DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 65 <-- 65 --> PDF |
3. Izveštaj o toku istraživanja; 4. a) Saopštenja o tekućim problemima iz područja rada ove Studijske grupe; b) Program budućeg rada; 5. Razno. Na zasedanju uzelo je učešća 12 zemalja: Čehoslovačka— dva delegata; Zapadna Nemačka — 1 delegat; Finska — 1 delegat; Mađarska — 2 delegeata; Italija — 2 delegata; Norveška — 1 delegat; Poljska — 1 delegat; Švajcarska — 2 delegata; Sovjetski Savez — 1 delegat; (ovaj delegat nije bio stručnjak, već iz njihovog stalnog predstavništva. Delegacija nije došla zbog bolesti, već je pismeno dostavila materijal); Velika Britanija — 1 delegat; Jugoslavija — 1 delegat Gotovo sve delegacije su uvek istog sastavft na svim zasedanjima, što im omogućava da budu u toku rada Studijske grupe Predsedavao je dr ing. Ivar Samset, delegat Norveške, koji je na Trećem zasedanju Mešovitog komiteta određen za predsednika Studijske grupe. U radu grupe učestovali su i stalni funkcioneri Mešovitog komiteta: Ing. Sartorius i dr Gläser. Predstavnici zemalja članica Studijske grupe podneli su kraće izveštaje o novim dostignućima i važnim problemima mehanizacije radova u šumi. Povodom ovih izveštaja postavljena su pitanja podnosiocima radi boljeg i preciznijeg objašnjenja, a neka su pitanja predložena da ih Studijska grupa prouči kao probleme od zajedničkog interesa. Zaduženi obrađivači pojedinih problema podneli su referate o toku istraživanja i to: a) Privlačenje đrveta animalnom vučom i traktorima. Referat je podneo ing. K. C. Cerejski (Poljska). U referatu su obrađena uporedna ekonomsko-tehnička ispitivanja privlačenja drveta konjskom vučom i traktorom »Ursus C—45« (poljski proizvod), u šumama sa čistom sečom. Zaključeno je da se istraživanja nastave u šumama sa čistom sečom. a tako isto i u šumama sa prebornom sečom. Autoru je preporučeno da u svoj rad uključi i rezultate ispitivanja ove vrste u Francuskoj, a pretstavnici Cehoslovačke, Finske, Norveške, Mađarske i Švajcars´ke obećali su da će autoru dostaviti svoje materijale o ispitivanjima ove vrste. Na narednom sastanku grupe autor će podneti kompletan referat. b) Izvlačenje (vuča) na kratke distance i utovar u isto vreme pomoću vitlova na traktoru. Referat je podneo dr K. Putkisto (Finske). Referat je obrađen na osnovu odgovora prikupljenih upitnikom od zemalja članica i njegov^ obrada je završena. Za ovaj sastanak umnožen je kao poseban dokumenat. U diskusiji je zaključeno da konačna redakcija treba da sadrži i obrazloženje tendencije da se upotrebljavaju vitlovi na traktorima s jednim i sa dva bubnja (kalema) za privlačenje i utovar drveta vođom u snopovima rekama na ko_ učesnicama da stave svoje primedbe, a posle toga biće štampan. c) Mehanizacija splavarenja đrveta u snopovima. Referat je podneo dr K. Putkisto (Finska). Autor je obradio transport drveta vodom u snopovima rekama na kojima se nalaze hidrocentrale. Odlučeno je da se autor obrati Sovjetskom Savezu radi dobijanja materijala iz ove oblasti i da se za naredni sastanak pripremi definitivan rad. d) Mehanizacija proređivanja mladih sastojina. Dr H. J. Loycke (Zapadna Nemačka) podneo je referat o ovom pitanju. Ispitivanja su u toku i autor, pored rezultata sa svojih vlastitih ogleda, koristi podatke koje dobija od pojedinih zemalja. Studijska grupa odlučila je da autor treba u svom radu podrobno da obradi oruđa i mašine, a takođe i organizaciju rada. U diskusiji posebno je skrenuta pažnja na pitanje mreže puteva u sastojinama koje se proređuju, kao i na sam transport sitnog materijala, kako sa tehničkog, tako i sa ekonomskog gledišta. Autor se nada da će za idući sastanak moći da završi studiju. e) Izvoz drveta helikopterima. Referat je podneo ing. M. Čepman (Velika Britanija). Ispitivanjima se dokazalo da su se troškovi za poslednje četiri godine snizili: ranije su bili 6 puta veći od ekonomski opravdanih, a sada su samo 3—4 puta. Optimalno rastojanje izvoza iznosi 3—8 km. Ako troškovi i dalje zadrže tendenciju opadanja, izvoz drveta helikopterima biće racionalan na kratkim rastojanjima i u teško pristupačnim planinskim terenima. Odlučeno je da se dalja istraživanja usmere na ispitivanje uslova primene helikoptera u šumskoj privredi uopšte. f) Mehanizacija radova na šumskim stovarištima. Referat ing. R. Rüffler (Istočna Nemačka). Istraživanja se vrše široko jer se radi o veoma složenom problemu, čije rešenje zavisi od niza faktora. Stepen mehanizacije i organizacija rada na stovarištima zavisi od stepena razvitka šumske privrede, vrsta drveta, terenskih prilika itd. Autor je izrazio želju da druge zemlje, koje žele, mogu da sarađuju na ovom problemu. 63 |