DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Tabela broj 3 Broj ukupno istjeraliu i uginulih izbo jaka u 1- i 2-gođišnjoj sastojini bagrem« ix panja po 1 ha 0> s o M 2ivi od Živi ispod -*J DH 1 cm i više 1 cm Ukupno Sveukupno r~^ OJ o O 13 ca u 1.3 m u 1.3 m sasušeni istjerali broj Vo broj %> broj °/o broj "/ H W o 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 2 19 1 11100 35 16100 53 3900 12 31100 100 4 9 1 8800 28 10700 33 12400 3931900 100 Prosjek 1 9950 31 13400 43 8150 26 31500 100 1 19 2 9300 30 8600 27 14000 43 31900 100 3 9 2 12000 37 6900 23 12600 40 31500 100 Prosjek 2 10650 35 7750 24 13400 41 31700 100 VII. ZAKLJUČAK Prema stručnoj literaturi mišljenja o bagremu se razlikuju, a neka su čak i oprečna. Dosadanja ispitivanja autora potvrđuju mišljenja Lončara i Španovića o koristima uzgajanja bagrema u mješovitim sastojinama. Prema dosadanjem iskustvu i ispitivanjima, a u vezi s današnjim stanjem šumskog i drvnog fonda, te znatnom potrošnjom drveta kod nas i u svijetu uopće, možemo zaključiti, da bi u svrhu povećanja prirasta i proizvodnje drvne mase trebali bagrem unijeti na mnoge površine na području NRH, na kojima se danas ne uzgaja. Bagrem nećemo saditi na: 1. Površine na kojima možemo uzgajati topole i gdje možemo izvršiti pošumljavanje odnosno popunjavanje vrednijom vrsti, ako ima dovoljno financiskih sredstava, a ekonomski je opravdano. 2. Odviše vlažna staništa i takva, gdje uspijeva joha, jer su za bagrem odviše mokra i hladna, te isti na njima propada. 3. Zbita, teška tla, plitka, kao i odviše skeletna tla, jer na takvim tlima, bagrem slabo ili nikako ne uspijeva. 4. Mrazišta, kao i uske doline, gdje strada od snijega. 5. Sastojine u kojima je sklop potpun ili gust, jer se u njima neće moći ni razvijati. 6. Staništa iznad 350—400 m nadmorske visine. Sadnja bagrema se preporuča na rahla, pjeskovita, prozračna, topla i mineralno bogata tla, do 350 m nadmorske visine. Najpovoljnije je da se na tim tlima bagrem uzgaja u mješovitim sastojinama s vrstama koje podnose zasjenu ili polusjenu. Te vrste će korisno djelovati na čuvanje proizvodne snage tla, dok će kasnije izbojci bagrema, ukoliko ga budemo željeli iz tih sastojina ukloniti, u njihovoj zasjeni propadati. Naročito će korisno biti, da se bagrem sadi na površine, sklone puzanju, jer veže tlo i sprečava bujice. Iz sastojina, u koje smo unijeli bagrem radi popunjavanja, moči ćemo ga kod prvih proreda ukla |