DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Sastojine u kojima se danas vrše redovne sječe kao i one u kojima će se vršiti sječe u budućnosti podmlađivat će se prirodno. Izuzetak su površine, gdje će se vršiti konverzija, odnosno popunjavanja, na pr. unošenje jele, hrasta i kestena u bukove sastojine, te borovca, ariša i duglazije na odgovarajuća staništa. Stoga kad se napred govori o unošenju bagrema na nove površine, misli se prvenstveno na njegovo unošenje u sastojine, koje danas imaju manji prirast nego bi mogao biti. U budućnosti bi prema tome, takvih površina za unošenje bagrema bilo manje, te bi se njegovo širenje ograničilo. V. UZGOJNA SVOJSTVA BAGREMA I PRIDRUŽENIH VRSTA DRVEĆA Razmotrit ćemo neka najbitnija šumsko uzgojna svojstva pojedinih vrsta, da uočimo mogućnost zajedničkog uzgajanja i rasta bagrema s istima. Bagrem je vrsta, koja traži mnogo svijetla, ima jaku izbojnu snagu iz pa njeva i žilja. Traži rahla, umjereno vlažna, topla i mineralno bogata tla, a uspi jeva i na pijescima. U mladosti raste vrlo brzo, no čiste bagremove sastojine iscrpljuju tlo. Grab je vrsta polusjene, ali podnosi manje zasjenu od bukve. Ima također jaku izbojnu snagu iz panja, a dolazi na brdskom području i na mrazištima. Traži dobra, svježa, mineralno snažna, srednje duboka tla. Iako održava proizvodnu snagu tla, ne popravlja ga tako kao bukva. Od svih naših listača najbolje podnosi zasjenu bukva. Njezina izbojna snaga u hladnijim predjelima u Fagetum subalpinumu je dobra, no na toplim staništima je bolja. Lipa također podnosi zasjenu i popravlja tlo. Izbojna snaga je jaka. Hrast je vrsta svjetla. Tlo pod njim nije dovoljno- zaštićeno zbog rijetke krošne. Izbojna snaga iz panja je vrlo jaka. Za uspijevanje treba dobro tlo. Kao najpovoljnije može se smatrati smjesa bagrema i graba, jer je bagrem izrazita vrsta svjetla, a grab polusjene. Upravo* odnos tih vrsta prema svjetlosti koristit će i jednoj i drugoj vrsti. Potpuno će se iskoristiti svijetlo, a ujedno i tlo biti zaštićeno. Izbijanje bagremovih izdanaka nakon sječe ili vađenja bagremovh panjeva (keslovanja) već u prvoj godini u visinu od 3—5 m, bagrem će izbiti u gornju etažu. Nalazit će se u vladajućem i suvladajućem biološkom razredu, dok će grab zaostati u suvladajućem, nadvladanom i potitšenom položaju. U sličnom odnosu bit će i bukva, a i lipa u zajednici s bagremom. Najpovoljnija je zajednica hrasta i bagrema, jer obje vrste zahtijevaju mnogo svjetla, a tlo se pod njima zakorovljuje i pogoršava. Sve grmolike vrste i pavit imaju jaku izbojnu snagu. Ako želimo unijeti bagrem na površine obrasle ovim vrstama, moraju se ove još u kolovozu i rujnu sasijecati. U veljači i ožujku slijedeće godine podsadit ćemo te površine jakim bagremovim sadnicama. Debljina bagremovih sadnica treba da je na korijenovom vratu bar debljine olovke. Sadnice trebaju imati dobro razvijeno korijenje, sa što bolje sačuvanim žilicama i kvržicama. Sadnju je većinom bolje izvršiti u proljeće, jer bagrem zasađen u jesen često strada od zečeva. VI. ORIJENTACIONI PODACI I VLASTITA ZAPA2ANJA Navest ću rezultate nekih ispitivanja, koja je vršila šumsko pokusna stanica SI. Požega na području Požeške gore, šumarije Požega. Područje, na kojem su vršena mjerenja i opažanja, spada po Horvatu u Querceto-Carpmetum croaticum. 129 |