DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 64 <-- 64 --> PDF |
UTJECAJ POKRIVANJA SADNOG MJESTA KAMENOM I RAZVOJ SADNICA OLEASTERA I PITOME MASLINE NA KRŠU Ing. Eđmunđ Mcdun UVOD MASLINA DOBRO USPIJEVA na krševitim terenima, pa se predviđa da će se znatne površine krša zasaditi maslinama. Podizanje maslinika na kršu odvija se pod znatno težim okolnostima, nego kad su zemljišni uslovi povoljni. Radi toga osobito je važno za praksu da se ispitaju svi uslovi o kojima ovisi uspješno podizanje maslinika na krševitim terenima. Jedan od najvažnijih problema je način kako da se osigura što bolje primitak i razvoj posađenih sadnica. U praksi se na nekim mjestima običava (prigodom sadnje voćaka i šumskih biljaka na kršu) tlo oko sadnica pokriti kamenjem. O efikasnosti takvog pokrivača postoje različita mišljenja, jer taj problem nije dosada dovoljno ispitan. S obzirom na veliki značaj koji ima sadnja maslina, voćaka i ostalih drvenastih kultura na kršu, potrebno je da se taj problem svestrano ispita. PROBLEMATIKA Radi nepovoljnih edafskih i klimatskih prilika podizanje nasada na području krša, u obalnom pojasu, vrlo je otežano. Dugi sušni period, osobito jaka insolacija i evaporacija, kao´ i jaki vjetrovi, razlog su čestim neuspjesima podizanja nasada na kršu. Pored propisno izvršene sadnje, najvažnije je sačuvati zemljišnu vlagu. Vrlo dobre rezultate, naučno utvrđene, dalo je pokrivanje tla raznim materijalom organskog porijekla. Na kršu je teško doći do takvog materijala, dok naprotiv kamenja ima svugdje na dohvatu ruke i u dovoljnim količinama. Stoga mogućnost upotrebe kamena za pokrivanje sadnog mjesta prigodom sadnje na krševitim tlima ima posebnu važnost. O vrijednosti kamena kao pokrivača postoje različita mišljenja. Afana sije v (1) odbacuje kamenje kao pokrivač, te navodi da sa svojom težinom sabija zeml(ju, sprečava aeraciju, brzo se zagrijava od sunčanih zraka, a pošto je dobar sprovodnik toplote zagrijava zemlju i time povećava ispravanje. B a1 e n (2) preporučuje, da se oko posađenih sadnica stavi pločasto kamenje uz rezervu i napomenu, da nije tačno* ispitano kolika je prava korist od ovog zaštićivanja, jer treba u tom slučaju uvažiti i djelovanje refleksa sunčanih zraka od kamenja, a koje nije korisno za sadnice. K a u d e r s (4) preporučuje prigodom Donosimo ovaj članak s obzirom na veliku važnost koju danas ima sadnja oleastera i maslina za povećanje vrijednosti kultura čije se podizanje predviđa planovima šumskih gospodarstava na kraškom primorskom području. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 65 <-- 65 --> PDF |
pošumljavanja krša, da se zemlja oko sadnica pokrije kamenim pločama. R i t i g (5) opisuje svoj pokusni voćnjak na primorskom kršu, u kojemu je tlo oko voćnih sadnica obloženo krupnim kamenjem. Jedlo-wsk i (3) je ispitivao utjecaj kamene ploče na temperaturu tla. Ustanovio je pozitivan utjecaj kamene ploče na sniženje temperature tla tokom ljeta, te zaključuje da je i vlaga u tlu pod kamenom veća sve do dubljine u kojoj nastaje izjednačenje temperature, što svakako nastupa u sloju ispod 20 cm dubljine. Da bi se mogla donijeti pravilna ocjena, potrebno je ispitati utjecaj kamenog pokrivača na primitak i rast sadnica u uslovima široke prakse. Stoga je za ova istraživanja izabran prosječan degradirani kraški teren, koji se nalazi u osrednjim klimatskim uvjetima, a dolazi u obzir za uzgoj vrednijih vrsta. Tim uslovima odgovara objekt »Rudine«, koji služi za oglede Stanici za maslinarstvo i voćarstvo u Kaštel Starom. ZEMLJIŠNE I KLIMATSKE PRILIKE POKUSNOG OBJEKTA Ova istraživanja su vršena na pokusnom objektu Stanice za maslinarstvo i voćarstvo u Kaštel Starom tzv. »Rudine«, koji se nalazi na udaljenosti od 4 km od Kaštel Starog. Prije postavljanja ogleda ovaj je teren služio- za ispašu. U dosta rijetkom sklopu pokriven je elementima makije, od kojih su najviše zastupljeni: Juniperus, Phylirea, Quercus, Oleaster i dr., što indicira i klimatski karakter staništa. Objekt se nalazi na blagoj padini nagiba od oko 30°, ekspozicija jugo-zapad. Klimatske prilike Klimatoloških podataka na samom objektu nema. Najbliža meteorološka stanica nalazi se u Kaštel Starom, ali kako- se ona nalazi dosta nisko, to smo se poslužili podacima meteorološke stanice u Splitu, koja se nalazi na višem položaju. Uzmu li se kao osnov dugogodišnji podaci meteorološke stanice Split, koja se u pogledu nadmorske visine približava objektu »Rudine«, onda su pojedini mjeseci klimato-loški karakterizirani kako je prikazano u tabeli I. S obzirom na klimatološke prilike u obalnom pojasu, područje Splita se približava sredini, isključujući ekstreme, pa je i sa tog gledišta lokacija pokusnog objekta dobro izabrana. Pedološke prilike Zbog intenzivnih erozio-nih procesa u prošlosti, danas je tlo reducirano samo na pukotine i depresije među kamenjem. Matični supstrat čine pločasti vapnenci, koji su vertikalno- ispucani. Ove vertikalne pukotine prolaze svim smjerovima tako, da krupno, a djelomično i srednje kamenje ima jednu glavnu produženu os, dok su dvije ostale osi kraće. Kamenje ovakvog oblika se lokalno zove »zubo-vi«. Po svojoj tvrdoći spada među srednje tvrde vapnence, te se na kontaktnim plohama sa tlom troše u tanak sloj brašnaste troševine. Analizom dvaju iskopanih profila vidi se da se sklop profila sastoji iz A i AB horizonta. A-ho-rizont je vrlo- plitak, ima svega 5 cm, dok AB-horizo-nt seže do dubljine iskopanog profila, 50—60 cm, što- je ujedno srednja dubljina biološki aktivnog tla. Struktura A-horizo-nta je praškasta do sitno mrvičasta, dok je struktura AB-horizonta grašasta do orašasta. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Tab. I. KLIMATSKI KARAKTER POJEDINIH MJESECI ZA STANICU SPLIT Toplinski Temperature Oborine Mjesec karakter Humiditct Kišni faktor °C mm siječanj uhl h 11 7.0 80 veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz uhl ut t t V V V h h sh sa a a a 8.2 7,8 5.4 3.5 2.4 1.2 1.65 7.8 10.5 14.2 18.5 2:2.5 25.6 24.8 64 82 77 65 54 31 41 rujan listopad studeni t t ut sa h h 3.5 6.7 8.9 20.9 16.8 11.8 78 113 106 prosinac Godina ut t h sa 13 57.3 8.1 15.7 112 900 Napomena: uhl = umjereno hladan, ut = umjereno topao, t = topao, v = vruć, h = humidan, sh = semihumidan, sa = semiaridan, a = aridan. (Prema M. Gračaninu). Tekstura je karakterizirana visokim sadržajem skeleta. A-horizont je skeletoidan. a AB-hcrizont je skeletan. U znatnoj mjeri prevladavaju u frakciji skeleta čestice kamena nad česticama šljunka. Sav kamen je karbonatan, dok u šljunku ima silikatnih čestica. Sitno tlo A-horizonta je ilovastog do ilovastoglinastog sastava, dok je sitno tlo AB-horizonta glinastog sastava. Opskrbljenost sa humusom, kako u površinskom tako i u dubljem hori zontu, može se smatrati srednjom. U A-horizontu ima 4,76% humusa, a u AB horizontu ima 4,06—4,25% humusa. Prisustvu humusa se može uglavnom pri pisati relativno povoljna struktura tla. Sadržina karbonata je vrlo niska, ali ipak dovoljna da drži reakciju tla blizu neutralnosti. Veći se dio karbonata sitnog tla nalazi u frakciji pijeska. Sadržina je mobilnog kalija i fosfora niska. Na 100 g sitnog tla dolazi 0,84—0,92 mg P2O5 i 4,42—4,84 mg K2O. Ukupni kapacitet tla za vodu je malen, radi velike količine skeleta. Zbog vapnenčeve podloge i plitkoće profila velika je unutrašnja drenaža tla. Prema tome, ovdje se radi o jednom veoma sušnom staništu, kod kojeg je oskudica vode limitirajući faktor proizvodnje. U ovako nepovoljnim općim uslovima vodnog režima, ipak postoje dvije okolnosti, koje makar i u ograničenom opsegu ublažuju ovu nepovoljnu situaciju. Prva povoljna okolnost je relativno´ dobra struktura tla, koja uvjetuje da je kapacitet za vodu po> jedinici volumena sitnog tla zadovoljavajuća. Druga je povoljna okolnost, vertikalna uslojenost skeleta, koja omogućuje prodiranje korijenja vegetacije u dubljinu. Iz naprijed izloženog vidi se da je predmetno stanište, po svojim svojstvima, tipično za umjereno degradirane površine krša, koje dolaze u obzir za sadnju s vrijednijim vrstama. Stoga ovo je stanište vrlo podesno za eksperimentalan rad na istraživanju utjecaja kamenog pokrivača na primitak i rast sadnica na kršu. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 67 <-- 67 --> PDF |
memmMmm SI. 1 — Pogled na objekt »Rudine«, gdje se vrše ogledi sa podizanjem maslinika na kršu METODIKA RADA Postavljeni su komparativni ogledi, u koju je svrhu posađeno 308 sadnica. Od toga je bilo* 231 sijanac oleastra i 77 sadnica lastovke. drobnice i oblice. Sijanci su oleastra imali dvije godine, dok su sadnice maslina bile trogodišnje, cijepljene na dvogodišnjem oleastru. Jame za sadnju, veličine 1 X 1 X 0,80 m iskopane su u prethodnoj godini tokom lipnja i srpnja. Sadnja je izvršena dne 19. III. 1955. godine. Prigodom sadnje nije izvršena gnojidba. Sadnja je izvršena u proljeće, kako bi što više došli do. izražaja faktori koji utječu na tok ogleda. Prije sadnje su prikraćeni dijelovi debla kod oleastra na tri prsta od korijenovog vrata, a kod cijepljenih sadnica maslina ostavljen nešto´ veći nadzemni dio debla. Nakon izvršene sadnje, kod jednog dijela posađenih sadnica izvršeno je pokrivanje sadnog mjesta kamenim pokrivačem. U tu svrhu upotrebljeno je kamenje srednje veličine, promjera 20—30 cm. Sadno mjesto je bilo potpuno pokriveno´ kamenjem da ne bi mogao´ potjerati korov. Površina kamenog pokrivača imala je promjer 100—120 cm. Od 231 oleastra pokriveno´ je bilo 167, a od 77 cijepljenih sadnica 45. Tlo nepokrivenih voćnih zdjelica (sadnog mjesta) nije se okopavalo. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 68 <-- 68 --> PDF |
SI. 2 — Sadnica masline sa kamenim pokrivačem U svrhu ispitivanja prirasta izmjerena je duljina izraslih grančica na svim posađenim sadnicama. Ova mjerenja su izvršena po završetku jesenske vegetacije u istoj godini. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Na tabeli II. su prikazani postoci primitka kod sadnica oleastra i cijepljenih sadnica lastovke, oblice i drobnice, sa i bez primjene kamenog pokrivača. Tab. II. Primilo se u %> sadnice lastovke, sadnice oleastra oblice i drobnice Sa pokrivačem S 94,6 93,1 Bez kamenog pokrivača 90,6 65 Kako pokazuju podaci iz tabele br. II. sadnice sa kamenim pokrivačem bolje su podnijele krizu presađivanja. Kod dvogodišnjih sadnica oleastra razlika u postotku primitka je manja, dok kod starijih sadnica lastovke, oblice i drobnice ta razlika je znatna. Mjerenjima i izračunavanjima dobiveni su rezultati o prirastu posađenih sadnica, u prvoj godini, kako pokazuje tabela br. III. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Tab. IU. Prosječan priraštaj grančica po jednoj sadnici u prvoj godini cm oleastra drobnice Sa kamenim pokrivačem 241.760 ± 11.70 684 ± 56,188 Bez kamenog pokrivača 320,5 ± 47,881 109.680 ± 8.195 bez li&menoa f^okrirctča Provjeravanje sigurnosti ogleda vršeno je prema formuli srednje pogreške diference mD = mi + m2. U prvom slučaju, kod sadnica oleastra, bit će mD = 14,281 D/mD = 9,24, a u drugom slučaju, kod sadnica drobnice, bit će mD — 73,82 D/mD = 4,92. U jednom i drugom slučaju omjer je veći od 3, pa možemo sa sigurnošću utvrditi, da su sa kamenim pokrivačem sadnice oleastra imale veći prirast za 132,08 cm, a sadnice drobnice za 363,50 cm od sadnica bez kamenog pokrivača. Osobito je jako izražena razlika kod starijih sadnica, kako u pogledu postotka primitka, tako i u pogledu prirasta. Povoljni rezultati, koji su postignuti primjenom kamenog pokrivača na primitak i rast posađenih sadnica maslina, mogu se pripisati smanjenom ispravanju zemljišne vlage, kao i sprečavanju pojave i rasta korova na pokrivenoj površini. Na sadnicama sa kamenim pokrivačem nije primijećeno´ štetno djelovanje od refleksa sunčanih zraka. Uspoređivanjem klimatskih prilika u 1955. godini, tabela br. IV., sa dugogodišnjim prosjekom i tabele br. I., vidimo da u pogledu temperature nije bilo osjetljivih razlika, ali da ih je zato bilo u oborinama, po treba vidjeti u kolikoj mjeri su mogle utjecati te razlike na rezultate istraživanja. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Tab. IV. KLIMATSKI PODACI ZA STANICU SPLIT U 1955. GODINI Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God. Oborina u mm 54,3 136,0 88,3 2,3 11,5 17,7 29,1 48,8 78,4 126,0 139,3 102,4 834,1 Srednja temp. u C 10,6 9,5 10,0 12,8 18,8 22,7 25,2 23.8 20y8 16,7 11,3 10,9 16,1 ´C M,» re«Tp&rc^ur?. XQ sloniau Split UG|Oti|. *$LL SS *y >» O T. _, 1 1 V d VSS t« Graf. 2. U odnosu na dugogodišnji prosjek vidimo da je u 1955. godini bilo za 65,9 mm manje oborina, te da je neravnomjerenost oborina bila veća i nepovoljnija, što se je naročito odrazilo u drugom kvartalu, kad je palo za 164,5 mm manje oborina, dok je u prvom kvartalu palo više 52,6 mm. U sušnom periodu srpanj >0*"i/\C zcs aScsrncis SpUt u GsdidA. {?SS ifte /\ / I94» eo ao o I II Kl W V VI Vil VW IX Kl >3I Graf. 3. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 71 <-- 71 --> PDF |
kolovoz oborine su bile blizu dugogodišnjem prosjeku, bilo je više svega 5,9 mm u 1955. godini. Iz izloženog se može zaključiti, da je 1955. godina u pogledu oborina bila nepovoljnija od dugogodišnjeg prosjeka, pa postignuti rezultati izvršenih istraživanja u toj godini mogu da posluže za donošenje zaključaka o korisnosti primjene kamenog pokrivača na-primitak i rast sadnica maslina na kršu. Istraživanja je trebalo- kompletirati sa ispitivanjem vlažnosti zemljišta, kao i sa mjerenjem temperature zraka radi mjerenja toplote koja se stvara radijacijom zagrijanog kamenog pokrivača. Ova istraživanja bi bila potrebna za još bolju dokumentaciju postignutih rezultata, ali nismo bili u mogućnosti da ih izvršimo. Međutim i pored nedostatka te dokumentacije, postignuti rezultati uvjerljivo^ prikazuju učinak primjene kamenog pokrivača na primitak i rast posađenih sadnica maslina u prvoj godini, u uslovima degradiranog krša. ZAKLJUČAK Na osnovu rezultata provedenih istraživanja dolazi se do zaključka, da kameni pokrivač ima pozitivan utjecaj na primitak i rast posađenih sadnica maslina na krševitom tlu, te da se primjenom kamenog pokrivača kod sadnje maslina postizava veći postotak primitka sadnica i veći prirast posađenih sadnica. Prema tome, može se preporučiti upotreba kamenog pokrivača kod sadnje oleastera i maslina na degradiranom kršu. LITERATURA: (1) A f a n a s i j e v A.: Ekspresne šume, Sarajevo 1952. (2) Bale n J.: Naš goli krš, Zagreb 1981 (3) Jedi o wsk i D.: Temperatura tla pod kamenim pjočama, Šumarstvo, Beograd 1958, (4) Kauder s A.: ^Podizanje i gajenje šuma, Beograd 1950. (5-) Riti g I.: Voćarstvo, Zagreb 1942. (6) Pedološki nalaz pokusnog objekta »Rudine«. Institut za jadranske kulture, Split 1958. INFLUENCE OF COVERING THE PLANTING SPOT WITH STONES AND THE DEVELOPMENT OF TRANSPLANTS OF THE WILD AND DOMESTIC OLIVE TREES IN THE KARST AREA SUMMARY The establishment of Olive tree stands in the Karst is carried out under difficult. conditions (longlasting drought period, strong insolation and evaporation, strong winds). Besides a correctlv performed planting it is the most important to preserve soil humidity. Very good results were achieved by covering the soil with various materials of organic origin, which are available, -but with great difficulty, while the stone is everywhere within easy reach. Therefore the author recommends — on the ground of his own experiments — that the planting spot be protected with a stone ccvering 100—120 cm. in diameter. Thus a greater percentage of success in planting is achieved as well as a faster growth. Ali this is to be ascribed to reduced evaporation of humidity in the soil as well as to prevention of ocurrences and growth of weeds on areas covered with stones. |