DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 65     <-- 65 -->        PDF

3. Izveštaj o toku istraživanja;
4. a) Saopštenja o tekućim problemima
iz
područja rada ove Studijske grupe;
b) Program budućeg rada;


5.
Razno.
Na zasedanju uzelo je učešća 12 zemalja:
Čehoslovačka— dva delegata; Zapadna
Nemačka — 1 delegat; Finska — 1 delegat;
Mađarska — 2 delegeata; Italija —
2 delegata; Norveška — 1 delegat; Poljska


— 1 delegat; Švajcarska — 2 delegata; Sovjetski
Savez — 1 delegat; (ovaj delegat
nije bio stručnjak, već iz njihovog stalnog
predstavništva. Delegacija nije došla zbog
bolesti, već je pismeno dostavila materijal);
Velika Britanija — 1 delegat; Jugoslavija
— 1 delegat
Gotovo sve delegacije su uvek istog sastavft
na svim zasedanjima, što im omogućava
da budu u toku rada Studijske
grupe


Predsedavao je dr ing. Ivar Samset, delegat
Norveške, koji je na Trećem zasedanju
Mešovitog komiteta određen za predsednika
Studijske grupe.


U radu grupe učestovali su i stalni funkcioneri
Mešovitog komiteta: Ing. Sartorius
i dr Gläser.


Predstavnici zemalja članica Studijske
grupe podneli su kraće izveštaje o novim
dostignućima i važnim problemima mehanizacije
radova u šumi. Povodom ovih izveštaja
postavljena su pitanja podnosiocima
radi boljeg i preciznijeg objašnjenja,
a neka su pitanja predložena da ih Studijska
grupa prouči kao probleme od zajedničkog
interesa.


Zaduženi obrađivači pojedinih problema
podneli su referate o toku istraživanja i
to:


a) Privlačenje đrveta animalnom vučom
i traktorima. Referat je podneo ing. K. C.
Cerejski (Poljska). U referatu su obrađena
uporedna ekonomsko-tehnička ispitivanja
privlačenja drveta konjskom vučom i
traktorom »Ursus C—45« (poljski proizvod),
u šumama sa čistom sečom. Zaključeno
je da se istraživanja nastave u šumama
sa čistom sečom. a tako isto i u šumama
sa prebornom sečom. Autoru je preporučeno
da u svoj rad uključi i rezultate
ispitivanja ove vrste u Francuskoj, a pretstavnici
Cehoslovačke, Finske, Norveške,
Mađarske i Švajcars´ke obećali su da će
autoru dostaviti svoje materijale o ispitivanjima
ove vrste. Na narednom sastanku
grupe autor će podneti kompletan referat.


b) Izvlačenje (vuča) na kratke distance
i utovar u isto vreme pomoću vitlova na
traktoru. Referat je podneo dr K. Putkisto


(Finske). Referat je obrađen na osnovu
odgovora prikupljenih upitnikom od zemalja
članica i njegov^ obrada je završena.
Za ovaj sastanak umnožen je kao poseban
dokumenat. U diskusiji je zaključeno da
konačna redakcija treba da sadrži i obrazloženje
tendencije da se upotrebljavaju
vitlovi na traktorima s jednim i sa dva
bubnja (kalema) za privlačenje i utovar
drveta vođom u snopovima rekama na ko_
učesnicama da stave svoje primedbe, a
posle toga biće štampan.


c) Mehanizacija splavarenja đrveta u
snopovima. Referat je podneo dr K. Putkisto
(Finska). Autor je obradio transport
drveta vodom u snopovima rekama na kojima
se nalaze hidrocentrale. Odlučeno je
da se autor obrati Sovjetskom Savezu radi
dobijanja materijala iz ove oblasti i da
se za naredni sastanak pripremi definitivan
rad.


d) Mehanizacija proređivanja mladih
sastojina. Dr H. J. Loycke (Zapadna Nemačka)
podneo je referat o ovom pitanju.
Ispitivanja su u toku i autor, pored rezultata
sa svojih vlastitih ogleda, koristi podatke
koje dobija od pojedinih zemalja.
Studijska grupa odlučila je da autor treba
u svom radu podrobno da obradi oruđa i
mašine, a takođe i organizaciju rada. U
diskusiji posebno je skrenuta pažnja na
pitanje mreže puteva u sastojinama koje
se proređuju, kao i na sam transport sitnog
materijala, kako sa tehničkog, tako i sa
ekonomskog gledišta. Autor se nada da će
za idući sastanak moći da završi studiju.


e) Izvoz drveta helikopterima. Referat je
podneo ing. M. Čepman (Velika Britanija).
Ispitivanjima se dokazalo da su se troškovi
za poslednje četiri godine snizili: ranije
su bili 6 puta veći od ekonomski opravdanih,
a sada su samo 3—4 puta. Optimalno
rastojanje izvoza iznosi 3—8 km. Ako troškovi
i dalje zadrže tendenciju opadanja,
izvoz drveta helikopterima biće racionalan
na kratkim rastojanjima i u teško pristupačnim
planinskim terenima. Odlučeno
je da se dalja istraživanja usmere na ispitivanje
uslova primene helikoptera u šumskoj
privredi uopšte.


f) Mehanizacija radova na šumskim stovarištima.
Referat ing. R. Rüffler (Istočna
Nemačka). Istraživanja se vrše široko jer
se radi o veoma složenom problemu, čije
rešenje zavisi od niza faktora. Stepen mehanizacije
i organizacija rada na stovarištima
zavisi od stepena razvitka šumske
privrede, vrsta drveta, terenskih prilika
itd. Autor je izrazio želju da druge zemlje,
koje žele, mogu da sarađuju na ovom problemu.


63