DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 48 <-- 48 --> PDF |
etičkim postupkom ne može sa njih istisnuti. Ruper t (9) preporuča na pjeskovitim tlima sadnju bagremovih biljaka sadnjom u redove razmaka 10 m. Oko 5 godina poslije između redova vršit će se plugom presijecanje i povreda taagremovih žila. To se vrši povlačenjem pluga, na kojemu je raonik zamijenjen crtalom; razmak brazda 2 m. Na svakom tako povrijeđenom korijenu pojavljuju se novi izbojci i izdanci i tako se zašumi cijela površina. Tako se znatno mogu smanjiti troškovi pošHimljavanja. Petr a č i ć (7) je provodio na brežuljkastom terenu (160 m nadmorske visine) u fakulteskoj šumi Maksimi r ispitivanja u bagremovim kolosjecima ,koji su sječeni u ophodnji od 5 godina za vinogradsko kolje, pritke i ogrijev. Takva bagremova sastojima na svježem pjeskovito-ilovastom tlu, osrednjeg boniteta imala je prosječni godišnji prirast 13 m3 po ha. Rumunj M. N. D r a c e a (cit. Petračić) zalaže se, da se bagremovo kolje izrađuje samo cijepanjem starijih i debljih stabala uzgojenih u ophodnji od oko 15 godina, jer takvo kolje ima mnogo veći postotak srži, koja je vrlo trajna. I Petrači ć se zalaže za gospodarenje bagremom u dužoj ophodnji, jer se postigne razmjerno mnogo veća drvna masa a i veća je mogućnost upotrebe debljih bagremovih stabala za TT stupove, rudničko drvo, cijepano kolje i ogrjev. On upozorava, da na boljim tlima s povišenom ophodnjom dolazi do pogoršanja pedogenetskih procesa. Pod rijetkim krošnjama starijih bagremovih stabala cesto se pojavljuje obilan korov. Ruži ć (10) preporuča, da se u Istri osnivaju bagremovi kolosjeci. Milošević Brevinac (6) u proširenju bagrema u Srbiji razlikuje 3 faze: 1. slučajno raširenje, 2. unošenja bagrema za žive ograde, uz seoske puteve, međaše i si. i 3. osnivanja bagremovih kultura na poljoprivrednim zemljištima. I on se zalaže za proširenje ove vrste, naročito u malim seoskim šumicama za potrebe seoskih domaćinstava. Najopsežniji prikaz o bagremu dao je kod nas Španovi ć (15). On navodi, da su šume, u kojima je bagrem stablimično pomiješan s vrstama drveća koje donekle podnose zasjenu (grab, klen, lipa bukva i brijest) mnogo bolje od čistih bagremovih šuma jer pridružene vrste daju vrednije tehničko drvo veću drvnu masu, a osim toga čuvaju proizvodnost tla. Lonča r preporuča proširenje uzgoja bagrema, naročito radi povećanja produkcije rudničkog drveta (4). On preporuča bagrem unositi kod popunjavanja u nizinsko područje, prigorje i sredogorje do nadmorske visine 300 m. Prema njegovim navodima Jea n Pourte t smatra, da bagrem treba uzgajati u čistim sastojinama, jer u smjesi s drugim šumskim vrstama svojim korijenjem ove ozbiljno ugrožava u međusobnoj borbi; naprotiv je austrijski šumar F. Polla k god. 1892. ustanovio da se bagrem ne smije saditi na čistine, nego uvijek među drugo drveće. Lonča r navodi dalje, da je neopravdana bojazan, da će bagrem ugroziti ostale autohtone vrste i možda ih istisnuti iz sastojine. Bagrem će u sastojinama, .gdje ga ne želimo duže zadržati, davati prihod u proredama, a nakon proredne sječe bagremovi izbojci iz panja neće se moći održati zbog pomanjkanja svijetla, pa se stoga bagrem može lako istisnuti iz sastojine tamo, gdje to traži gospodarski ili uzgojni interes. Prema tomu za borbu protiv bagrema postoji jako sredstvo u vrstama, koje podnose zasjenu. Bagrem bi mogao biti pogibeljan samo za vrste, koje zahtijevaju mnogo svijetla, ako bi rasle u zasjeni bagrema. Babogreda c preporuča (1), da se na mjestima, gdje je došlo do fiziološke degredacije sastojina u bosiitskom šumskom području, uz grab. klen i lipu unosi i bagrem, naročito u vrlo rijetkim sastojinama. Prema navodima Horvat a na mnogim površinama, na kojima se razvila zajednica Querceto-Carpinetum croaticum, proširio se bagrem, i to utjecajem čovjeka. Horvat ujedno navodi, da se bagrem udomaćio u mnogima našim šumama i da potiskuje domaće vrste (3). IIII. POVRŠINE ZA UZGOJ BAGREMA Mnoge šumske površine naročito između Save i Drave u nizinama, prigorju i sredogorju obrasle su panjačama s vrlo slabim prirastom i malom drvnom masom. Unošenjem bagrema na takve površine povećat ćemo prirast drvne mase od 2 m3 po ha na 7—8 m3 godišnje na srednjim tlima, dok će na boljim iznositi i više. Za unošenje bagrema dolaze u obzir: |