DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 64     <-- 64 -->        PDF

UTJECAJ POKRIVANJA SADNOG MJESTA KAMENOM I RAZVOJ
SADNICA OLEASTERA I PITOME MASLINE NA KRŠU


Ing. Eđmunđ Mcdun


UVOD


MASLINA DOBRO USPIJEVA na krševitim terenima, pa se predviđa da
će se znatne površine krša zasaditi maslinama. Podizanje maslinika na kršu
odvija se pod znatno težim okolnostima, nego kad su zemljišni uslovi povoljni.
Radi toga osobito je važno za praksu da se ispitaju svi uslovi o kojima ovisi
uspješno podizanje maslinika na krševitim terenima.


Jedan od najvažnijih problema je način kako da se osigura što bolje primitak
i razvoj posađenih sadnica. U praksi se na nekim mjestima običava (prigodom
sadnje voćaka i šumskih biljaka na kršu) tlo oko sadnica pokriti kamenjem.
O efikasnosti takvog pokrivača postoje različita mišljenja, jer taj problem
nije dosada dovoljno ispitan.


S obzirom na veliki značaj koji ima sadnja maslina, voćaka i ostalih drvenastih
kultura na kršu, potrebno je da se taj problem svestrano ispita.


PROBLEMATIKA


Radi nepovoljnih edafskih i klimatskih prilika podizanje nasada na području
krša, u obalnom pojasu, vrlo je otežano. Dugi sušni period, osobito jaka
insolacija i evaporacija, kao´ i jaki vjetrovi, razlog su čestim neuspjesima podizanja
nasada na kršu.


Pored propisno izvršene sadnje, najvažnije je sačuvati zemljišnu vlagu.
Vrlo dobre rezultate, naučno utvrđene, dalo je pokrivanje tla raznim materijalom
organskog porijekla. Na kršu je teško doći do takvog materijala, dok naprotiv
kamenja ima svugdje na dohvatu ruke i u dovoljnim količinama. Stoga
mogućnost upotrebe kamena za pokrivanje sadnog mjesta prigodom sadnje na
krševitim tlima ima posebnu važnost.


O vrijednosti kamena kao pokrivača postoje različita mišljenja. Afana sije
v (1) odbacuje kamenje kao pokrivač, te navodi da sa svojom težinom
sabija zeml(ju, sprečava aeraciju, brzo se zagrijava od sunčanih zraka, a pošto
je dobar sprovodnik toplote zagrijava zemlju i time povećava ispravanje. B a1
e n (2) preporučuje, da se oko posađenih sadnica stavi pločasto kamenje uz
rezervu i napomenu, da nije tačno* ispitano kolika je prava korist od ovog zaštićivanja,
jer treba u tom slučaju uvažiti i djelovanje refleksa sunčanih zraka od
kamenja, a koje nije korisno za sadnice. K a u d e r s (4) preporučuje prigodom


Donosimo ovaj članak s obzirom na veliku važnost koju danas ima sadnja oleastera
i maslina za povećanje vrijednosti kultura čije se podizanje predviđa planovima
šumskih gospodarstava na kraškom primorskom području.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 65     <-- 65 -->        PDF

pošumljavanja krša, da se zemlja oko sadnica pokrije kamenim pločama.
R i t i g (5) opisuje svoj pokusni voćnjak na primorskom kršu, u kojemu je tlo
oko voćnih sadnica obloženo krupnim kamenjem. Jedlo-wsk i (3) je ispitivao
utjecaj kamene ploče na temperaturu tla. Ustanovio je pozitivan utjecaj kamene
ploče na sniženje temperature tla tokom ljeta, te zaključuje da je i vlaga u tlu
pod kamenom veća sve do dubljine u kojoj nastaje izjednačenje temperature,
što svakako nastupa u sloju ispod 20 cm dubljine.


Da bi se mogla donijeti pravilna ocjena, potrebno je ispitati utjecaj kamenog
pokrivača na primitak i rast sadnica u uslovima široke prakse. Stoga je za
ova istraživanja izabran prosječan degradirani kraški teren, koji se nalazi u
osrednjim klimatskim uvjetima, a dolazi u obzir za uzgoj vrednijih vrsta. Tim
uslovima odgovara objekt »Rudine«, koji služi za oglede Stanici za maslinarstvo
i voćarstvo u Kaštel Starom.


ZEMLJIŠNE I KLIMATSKE PRILIKE POKUSNOG OBJEKTA


Ova istraživanja su vršena na pokusnom objektu Stanice za maslinarstvo
i voćarstvo u Kaštel Starom tzv. »Rudine«, koji se nalazi na udaljenosti od 4 km
od Kaštel Starog. Prije postavljanja ogleda ovaj je teren služio- za ispašu. U dosta
rijetkom sklopu pokriven je elementima makije, od kojih su najviše zastupljeni:
Juniperus, Phylirea, Quercus, Oleaster i dr., što indicira i klimatski karakter
staništa.


Objekt se nalazi na blagoj padini nagiba od oko 30°, ekspozicija jugo-zapad.


Klimatske prilike


Klimatoloških podataka na samom objektu nema. Najbliža meteorološka
stanica nalazi se u Kaštel Starom, ali kako- se ona nalazi dosta nisko, to smo se
poslužili podacima meteorološke stanice u Splitu, koja se nalazi na višem položaju.


Uzmu li se kao osnov dugogodišnji podaci meteorološke stanice Split, koja
se u pogledu nadmorske visine približava objektu »Rudine«, onda su pojedini
mjeseci klimato-loški karakterizirani kako je prikazano u tabeli I. S obzirom na
klimatološke prilike u obalnom pojasu, područje Splita se približava sredini,
isključujući ekstreme, pa je i sa tog gledišta lokacija pokusnog objekta dobro
izabrana.


Pedološke prilike


Zbog intenzivnih erozio-nih procesa u prošlosti, danas je tlo reducirano samo
na pukotine i depresije među kamenjem.


Matični supstrat čine pločasti vapnenci, koji su vertikalno- ispucani. Ove
vertikalne pukotine prolaze svim smjerovima tako, da krupno, a djelomično i
srednje kamenje ima jednu glavnu produženu os, dok su dvije ostale osi kraće.
Kamenje ovakvog oblika se lokalno zove »zubo-vi«. Po svojoj tvrdoći spada
među srednje tvrde vapnence, te se na kontaktnim plohama sa tlom troše u
tanak sloj brašnaste troševine.


Analizom dvaju iskopanih profila vidi se da se sklop profila sastoji iz A i
AB horizonta. A-ho-rizont je vrlo- plitak, ima svega 5 cm, dok AB-horizo-nt seže
do dubljine iskopanog profila, 50—60 cm, što- je ujedno srednja dubljina biološki
aktivnog tla.


Struktura A-horizo-nta je praškasta do sitno mrvičasta, dok je struktura
AB-horizonta grašasta do orašasta.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Tab. I.
KLIMATSKI KARAKTER POJEDINIH MJESECI ZA STANICU SPLIT


Toplinski Temperature Oborine
Mjesec karakter Humiditct Kišni faktor °C mm
siječanj uhl h 11 7.0 80
veljača
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
uhl
ut
t
t
V
V
V
h
h
sh
sa
a
a
a
8.2
7,8
5.4
3.5
2.4
1.2
1.65
7.8
10.5
14.2
18.5
2:2.5
25.6
24.8
64
82
77
65
54
31
41
rujan
listopad
studeni
t
t
ut
sa
h
h
3.5
6.7
8.9
20.9
16.8
11.8
78
113
106
prosinac
Godina
ut
t
h
sa
13
57.3
8.1
15.7
112
900


Napomena: uhl = umjereno hladan, ut = umjereno topao, t = topao, v = vruć,
h = humidan, sh = semihumidan, sa = semiaridan, a = aridan. (Prema


M. Gračaninu).
Tekstura je karakterizirana visokim sadržajem skeleta. A-horizont je skeletoidan.
a AB-hcrizont je skeletan. U znatnoj mjeri prevladavaju u frakciji
skeleta čestice kamena nad česticama šljunka. Sav kamen je karbonatan, dok
u šljunku ima silikatnih čestica. Sitno tlo A-horizonta je ilovastog do ilovastoglinastog
sastava, dok je sitno tlo AB-horizonta glinastog sastava.


Opskrbljenost sa humusom, kako u površinskom tako i u dubljem hori


zontu, može se smatrati srednjom. U A-horizontu ima 4,76% humusa, a u AB


horizontu ima 4,06—4,25% humusa. Prisustvu humusa se može uglavnom pri


pisati relativno povoljna struktura tla.


Sadržina karbonata je vrlo niska, ali ipak dovoljna da drži reakciju tla blizu
neutralnosti. Veći se dio karbonata sitnog tla nalazi u frakciji pijeska.
Sadržina je mobilnog kalija i fosfora niska. Na 100 g sitnog tla dolazi
0,84—0,92 mg P2O5 i 4,42—4,84 mg K2O.


Ukupni kapacitet tla za vodu je malen, radi velike količine skeleta. Zbog
vapnenčeve podloge i plitkoće profila velika je unutrašnja drenaža tla. Prema
tome, ovdje se radi o jednom veoma sušnom staništu, kod kojeg je oskudica
vode limitirajući faktor proizvodnje.


U ovako nepovoljnim općim uslovima vodnog režima, ipak postoje dvije
okolnosti, koje makar i u ograničenom opsegu ublažuju ovu nepovoljnu situaciju.
Prva povoljna okolnost je relativno´ dobra struktura tla, koja uvjetuje da
je kapacitet za vodu po> jedinici volumena sitnog tla zadovoljavajuća. Druga je
povoljna okolnost, vertikalna uslojenost skeleta, koja omogućuje prodiranje
korijenja vegetacije u dubljinu.


Iz naprijed izloženog vidi se da je predmetno stanište, po svojim svojstvima,
tipično za umjereno degradirane površine krša, koje dolaze u obzir za sadnju
s vrijednijim vrstama. Stoga ovo je stanište vrlo podesno za eksperimentalan
rad na istraživanju utjecaja kamenog pokrivača na primitak i rast sadnica na
kršu.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 67     <-- 67 -->        PDF

memmMmm


SI. 1 — Pogled na objekt »Rudine«, gdje se vrše ogledi sa podizanjem maslinika na
kršu


METODIKA RADA


Postavljeni su komparativni ogledi, u koju je svrhu posađeno 308 sadnica.
Od toga je bilo* 231 sijanac oleastra i 77 sadnica lastovke. drobnice i oblice.
Sijanci su oleastra imali dvije godine, dok su sadnice maslina bile trogodišnje,
cijepljene na dvogodišnjem oleastru.


Jame za sadnju, veličine 1 X 1 X 0,80 m iskopane su u prethodnoj godini
tokom lipnja i srpnja. Sadnja je izvršena dne 19. III. 1955. godine. Prigodom
sadnje nije izvršena gnojidba. Sadnja je izvršena u proljeće, kako bi što više
došli do. izražaja faktori koji utječu na tok ogleda.


Prije sadnje su prikraćeni dijelovi debla kod oleastra na tri prsta od korijenovog
vrata, a kod cijepljenih sadnica maslina ostavljen nešto´ veći nadzemni
dio debla.


Nakon izvršene sadnje, kod jednog dijela posađenih sadnica izvršeno je
pokrivanje sadnog mjesta kamenim pokrivačem. U tu svrhu upotrebljeno je
kamenje srednje veličine, promjera 20—30 cm. Sadno mjesto je bilo potpuno
pokriveno´ kamenjem da ne bi mogao´ potjerati korov. Površina kamenog pokrivača
imala je promjer 100—120 cm. Od 231 oleastra pokriveno´ je bilo 167, a od
77 cijepljenih sadnica 45. Tlo nepokrivenih voćnih zdjelica (sadnog mjesta) nije
se okopavalo.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 68     <-- 68 -->        PDF

SI. 2 — Sadnica masline sa kamenim pokrivačem


U svrhu ispitivanja prirasta izmjerena je duljina izraslih grančica na svim
posađenim sadnicama. Ova mjerenja su izvršena po završetku jesenske vegetacije
u istoj godini.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Na tabeli II. su prikazani postoci primitka kod sadnica oleastra i cijepljenih
sadnica lastovke, oblice i drobnice, sa i bez primjene kamenog pokrivača.


Tab. II.


Primilo se u %>
sadnice lastovke,


sadnice oleastra oblice i drobnice
Sa pokrivačem S 94,6 93,1
Bez kamenog pokrivača 90,6 65


Kako pokazuju podaci iz tabele br. II. sadnice sa kamenim pokrivačem bolje
su podnijele krizu presađivanja.
Kod dvogodišnjih sadnica oleastra razlika u postotku primitka je manja,
dok kod starijih sadnica lastovke, oblice i drobnice ta razlika je znatna.
Mjerenjima i izračunavanjima dobiveni su rezultati o prirastu posađenih
sadnica, u prvoj godini, kako pokazuje tabela br. III.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Tab. IU.


Prosječan priraštaj grančica po jednoj


sadnici u prvoj godini


cm


oleastra drobnice


Sa kamenim pokrivačem 241.760 ± 11.70 684 ± 56,188
Bez kamenog pokrivača 320,5 ± 47,881


109.680 ± 8.195
bez li&menoa f^okrirctča


Provjeravanje sigurnosti ogleda vršeno je prema formuli srednje pogreške
diference mD = mi + m2. U prvom slučaju, kod sadnica oleastra, bit će mD =
14,281 D/mD = 9,24, a u drugom slučaju, kod sadnica drobnice, bit će mD —
73,82 D/mD = 4,92. U jednom i drugom slučaju omjer je veći od 3, pa možemo
sa sigurnošću utvrditi, da su sa kamenim pokrivačem sadnice oleastra imale veći
prirast za 132,08 cm, a sadnice drobnice za 363,50 cm od sadnica bez kamenog
pokrivača.


Osobito je jako izražena razlika kod starijih sadnica, kako u pogledu postotka
primitka, tako i u pogledu prirasta.


Povoljni rezultati, koji su postignuti primjenom kamenog pokrivača na primitak
i rast posađenih sadnica maslina, mogu se pripisati smanjenom ispravanju
zemljišne vlage, kao i sprečavanju pojave i rasta korova na pokrivenoj površini.


Na sadnicama sa kamenim pokrivačem nije primijećeno´ štetno djelovanje
od refleksa sunčanih zraka.


Uspoređivanjem klimatskih prilika u 1955. godini, tabela br. IV., sa dugogodišnjim
prosjekom i tabele br. I., vidimo da u pogledu temperature nije bilo
osjetljivih razlika, ali da ih je zato bilo u oborinama, po treba vidjeti u kolikoj
mjeri su mogle utjecati te razlike na rezultate istraživanja.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Tab. IV.
KLIMATSKI PODACI ZA STANICU SPLIT U 1955. GODINI


Mjesec


I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.
Oborina
u mm 54,3 136,0 88,3 2,3 11,5 17,7 29,1 48,8 78,4 126,0 139,3 102,4 834,1
Srednja
temp. u C 10,6 9,5 10,0 12,8 18,8 22,7 25,2 23.8 20y8 16,7 11,3 10,9 16,1


´C M,» re«Tp&rc^ur?. XQ sloniau Split


UG|Oti|. *$LL


SS
*y





O T.


_, 1 1


V d VSS t«


Graf. 2.


U odnosu na dugogodišnji prosjek vidimo da je u 1955. godini bilo za 65,9
mm manje oborina, te da je neravnomjerenost oborina bila veća i nepovoljnija,
što se je naročito odrazilo u drugom kvartalu, kad je palo za 164,5 mm manje
oborina, dok je u prvom kvartalu palo više 52,6 mm. U sušnom periodu srpanj


>0*"i/\C zcs aScsrncis SpUt


u GsdidA. {?SS


ifte /\


/


I94»


eo


ao


o


I II Kl W V VI Vil VW IX Kl >3I


Graf. 3.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 71     <-- 71 -->        PDF

kolovoz oborine su bile blizu dugogodišnjem prosjeku, bilo je više svega 5,9 mm
u 1955. godini.


Iz izloženog se može zaključiti, da je 1955. godina u pogledu oborina bila
nepovoljnija od dugogodišnjeg prosjeka, pa postignuti rezultati izvršenih istraživanja
u toj godini mogu da posluže za donošenje zaključaka o korisnosti primjene
kamenog pokrivača na-primitak i rast sadnica maslina na kršu.


Istraživanja je trebalo- kompletirati sa ispitivanjem vlažnosti zemljišta, kao
i sa mjerenjem temperature zraka radi mjerenja toplote koja se stvara radijacijom
zagrijanog kamenog pokrivača. Ova istraživanja bi bila potrebna za još
bolju dokumentaciju postignutih rezultata, ali nismo bili u mogućnosti da ih
izvršimo. Međutim i pored nedostatka te dokumentacije, postignuti rezultati
uvjerljivo^ prikazuju učinak primjene kamenog pokrivača na primitak i rast posađenih
sadnica maslina u prvoj godini, u uslovima degradiranog krša.


ZAKLJUČAK


Na osnovu rezultata provedenih istraživanja dolazi se do zaključka, da kameni
pokrivač ima pozitivan utjecaj na primitak i rast posađenih sadnica maslina
na krševitom tlu, te da se primjenom kamenog pokrivača kod sadnje maslina
postizava veći postotak primitka sadnica i veći prirast posađenih sadnica.


Prema tome, može se preporučiti upotreba kamenog pokrivača kod sadnje
oleastera i maslina na degradiranom kršu.


LITERATURA:


(1) A f a n a s i j e v A.: Ekspresne šume, Sarajevo 1952.
(2) Bale n J.: Naš goli krš, Zagreb 1981
(3) Jedi o wsk i
D.: Temperatura tla pod kamenim pjočama, Šumarstvo, Beograd
1958,
(4) Kauder s A.: ^Podizanje i gajenje šuma, Beograd 1950.
(5-) Riti g I.: Voćarstvo, Zagreb 1942.
(6) Pedološki nalaz
pokusnog objekta »Rudine«. Institut za jadranske kulture, Split
1958.
INFLUENCE OF COVERING THE PLANTING SPOT WITH STONES AND THE
DEVELOPMENT OF TRANSPLANTS OF THE WILD AND DOMESTIC OLIVE
TREES IN THE KARST AREA


SUMMARY


The establishment of Olive tree stands in the Karst is carried out under difficult.
conditions (longlasting drought period, strong insolation and evaporation, strong
winds). Besides a correctlv performed planting it is the most important to preserve
soil humidity. Very good results were achieved by covering the soil with various
materials of organic origin, which are available, -but with great difficulty, while
the stone is everywhere within easy reach. Therefore the author recommends — on
the ground of his own experiments — that the planting spot be protected with a stone
ccvering 100—120 cm. in diameter. Thus a greater percentage of success in planting
is achieved as well as a faster growth. Ali this is to be ascribed to reduced evaporation
of humidity in the soil as well as to prevention of ocurrences and growth of
weeds on areas covered with stones.