DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 49 <-- 49 --> PDF |
A) Šumske površine: 1. potpuno i nepotpuno obrasle panjače graba i ostalih vrsta, koje služe za dobivanje ogrjeva, 2. sastojine iz kojih ga kanimo tokom proreda ukloniti, 3. manje ili veće površine unutar šuma obrasle lijeskom, žestikom, drenom, paviti ili drugim grmolikim vrstama. B) Površine izvan šuma, koje ne dolaze u obzir za sadnju drugih brzorastućih vrsta kao* topola ili joha: 4. opće narodne imovine, 5. privatnih vlasnika. 1. Unošenje bagrema u panjače graba i ostalih vrsta, koje služe za produkciju ogrjeva. Gotovo na području svake šumarije naći će se površina, na kojima ćemo sječom malovrijednih panjača i popunjavanjem nastalih plješina bagremovim jakim sadnicama između panjeva, povećati prirast drvne mase. I vlasnici privatnih šuma nakon sječe panjače trebaju izvršiti popunjavanje jakim bagremovim sadnicama. Na taj način dobit će vrednije sastojine s većim prirastom. 2. Unošenje bagrema u mladike zbog popunjavanja. Preporuča se. da se nakon sječa u hrastovim i bukovim sastojinama manje praznine na odgovarajućem staništu popune bagremom. U tom slučaju je razmještaj bagremovih biljaka uvjetovan stanjem prirodnog pomlatka: njegovom gustoćom i razvitkom u doba popunjavanja. Iz takvih sastojina vadit će se bagrem prigodom prvih proreda. Izbojna snaga njegovih panjeva će propasti uslijed zasjenjivanja. Na ovaj način moći će se bagrem uzgajati pretežno za dobivanje rudničkog drveta (4). 3. Unošenje bagrema na površine šuma obrasle raznim grmljem. Na ovim površinama treba sve grmlje sasjeći, a u proljeće unijeti bagremove biljke koje moraju biti jake, jer izbojci lijeske, žestike i sviba često već u prvoj godini dosegnu vsinu i preko 2 m pa je potrebno da bagrem u prvoj godini potjera dovoljno jake izbojke i ojača, a kasnije mu ovo grmlje neće smetati. Grmlje nećemo međutim kasnije sjeći, nego ostaviti da štiti tlo pod bagremovim krošnjama. Na ovakve površine treba unijeti 3—4.000 bagremovih sadnica. Bagrem treba saditi ovdje na razmak 1,5—2,0 m u kvadrat. Na takvim površinama redovno će se među grmljem naći po koje grabovo, bukovo ili hrastovo stablo, iil koja druga vrst drveća. Te ćemo vrste u svakom slučaju ostaviti, da u buduće dobijemo mješovitu sastojinu. 4. Unošenje bagrema na površine opće narodne imovine izvan šuma. U blizini mnogih sela nalaze se površine pašnjaka bivših zemljišnih zajednica. Mnoge od ovih obrasle su kupinom, crnim trnom, glcgom itd., te od njih ni^ poljoprivreda nema mnogo koristi, jer ni ovce niti druga stoka ne nalaze na njima dovoljno paše. Na nekim od tih površina je i erozija tla već znatno napredovala, te postoji i opasnost nastajanja bujica. Na mnogim takvim površinama nije izvršeno niti razgraničenje između poljoprivrede i šumarstva. Po izvršenom razgraničenju bit će i takvih površina, na koje će se moći unijeti bagrem kao najpogodnija vrsta. 5. Unošenje bagrema na zemljišta privatnih vlasnika. Ima površina, koje privatnici ne iskorišćuju ili ne dovoljno za poljoprivrednu proizvodnju. Takve površine, koje ne dolaze u obzir za sadnju topola, mogu se zasaditi bagremom Opća nestašica i pomanjkanje drveta sile nas da neke površine koje je poljoprivreda nedovoljno koristila opet vratimo šumskoj proizvodnji. »Šumar-« u broju 12/1955. govori o pomanjkanju drveta i navodi, da u pojedinim selima |