DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 50 <-- 50 --> PDF |
NR Srbije pojedinci sijeku voćke, da si osiguraju ogrjev (5). Stoga je bolje unaprijed se pobrinuti da do takvih slučajeva ne dođe, te na vrijeme odvojiti manje površine i na njima zasaditi šumu. Novi Zakon o šumama NRS u čl. 3 isključuje ispod kompetencije propisa toga zakona sve površine bagrema, topola i drugih brzorastućih vrsta podignutih na poljoprivrednim zemljištima privatnih vlasnika, osim ako ove šume ne budu proglašene zaštitnim. IV. EKONOMSKE OKOLNOSTI ZA PROSrRENJE BAGREMA 1. Bagrem vrši važnu ulogu obogaćivanja tla dušikom. Upravo mnoge takve površine, na koje se može zasaditi bagrem, siromašne su na dušiku. Budući bagrem linosimo uglavnom radi popunjavanja u sastojine ostalih vrsta, nakon sječe bagrema ostat će u tlu dosta dušikovih spojeva, koji će koristiti tim vrstama kao potrebno hranivo. 2. Bagremovo sjeme lako se može nabaviti za uzgoj dovoljnog broja potrebnih biljaka. Bagrem je malo osjetljiv kod sadnje, ali brzo raste, pa mu to pomaže u borbi protiv korova. Velike površine izvan šuma, a i unutar njih, koje su danas potpuno neproduktivne, unašanjem bagrema može se najbrže pretvoriti u produktive površine. Time ne mislimo reći, da bagrem treba forsirati na račun drugih vrednijih vrsta, već da njime treba pretežno popunjavati mladike, i kulture ostalih vrednijih vrsta. 3. U toku 10—15 godina, stare jednodobne sastojine bit će posječene. U prebornim šumama zbog manjka drvne mase morat će se provoditi stroga štednja. Niske šume bit će zastupane pretežno po najmlađem dobnom razredu. Potrebe na drvetu bit će i dalje velike. Potrošnja drveta u Evropi raste godišnje za oko´ 3%. Uza svu planiranu štednju doći će do preranog zahvata u srednjedobne sastojine hrasta i bukve koje u to doba imaju najveći kvalitativni i kvantitativni prirast. Sačuvati te hrastove i bukove sastojine kroz 10—15 godina od prejakih zahvata bit će bar djelomično omogućeno sječom bagremovih stabala i bagremovih sastojina, koje će takye zahvate lako podnijeti i dati potrebne drvne mase bez štete za šumski fond. Bagrem će dati nakon 10—20 godina rudno drvo, a prije toga pruće za grah i za ograde, kolje za voćke, vinograde, ogrjev i si. 4. U blizini sela imade površina, na kojima se možda iz općih ekonomskih prilika paša ne može isključiti za duže vremena. Sadnjom bagrema na takvim površinama omogućit će pašu već nakon 3—5 godina. Spirane c ispravno ističe da je za seljaka važno da korist od šume vidi u što bližoj budućnosti, a ne tek za 20 i više godina. Seljak neće da potpiše dugoročnu mjenicu. On ftoće umjesto oduzetog pašnjaka naknadu odmah ili što prije (16). I ovdje dolazi do izražaja dobra svojstva brzorastućeg bagrema. 5. U mnogim naćim sastojinama primijećena je izmjena vrsta drveća (11). Dolazi i do »-zamorenosti «tla, u koliko jedna vrsta u monokulturama raste na izvjesnom tlu dugi niz godina. U poljoprivredi je već odavna poznat pojam »plodoreda«. Izmjene vrsta drveća zbivaju se i u prirodnim šumama, ali se to događa kroz stotine godina, te se teže zamjećuje. To sve govori, da i mi moramo misliti na tu izmjenu vrsta. Bagrem unesen među domaće vrste, djelovat će korisno´ na tim tlima kao* vrsta, koja će zamijeniti na izvjesno vrijeme domaće vrste. 6. Bagrem je otporan protiv većih šteta od zareznika, a isto tako i protiv raznih bolesti. I pčelarstvo ima od uzgoja bagrema znatne koristi uslijed obilnog izlučivanja nektara u njegovu cvijetu. |