DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 53 <-- 53 --> PDF |
I tabele se vidi, da je na plohi 6 po 1 ha premalen broj bagremovih stabala. On ne iskorišćuje dovoljno tlo i svijetlo za proizvodnju drvne mase. Na plohi 8 nalazi se samo oko 35% broja stabala bagrema i graba zajedno, u odnosu na broj stabala plohe 5. Približno isto toliko tj. 35% iznosi i temeljnica na plohi 6 prema temeljnici na plohi 5. Iz podataka s plohe 5 vidi se, da su tlo i svijetlo do sada bili potpuno iskorišteni, te da se već i u toj dobi može vršiti sječa lošijih stabala, dajući prednost boljima. Na toj plohi nalazi se po 1 ha: 400 bagremovih stabalaca prsnog promjera 6 cm, 300 bagremovih stabalaca prsnog promjera 7 cm, 200 grabovih stabala prsnog promjera 6 cm. Da se pomogne boljim stabalcima, posjeći će se sva bagremova stabalca od 7 cm (300 komada), sva grabova od 6 cm (200 komada), te 300 bagremovih stabalaca od 6 cm i ona tanja bagremova i grabova. Dakle u trećoj godini bagrem je prestigao grab i visinom i debljinom, te osim toga daje i masu za korištenje. Iz podataka s plohe 7 vidimo, da je uprkos znatno većeg broja stabalaca nego na plohi 5, temeljnica bagrema tek neznatno veća, a razlog je taj, što su na toj plohi bagremova stabalca uslijed veće gustoće tanja. Na plohi 6 i 7 grab se uopće ne siječe. Promatrajući podatke svih triju ploha vidimo slijedeće: prirast temeljnica bagrema starog 3 godine veći je od prirasta temeljnice graba starog 8 godina. Tim je veći i prirast drvne mase. Bagrem je korišten s promatrane površine već u 1953. god. i za 3 god. je daleko prestigao grab. Od bagrema imamo prihode u kolju i ogrjevu, dok bi od graba imali samo ogrjev. Ispoređujući prosjek temeljnice bagrema, koja je izračunata sa 6,64 m2 za bagrem star 3 god., i 3,55 m2 za grab star 8 god., vidimo koliki manjak nastaje na takvim i sličnim površinama, ako se one zanemare, odnosno prepuste same sebi. Unošenjem bagrema na takve površine možemo znatno povisiti proizvodnju drvne mase. Pa i prema podacima s plohe 6 vidi se, da je na njoj premalen broj stabala, a radi toga i premalena temeljnica. Da je međutim kod sadnje bio unesen veći, odnosno dovoljan broj bagremovih biljaka, ove bi potpuno iskoristile tlo i svijetlo i proizvele veću drvnu masu. Ako želimo da s te površine uklonimo bagrem, to bi višekratnim sasjeca njem bagremovih izbojaka koje bi koristili za kolje, a štedeći grab, uspjeli ba grem potisnuti u zasjenu grabovih stabala, u kojoj bi bagremovi izbojci poste peno propali. To je primijećeno na više mjesta u praksi, no za sigurnije utvrđi vanje toga osnovane su i posebne pokusne plohe, s kojih će rezultati biti objelodanjeni. Navest ću i neka opažanja iz Požeške gore, iz kojih je vidljivo, da se ne treba bojati, da će bagrem »zakoroviti« izvjesne površine. U šumskom predjelu Gavranov dol gosp. jedinice Požeške šume nalaze se bagremovi pa njevi debljine 20—50 cm. koji su se prije 6—8 god. sasušili uslijed pomanjkanja svijetla, koga su im oduzeli hrast i grab. Nakon sječe bagremovh stabala jače su se razvijali hrast i grab. Na bagremovim panjevima, ni u okolini ovih nema danas nikakovih bagremovih izbojaka, od kojih bi prijetilo daljnje njegovo širenje. Pomanjkanje svijetla spriječilo je daljnji razvoj bagremovih izbojaka i uvjetovalo njihovo propadanje. U tabeli broj 2 prikazani su podaci o broju stabala, odnosno izbojaka i ve ličine temeljnice na plohama, gdje se nalaze jedno i dvogodišnji bagremovi izbojci. Podaci su uzimani na plohama veličine 10 X 10 m (100 m2) i preračunati |