem zasedanju Studijska grupa radila je po sledećem dnevnom redu: 1. Usvajanje dnevnog reda; 2. Izveštaj o stanju i problemima pojedinih zemalja; |