DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 57     <-- 57 -->        PDF

PRILOG POŠUMLJAVANJU KONTINENTALNIH KRSKIH TERENA
IZL02ENIH UTJECAJU EKSTREMNE BURE


Inc. Halid Sarajlić


UVOD


OVAJ PRILOG RAZMATRA radove pošumljavanja u području zrmanjske
bure, gdje su klimatski faktori u svojim oprečnostima naročito izraženi. Bura
na liniji Plaše—Meja—Škrljevo zna da skida krovove vagona, međutim zrmanjska
bura je nešto što je daleko teže, tako da je ona postala pojam nesreće i za
narod i za saobraćajno osoblje na toj liniji. Ova bura, koju domaći ljudi zovu
i bosanska, najintenzivnija je na liniji: Vrelo Une, dolina Velike i Male Popine,
Vrelo Zrmanje. Iz ovog područja ona se razlijeva prema Bukovici i Ravnim
Kotarima, gdje postepeno slabi i nestaje.


Kroz ovaj teren prolazi željeznička pruga Oštarije—Split kao i cesta od
Gospića i Bihaća preko raskrsnice Sučevići na Knin, Zadar i Split. U zimsko
i sniježno doba ovdje dolazi redovno do prekida i cestovnog i željezničkog saobraćaja.
U izvještajima Uprave za ceste i puteve o prekidu saobraćaja, obično
je na prvom mjestu raskrsnica Sučevići. Sto se tiče željeznice, to je nevolja za
sebe. Osim velikih materijalnih gubitaka za privredu, vrlo je neugodna i neizvjesna
sudbina putnika koji se nađu zameteni u snijegu i na otvorenoj pruzi.
Izvještaj željezničke uprave za dio pruge Malovan—Zrmanja u periodu 1952.
do 1956. govori o prekidu saobraćaja od 42 dana, što u prosjeku iznosi 8,4 dana
godišnje. Materijalni troškovi održavanja i gubitaka na prometu iznose prema
ovom izvještaju preko 10 miliona dinara po jednom danu prekida ili oko 100
miliona godišnje. Osim toga kroz cijeli zimski period na ovom dijelu pruge drži
se znatan dio ljudstva u pripremi, što stvara posebno velike troškove za željeznicu.
Ovi prekidi se događaju i pored jednog velikog sistema stalnih željezobetonskih
snjegobrana i galerija, koji je postavljen na ovom terenu, a čije održavanje
iziskuje također znatne sume. Radi ovoga Željezničku upravu odavno
zanima uzgoj šumskih snjegozaštitnih pojaseva, koji su u svijetu, a na nekim
mjestima i kod nas, pokazali vrlo dobre rezultate u zaštiti željezničkih pruga
od smetova. Tako je na području željezničkih pruga A. O. Vojvodine zadnjih
godina podignuto oko 15 km šumskih snjegozaštitnih pojaseva, koji prema izjavama
tamošnjeg osoblja za održavanje pruga već sad vrše primjernu ulogu
zaštite od smetova. Osim toga prije kojih 50 godina podignuta je uz cestu na
izlazu doline Mala Popina prema kanjonu Vrela Zrmanje jedna sastojina crnog
bora, koja je riješila problem smetova na ovom dijelu puta. Na ovo upućuje
činjenica da na ulazu u ovaj kanjon nema smetova, a da je ova sastojina svake
sniježne zime napunjena snijegom takvog profila kako se oni redovno formiraju
u ovim šumskim snjegozaštitnim pojasevima. Uspjeh uzgoja ove sastojine pripisuje
se zemljištu koje je na ovom terenu više poljoprivredno nego šumsko.