DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 30     <-- 30 -->        PDF

POKUSNO SUZBIJANJE BOROVA ČETNJAKA (Thaumatopoea
pityocampa Schiff.) BAKTERIJAMA (Bacillus thuringiensis)


Prof. đr MJlan Androie


UVOD


U NASTOJANJU da na obešumljenim i degradiranim terenima našeg obalnog
područja Jadrana podignu šumske kulture, šumarski stručnjaci ulažu
ogromne napore da pronađu pogodne vrsti drveća, koje će moći uspijevati na
ekstremno nepovoljnim uslovima zemljišta i klime. Utrošeno je mnogo radne
snage i materijalnih sredstava za skromno postignute uspjehe. U tim nastojanjima
crni bor (Pinus nigra Arn) davao je mnogo nade da je konačno pronađena
vrsta, koja će svojim zahtjevima na tlo i vlagu omogućiti željeni uspjeh. I zaista,
rijetko koja druga vrsta može toliko podnijeti sušu i buru na siromašnom
kamenom tlu mediteranskog i submediterans´kog područja naše zemlje.


SI. 1 — Rijetko koja vrsta drveća može podnijeti ekstremno
teške uslove tla i klime na kršu kao crni bor (Pinus nigra Arn).
Foto: Opalički




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 31     <-- 31 -->        PDF

No i pored mjestimično dobrih rezultata opaženo je da su uvađanjem ili
bolje forsiranjem crnog bora raznih provenijencija (kod nas na kršu također
ima autO´htonih kultura crnog bora) na tim terenima tek djelomično ostvarene
nade, koje su se u ovu vrstu drveća pomagale. Prije svega osnivanje cmoborovih
kultura u užem obalnom području do 200 m n. v. nije se moglo stručno oprav-


Sl. 2 — Bez zelene krošnje borova stabla ostavljaju neugodan


utisak svakom koji prolazi pokraj borovih kultura iznakaženih


prljavim zaprecima borova četnjaka.


Foto: Opalički


dati, već zbog toga što> na takvim terenima prednost ima alepski bor P. halepensis
Mili.), kojemu tu bolje odgovaraju ekološki uslovi. S tim je u vezi i pojava
jednog opasnog štetnika, koga možemo smatrati mediteranskom vrstom i
koja prvenstveno napada crni bor i njegove varijetete i forme. Poznat pod imenom
borov četnjak ili borov prelac (Cn ethocampa pitvocampa Schiff),
ovaj štetnik spominje se kod nas malo poslije osnivanja prvih borovih kultura
(1899) i otada usprkos svih mjera suzbijanja, predstavlja jednog od. najčešćih
štetnika, koji u doba velike gustoće populacije potpuno obrsti iglice borovih
stabala i daje veoma neugodan utisak svakome tko vidi takove sastojine.


Zbog njegovih, prvenstvene, bioloških svojstava (noćni leptiri, noćno brštenje
gusjenica, kukuljenje u zemlji), a pored toga i »otrovnih dlačica-«, koje su
neugodne za zdravlje i svaki rad. i dodir sa njim, u našoj zemlji malo se nažlo
istraživača koji bi se podrobnije njime bavio. Do najnovijeg vremena kada sam
preuzeo zadatak ispitati biologiju i ekologiju ovoga štetnika, postojalo je kod
nas samo nekoliko manjih radova, koji su se u prvom redu odnosili na registri




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ranje njegove pojave i pretpostavke o uslovima koji dovode do masovne pojave
(Radčenko, Langhofer, Beltram, Kafol).


Zahvaljujući našim istraživanjima (Androi ć 1950., 1954., 1956.) mnogi
ekološki momenti ovoga štetnika ne predstavljaju više nepoznanicu. Trebalo
je preći na njegovo suzbijanje koristeći se podacima biološ´ko-e´koloških istraživanja.


U tim nastojanjima sredstva Savjeta za naučni rad NR Hrvatske, omogućila su
da pođemo jedan korak dalje i da izvršimo pokuse sa najnovijim biološkim metodama.


U ovome radu mnogo su mi pomogli prof. dr Z 1 a t k o Vajda, predstojnik
Zavoda za zaštitu šuma, Ing. Iva n Spaić , asistent u Zavodu za zaštitu šuma, te
moji suradnici u laboratoriju za šumarsku entomologiju apsolventi šumarstva
Stevo i Katica Opalički, koji su uza sve neugodnosti koje donosi rad sa
ovim insektom savjesno izvršili svoj zadatak.


Na terenu mi je u izvođenju pokusa mnogo pomogao ing. Sobol, upravitelj
šumarije Labin. Savjetu za naučni rad NRH i suradnicima koji su mi pomogli
u radu izražavam svoju zahvalnost.


PROBLEM


Organizirana akcija suzbijanja borova četnjaka nije se kod nas provodila.
Uzrok je tome donekle bio u stalnoj diskusiji, koju su vodili išumarski stručnjaci,
da li je ovoga štetnika potrebno suzbijati ili ne. Borova stabla poslije
golobrsta ponovo, potjeraju izbojke i sušenje uslijed golobrsta nije stalna pojava.
Kako se u ekonomskim šumama suzbijanje provodi na principu rentabiliteta,
šumarski stručnjaci su odbijah da provode akciju koja nema i potpuno
ekonomsko- opravdanje.


Stalno, suzbijanje provodilo se jedino u Isitri i na nekim otocima (Cres, Lošinj).
U Istri smo dužni suzbijanje provoditi prema sporazumu sa Talijanima,
koji su ispravno uvidjeli da se potpuni uspjeh suzbijanja može postići samo
ako se ono. vrši u svim napadnutim sastojinama.


Razvojem turizma kod na počelo se na ovaj problem gledati drugim očima.
Borove kulture na Kršu predstavljaju sada objekte koji su od neposredne važnosti
za turiste i ljude koji ljeti traže odmora u ovim krajevima. Lišene asimilacijskog
aparata, borove kulture daju već sa estetskog stanovišta neugledan
utisak svakom koji prolazi pokraj takovih kultura iznakaženih prljavim zaprecima
borova četnjaka.


Nije potrebno govoriti da takove kulture ne predstavljaju u turističkom
smislu objekt koji bi služio za odmor i rekreaciju građana i turista. S druge
strane u takovim kulturama nalazi se golemi broj »otrovnih dlačica« koje izazivaju
oboljenja kože. očiju i respiratornih organa naročito kod djece, koja se
igraju na zemlji u koju su ušle gusjenice četnjaka radi krizalidacije.


Stoga ako se i zapostave ekonomski" razlozi, koji također dolaze u obzir (u
starijim borovim kulturama krošnja regenerira tek za 3 godine, pa je prirast
za toliko smanjen, a mlađe kulture mogu i da pretrpe štete uslijed sušenja pojedinih
stabala), turistički i higijenski momenti zahtijevaju da se ovaj štetnik
suzbija u blizini turističkih objekata, odmarališta i naselja uopće, te kraj javnih
saobraćajni ca.


Pokusi koje smo izvršili predstavljaju historijski treću etapu u metodi
suzbijanja borova četnjaka. Mehanička metoda koju su upotrebljavali prije
rata, a koja se ponegdje još i danas upotrebljava predstavlja zastarjeli način za
čije odbacivanje postoje jaki argumenti, koje smo detaljno iznijeli u jednom od
ranijih radova (1952).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Mehaničko suzbijanje sastojalo se u rezanju zapredaka škarama postavljenim
na dugim motkama.


Takovim načinom nisu se mogli dohvatiti zapreci na najvišim stablima.
Rezanjem velikog broja zapredaka na jednom stablu (i do 20) i nekoliko godina
uzastopce, ono fiziološki slabi i napadaju ga drugi paraziti. Najteži je pak slučaj
ako se zapredak nalazi ispod vršnog izbojka. Takovim rezanjem stablo se deformira
i njegov normalan rast u visinu nije moguć. A upravo na tim mjestima
gusjenice vrlo često stvaraju zapretke.


SI. 3 — Borov četnjak pravi u velikom procentu zapretke
upravo ispod terminalnog izbojka.
Foto: Opalički


Skidanjem zapredaka nije još sve gotovo. Sakupljeni zapreci sa gusjenicama
uništavali su se paljenjem ili gaženjem. Taj se posao uvijek savjesno ne
izvršava, pa se mnoge gusjenice uspiju ponovo domoći stabala, gdje nastave
sa pravljenjem štete. Kemijska metoda dosada dala je samo djelomične uspjehe
prije svega zato, što prije toga nisu dovoljno ispitani najefikasniji insekticidi,
njihove doze i koncentracije, a i zbog toga što su se dosadanje akcije provodile
kasno tj. kada su već odrasle gusjenice bile dovoljno rezistentne na insekticide.
No i da nije bilo ovih propusta kemijsko suzbijanje još uvijek predstavlja nužno
zlo i dvosjekli mač, jer takovo suzbijanje ima svakom šumarskom stručnjaku
i biologu dobro poznate negativne strane. To je u slučaju borova četnjaka najbolje
pokazao francuski entomolog Biliotti , koji je na temelju svojih istraživanja
dokazao da je teško odrediti vrijeme suzbijanja borova četnjaka a da
se pri tome ne uništava i korisna entomcfauna čija je uloga u preventivnoj zaštiti
šuma od tolikog značenja da u ekološkim i sdnekološkim radovima to predstavlja
kamen temeljac u životu šume i njenoj biocenozi (Tischler).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Kemijsko suzbijanje u svakom slučaju daje bolje rezultate od mehaničkog
suzbijanja, ako se provede stručno i na vrijeme. Najbolji uspjeh postiže se, ako
se insekticid unaša direktno u zapredak. No. zato je potrebna posebna aparatura,
pa i ovdje visina stabla predstavlja teškoću.


Najbolji uspjeh postiže se tretiranjem gusjenica koje još nisu dospjele izgraditi
zapredak (I i II stadij). Pokusi su pokazali da su odrasle gusjenice četnjaka
veoma rezistentne na insekticide (Androić). Rano suzbijanje ima kod
borova četnjaka velike prednosti ne samo. zbog manje rezistentnosti već i očuvanja
korisne entomofaune. U Istri je 1960. g. vršeno- suzbijanje aparatima
Schvvingfo g i Fonta n te avionima. Insekticid je bio domaće proizvodnje
Pantakan M-15 (na bazi DDT-a). Dosada ovim načinom nije postignut željeni
uspjeh. Razlog treba tražiti u nedovoljnoj koncentraciji ili količini deponiranog
insekticida, teškoći terena i nepovoljnim vremenskim uslovima u doba tretiranja
(stalne kiše).


SI. 4 — Suzbijanje četnjaka kemijskom metodom aparatom
Schwingfog. Labin 1960.
Foto: Sobol


Svako je kemijsko suzbijanje nužno zlo, gledano sa biološkog odnosno sinekološkog
stanovišta.


To je ponukalo stručnjake entomologe u čijim zemljama također borov četnjak
predstavlja težak problem, da pređu na još savremenije, po šumu manje
štetne, a efikasnije metode.


Te metode poznate su pod imenom biološke metode a zasnivaju se na upotrebi
živih organizama počam od gljiva, bakterija i virusa do viših životinja u
borbi protiv štetnika.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Poseban vid biološke borbe ili bolje rečeno preventive jest upotreba mrava
iz grupe Formica ruja. Za sprečavanje prenamnažanja štetnika u šumama Njemačke
i Italije učinili su u tom pravcu veliki napredak G6swal d i Pavan .


Proučavanja u tome pravcu započela su i kod nas pa smo sa uspjehom izvršili
prenos malog šumskog mrava iz Slovenije u Gorski Kotar (Fužine, Zalesina).


Francuski stručnjaci postigli su dobre rezultate u borbi protiv borova četnjaka
sa virusima tipa Smithia.


Mi smo odlučili da pored laboratorijskih provedemo i pokuse u prirodi sa
jednom od patogenih bakterija (Bacillus thuringiensis). Posredstvom
dr F ra n za direktora Instituta za biološko suzbijanje šumskih štetnika u
Darmstadtu (Njemačka) dobili smo´ bakterijske preparate od Farbioerke Hoechst
AC, Frankfurt a/M-Hoechst i od Bioferm Corporation, Wasco, California. Oba
preparata bila su u prahu i sadržavala spore Bacillus thuringiensis.
Ni na jednom preparatu nije bilo pobližih oznaka o> kulturi bakterija i odakle su
izolirane. Prema tome nismo mogli sigurno utvrditi da li se radi o bakterijama
Bacillus thuringiensis Berliner za koje su Francuzi utvrdili naročito
visoku virulentnost. Preparat iz Kalifornije će vjerojatno sadržavati spore
ove vrste. On sadrži 100.IO9 spora u 1 gr. Za njemački preparat Hoechst 2802
Biospor naznačeno je da sadrži 50% spora Bacillus thuringiensis.
Preporuča se za suzbijanje T. pitvocampe u potrebiti vodenu supenziju sa
0,2" u preparata. I tu se vjerojatno- radilo-o B. thuringiensis Berline
r (Souche »Anduze«), jer ga je pod tim imenom Fran z primijenio u borbi
protiv jelina savijača (Cacoecia murina* na). Iako su ovu bakteriju opisale
B. Delaporte i S. Beguin i označile kao Bacillus thuringiensis
Berliner, Toumanoff sjmatra Fran k i Frank , koji je dobro poznat zbog svoje patogencsti na mnogim
insektima.


Nije nam ovdje bila namjera da prikazujemo sve dosadašnje pokušaje suzbijanja
štetnika u drugim zemljama bakterijama i virusima, no smatrali smo
da je stalna pojava borova četnjaka kod nas, te neuspjeh postignut s kemijskim
sredstvima dovoljan razlog da pokušamo sa ovom metodom, koja ima dobro
poznate prednosti: sigurniji uspjeh, i niže troškove suzbijanja.


METODA RADA


Pokusi u laboratoriju


Prije i poslije pokusa na terenu ponovili smo pokuse u laboratoriju. Pokusi


su provedeni sa gusjenicama 3. i 5. stadija. U prvom slučaju upctrebljen je nje


mački a u drugom i američki preparat. Kod upotrebe njemačkog preparata uzeta


su 2 gr spora na 1 lit. vode što odgovara uputstvima dobivenim od proizvođača


(0,2%). Po-red toga upotrebljena je i količina od 4 gr. Spore su razrijeđene u vodi


a zatim su tom suspenzijom poprskane borove grančice. Nakon što su se gran


čice osušile stavljene su na njih gusjenice.


Rezultat ovoga pokusa vidi se iz tabele 1 i 2 i graf. br. 1. Gusjenice su nakon


2 dana počele ugibati, a 100%-tni mortalitet postignut je u oba Slučaja nakon 18


dana.


Sa gusjenicama V. stadija izveli smo pokus mjeseca januara ove godine.


Pri tome smo upotrebili njemački i američki preparat, svaki u količini cd 2 i


4 gr po 1 lit. Ovdje smo borove grančice uronjavali u suspenziju.


113




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Rezultat ovih pokusa prikazan je u tabeli 3—6 i graf. br. 2 i 3.
U oba slučaja preparat je djelovao vrlo dobro. Općenito se može reći da
je preparat u količini cd 4 gr na 1 litru djelovao brže no u količini od 2 gr.
Preparatom Hoechst-AG-2802 4 gr postignut je 100% mortalitet u 18 dana.
Maksimum ugibanja utvrđen je nakon 3 dana. Sa 2 gr istog preparata u 18 dana
postignut je 96% mortalitet, a maksimum ugibanja također 3 dana.
Sa preratom Thuricide-WP-173 rezultat je slijedeći: 4 gr/l lit. 96% morta-litet
u 18 dana. Maksim. mortalitet od 36% postignut je nakon 3 dana. Sa 2 gr/l
lit. toga preparata postignut je nakon 18 dana 96% mortalitet a maksimum ugibanja
postignut je 4 i 6 dana nakon tretiranja.
Tretirane gusjenice uzimale su hranu samo prvog dana a poslije su prestale
da se hrane. Borove grančice ostale su pošteđene od brštenja (si. 5).
U kontrolnim insektarijima gusjenice su dalje intenzivno žderale i borove
grančice bile su potpuno obrštene (si. 6).


Pregledom hemolimfe gusjenica 24 sata nakon uginuća konstatirali smo u
raamazu bakterije. Relativno mali broj bakterija u vegetativnoj formi u krvi
nakon uginuća dokazuje činjenicu da su gusjenice ugibale od razaranja crijevnog
epitela a da nije dolazilo do septikemiie. Kod mladih gusjenica, naprotiv
nismo našli u krvi bakterije pa je vjerojatno., da je kod njih nastupila smrt
uslijed intoksikacije.


U svakom slučaju oba preparata bila su veoma efikasna i kako se moglo
očekivati uspjeh je bio bolji sa većom količinom odnosno brojem bakterija a
djelovanje sigurnije na gusjenice mlađih stadija.


SI. 5 — Tretirane gusjenice već nakon prvog dana odbijale
su da uzimlju hranu. Borove grančice ostale su pošteđene.
Foto: Opalički




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Pokusi u prirodi


God. 1959/60. predstavlja jednu od godina kada grada dona krivulja pokazuje
ascendentni tok. U cijelom Hrv. Primorju i Istri na borovima se moglo
primijetiti veliki broj zapredaka. Mnoge kulture bile su potpuno obrštene a


SI. 6 — U kontrolnom insektariju gusjenice su i dalje
intenzivno žderale borove grančice.
Foto: Opalički


naročito one, koje se nalaze uz veoma frekventirani asfaltni put Pula—Rijeka.
Tu smo očekivali i ove godine (1960/61.) jaku zarazu što se pokazalo ispravnim.
Stoga smo odlučili da na ovom području izaberemo pokusne objekte, tim više
što se tu provodilo i suzbijanje kemijskim putem (insekticidima).


Kao najprikladniji objekt odabrana je kultura crnog bora zvana Sv. Marina,
8 km daleko od mjesta Labina. Kultura je stara oko 25 godina. Stabla
dosižu visinu od 8—15 m. Sklop je potpun. Napad borova četnjaka veoma ja"k.
U doba odabiranja i tretiranja gusjenice su bile u 2. i 3. stadiju tj. nalazile su
se pred stvaranjem stalnih zapredaka.


Za tretiranje odabrano je i označeno< 6 površina od 1 ara, na kojima su
upotrebljene široke skale u količini bakterija po 1 litri.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Pokusna
ploha br. Površina Količina Suma Tretirano
1
2
3
i.
5
6
111111
ar

.,
>,
.,
.,
2 gr2 gr4 gr8 gr8 gr1 gr
1 lit



.,

Sv.
,,
,,

,,
»
Mi rrina 9. X 60.
12. X 60.
13. X 60.
pon. više13. X 60.
17. X 60.
puta


Tretiranje je izvršeno aparatom »Fontan«. Svaka ploha je predena 3 puta.
Na plohi br. 1 i 2 utrošeno je 8 litara suspenzije, plohi br. 3 14, 16 litara, plohi
br. 5, 10 litara i plohi br. 6, 8 litara.


Godina 1960/61. bila je iznimno- bogata oborinama. Tretiranje je stoga bilo
ometano-, i gotovo- nakon svakog tretiranja padala je obilna kiša. Tretirane plohe
br. 1 izvršeno- je u 10 sati a istog dana u 17 sati počela je padati kiša koja nije
prestala do 12 X. Nije bolje bilo- ni sa ostalim plohama. Jedino je ploha 6 tretirana
po lijepom vremenu i poslije toga nekoliko dana nije bilo kiše.


Pregledom plohe br. 1 već nakon 2 dana tj. 12. X ustanovljeno- je ugibanje
gusjenica, ko-je su oboljele. Na kontrolnim površinama ova pojava nije primjećena.
15. X tj. 48 sati nakon tretiranja primijećene su ove pojave i na drugim
plohama.


SI. 7 — Inficirane gusjenice skupljaju se na zapretcima i tu
ugibaju. Slična je pojava i kod ugibanja virotičnih gusjenica-.
Foto: Opalički




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 39     <-- 39 -->        PDF

SI. 8 — Borove tretirane površine ostale su zelene.
Pokusna ploha br. 4.
Foto: Androić


Gusjenice koje su uginule ili pokazivale znakove oboljenja uzimali smo
svaki dan u posebne označene epruvete radi naknadnog pregleda, odnosno ustanovljivanja
uzroka ugibanja. To je provođeno kroz daljnjih 15 dana a onda
smo dana 27. XII poncvo> pregledali sve tretirane površine. Rezultat ovog pregleda
nalazi se u tabeli 8.


Ploha
1
Površina
1 ar
Broj štab;
10´
da Broj zapred;
14
jka Primjedba
zapreci mali
2 1 ar 24 23
3 1 ar 30 2
4 1 ar 37 12
5 1 ar 16 4 ..


Sumirajući rezultate iz tabele 8 broj zapredaka po stablu na tretiranim
površinama iznosi 0.06—0.90 dok se broj zapredaka na netretiranim površinama
kretao od 6—20.


Nedostatak je pokusa bio u tome što tretirane površine nisu bile izolirane
tako da je bilo moguće da gusjenice migriraju sa jednog stabla na drugo, pa je
sasvim vjerojatno da su neki od zapredaka na tretiranim površinama nastali na




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 40     <-- 40 -->        PDF

ovaj način. Na to nas upućuje i činjenica da su na plohi br. 1 svi zapreci bili
abnormalno mali u odnosu na zapretke netretiranih površina.


Ipak je bila očita razlika između tretiranih i netretiranih površina. Dok su
netretirane površine svagdje bile obrštene i bez iglica, na tretiranim plohama
borovi su u većini slučajeva a naročito na plohi br. 3, 4 i 5 bili potpuno pošteđeni.


SI. 9 — Detalj netretirane kulture kraj pokus, plohe br. 4.
Foto: Androić


Ploha br. 3 naročito se isticala, jer su na njoj ustanovljena samo 2 zapretka
od kojih jedan veoma mali. Uspjeh je dakle unatoč kiša i nepovoljnog vremena
bio veoma dobar.


DISKUSIJA


Iako je ovaj prvi pokus sa patogenim bakterijama protiv borova četnjaka
kod nas proveden na relativno malim površinama i uz veoma nepovoljno vrijeme,
on je pokazao da je patogenim bakterijama moguće postići uspjeh čak i
onda kada uslijed nepovoljnog vremena tretiranje insekticidima zamagljivanjem
ostaje bez efekta.


Ipak prije šire primjene moraju se riješiti još neka tehnička .pitanja, no
koja nisu još riješena niti za suzbijanje kemijskim putem (aparati), te neki problemi
biocenotskog karaktera, tj. djelovanje bakterija na ostale korisne insekte.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Naše je mišljenje da je eventualna šteta po korisnu faunu ipak manja nego u
slučaju primjene insekticida, budući je djelovanje bakterija uvjetovano više
uzimanjem hrane no kontaktom (kod insekticida oba ova puta omogućuju trovanje).
Bakterije djeluju odmah, pa iako ugibanje nastupa od 2 do 18 dana,
štete je moguće spriječiti jer inficirane gusjenice slabo uzimlju hranu ili je
potpuno odbijaju. Mlađe gusjenice ugibaju i nakon nekoliko sati poslije infekcije
pa je to velika prednost pred virusnim preparatima.


Uporedimo li rezultate naših laboratorijskih istraživanja sa onima koje je
dobio L e m o i g n e i dr. primijetit će se da je 100% mortalitet u pokusima
francuskih stručnjaka postignut za 16 dana, dok je kod nas to vrijeme iznosilo
18 dana. No dok su za naše pokuse poslužile gusjenice 3. i 5. stadija, nije nam
poznat stadij gusjenica u pokusima Lemoigne-a i dr.


Pokusi koje su spomenuti francuski autori proveli sa Pieri s brassi c
a e, u veoma nepovoljnim vremenskim prilikama kao što je bio slučaj i kod
nas, pokazali su rezultati, koji vrijede potpuno i za naše pokuse. Nepovolino
vrijeme nije utjecalo´ na povoljan ishod pokusa, bakterije su bile efikasne na
sve stadije gusjenica pa i one najstarije i naj rezistentni je i konačno inficirane
gusjenice kratko vrijeme poslije infekcije prestale su da se hrane a time i da
čine štete.


ZAKLJUČAK


Mehaničke i kemijske metode borbe protiv borova četnjaka (Thaumatopoea
pityocampa Schiff) nisu dosada dale zadovoljavajuće rezultate, a pored
toga imaju te metode ozbiljne nedostatke.


U laboratoriju su ispitane bakterije (Bacillus thuringiensis) protiv gusjenica
3. i 5. stadija.
Rezultati postignuti sa bakterijskim preparatima njemačke i američke provenijencije
su u radu prikazani .tabelarno i grafički.


Njemački preparat Hoechst AO-2802 upotrebljen je u količini od 0,4% tj.
4 gr na 1 lit. na gusjenicama 3. stadija. Potpuni mortalitet postignut je za 18
dana. Nakon 7 dana postignut; je mortalitet od 55% a već nakon 12 dana mortalitet
od 88%. Sa 2 gr (0,2%) na lit. postignut je 100% mortalitet također u
18 dana. no djelovanje je bilo nešto usporeno (graf. 1).


Isti preparat u količinama 2 i 4 gr na 1 lit. djelovao je vrlo dobro i na gusjenice
5. stadija. Sa količinom od 2 gr na 1 litru u 18 dana postignut je 88%
mortalitet, a sa količinom od 4 gr 100% mortalitet nakon 15 dana (graf. 2).


Američkim preparatom Thuricide WP-173 postignut je 96% mortalitet sa
količinom od 2 i 4 gr na 1 lit. u 18 dana (graf. 3). U oba slučaja sa količinom
od 4 gr postignuto je brže djelovanje preparata.


U pokusima provedenim u Istri na borovoj kulturi Sv. Marina kraj Labina
na 5 pokusnih ploha od 1 ar, preparat je djelovao^ dobro, usprkos veoma nepovoljnih
vremenskih prilika koje su ove godine vladale u tom kraju (neprestane
kiše). Gusjenice su u doba tretiranja bile u 3. stadiju. Tretirane plohe su
pošteđene od brštenja a kontrolne potpuno obrštene (si. 9 i 10). Bakterijskim
preparatom dakle moguće je bolje i efikasnije izvršiti suzbijanje borova četnjaka
no sa bilo kojom dosada primijenjenom metodom. Za širu upotrebu ostaje
riješiti pitanje aparature za introdukciju bakterija u napadnute sastojine. Smatramo
da je s obzirom na konfiguraciju terena i rasparčanost borovih sastojina
najbolje upotrebiti u tu svrhu helikopter.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 42     <-- 42 -->        PDF

SI. 10 — Netretirani obršteni borovi. Desno pokusna ploha br. 5
na kojoj se vide pune zelene krošnje tretirane bakterijama (Bacillus
thuringiensis) i pošteđene od borova četnjaka.


Foto: Opalički


LITERATURA:


1.
Androi ć M.: Borov prelac gnjezdar (Cnethocampa pitvocampa Schiff) i njegovo
suzbijanje. Godišnjak Biološkog Instituta u Sarajevu, god. III (1950) Sv. 1-2.
2.
Androi ć M.: Borov četnjak gnjezdar (Cnethocampa pitvocampa Schiff). Biološko
ekološka studija. Glasnik za šumske pokuse. Vol. XIII. 1957.
3: Beltra m V.: Borov prelac. Šum. list 4—5, Zagreb, 1957.
4.
B i 1 i o 11 i E.: Difficultes rencontrees dans la determinations des periodes drintervention
contre les processionaires du Chene et du Pin. Rev. de Path. veget.
Tome XXXI Fasc. 2, 1952.
5.
Fran z J.: Mikroben gegen Insekten. Neue Wege der biologischen Schadlinsbakampfung.
Umshau, 55 (7), 1955.
6.
Gosswal d K.: Die Rote Waldameise im Dienst der Waldhygiene. Metta Kinan
Verlag, Wolf u. Tauber Luneburg 1951.
7.
K a f o 1 A.: Iz zgodovine pinjevega sprevednega prelca pri nas. Gozd. Vestnik
10, 1951.
8. Langhoffe r
A.: Prilog poznavanju kukaca štetočinja Hrv. Primorja. Glasnik
za šum. pokuse. Vol. 2. Zagreb, 1927.
9. Lemoing
M., Bonnefoi A., Beguin S., Grison P., Martouret D.,
Schen k A., Vag o C: Essais d´utilisation de Bacillus thuringiensis Berliner
contre Pieris brassicae L. Entomophaga Tom. I. juillet 1950.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 43     <-- 43 -->        PDF

121




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 44     <-- 44 -->        PDF

CNETHOCAMPA P/TYOCAMPA Schiff


Tretiran sa Baci//us th t/r/n g/e ns/s dne 29. IX. i960.


PreporoT: Hoechst A6 -2802


Agr/i/´T


Ta 6 eA 0 <1
Ugibonje dne 30.´x\*.x. 7 8 42 45 47 48.X. E
3ro/ uginu/ih gusjenica . 2 \ 15 246 40 120 8 11 36 480
U procentima 0,41 | 3,13 51,67 8,34 \25oo 1,S7 2,29 Zse 400,oo


2gr///r Tobe/o 2


Ugibanje dne 30./x.f.X. 6 7 42 45 47 48.X. T.
Broj uginu/ih gusjenica -a 21 -91 12 40 19 464
U procentima -4,97 13,o*. | 56,si 7, ±5 6,21 H,so 40Q.oo


100


50


tgr/tt
2 ar//!t


yt 4 2 3 i J 6 7 8 9 ´0 -H 12 SS H -<5 <6 17 -<8


Grafikon 4




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 45     <-- 45 -->        PDF

HOBCHST A6-2802


50


A gr I lit


2 gr Ilit


<3 ^ -li 16 17 1B 19 20 21 29 Ti U 25 26 27 23 29 30 H


Grafikon 2


THUR/CIDE WP-i73


100 .
50


4 gr/1,7
2 gr I 1,1


fi U 15 16 17 -te 19 20 2-f 22 23 2-* 25 36 27 Ja 2? io 34
Grafikon 3




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 46     <-- 46 -->        PDF

10.
Grison P., Maury R., Vago C: La lutte contre la Processionaire du Pin
Thaumatopoea pityocampa Schiff dans les Masif du Ventoux. Essai d´utilisation
pratique d´un virus specifique, Revue forestiere francaise. No 5, Mai 1959.
11.
Pava n M.: Ativita italiana per la lotta biologiea con formiche del gruppo Formica
rufa contro gli inseti dannosi alle foreste, Collana verde 4, 1959.
12. Radčenko : Cnethocampa pitjocampa na borovim sastojinama. Šum. list 1927.
THE EXPERIMENTAL COMBATING THE PINE PROCESSION - MOTH
(THAUMATOPEA PITYOCAMPA SCHIFF) WITH THE APPLICATION OF
BACTERIAL PREPARATIONS (BACILLUS THURINGIENSIS)


SUMARY


The mechanical and chemical methods of combating the Pine Procession — Moth
(Thaumatopoea pityocampa Schiff) have thus far not yielded satisfactory results,
and besides, these methods have serious drawbacks.


In the laboratory were tested Bacteria (Bacillus thuringiensis) against the
caterpillars of the 3rd and 5th stages.


The results achieved with the application of bacterial preparations of German
origin Hoechst-AG-2802 and American origin Thuricide WP-173 are represented in
tables and graphs.


The German preparation Hoechst-AG-2802 was applied in the amount of 0,4,0/o
viz. 4 g. per 1 1. of diluent on caterpillars of the 3rd stage. Total, mortality was
achieved within 18 days. After 7 days a mortality of 55B/n was achieved, and already
after 12 da;ys a mortality of 88%. With the amount of 2 g. (0,2a/o) per 1 1. a 1000/o
mortality was also achieved within 18 days but the effect was rather retarded
(Graph. 1).


The same preparation in amounts of 2 and 4 g. per 1 1. acted very well also on
caterpillars of the 5th stage. With 2. g. per 1 1. in 18 days a 88´Vo mortality was
achieved, while with 4 g. a 100´Vo mortality accurred after 15 days (Graph 2).


With the American preparation Thuricide WP-173 a 9610/o mortality there was
achieved with 2 and 4 g. per 1 1. within 18 days (Graph 3). In both cases with the
amount of 4 g. there was achieved a faster action of the preparation.


In experiments carried out in Istria in a Pine štand of St. Marina near Labin
on 5 trial plots of 1 are the preparation acted wll in spite of adverse weather con-*ditions
prevailing in this region in that year (incessant rain). Spraying of the bacterial
suspension was carried out with the Fontan apparatus. During the time of treatment
the caterpillars were in their 3rd developmental stage. The treated plots were spaređ
defoliation, whereas the controls were complete!y defoliated (Figs. 16 and 17).


Consequently with the bacterial preparation a better and more efficient control
cf the Pine Procession-Moth is possible than with any thus far applied method. For
a broader application it remains to solve the question of adequate equipment for the
introduction of Bacteria into the attacked stands. In our opinion it will be best to
use a helicopter for this purpose in view of the configuration of the terrain and
the scattered distribution of the Pine stands.