DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 55     <-- 55 -->        PDF

The Aleppo-Pine can be consideređ as the most suitable speeies for achieving
this objective.


The introduction of Aleppo-Pine in´to ithe macchias and garigues can be carried
out in the best and cheapest manner by sowing seed on the previously stubbed-out
and prepared circular plots sized 4—8 ,sq. m., which ought ito be also manured with
an adequate fertilizer. On each hectare there are to be eatablished about 200 of
such circular plots.


ff the wood obtained by cutting less valuable elernenfe of macchias and
garigues can be used for lime burning, then rt is recommended to perform their
cuitting with a 50—lOC´/o intensi´ty by applying previouisly a broadcast sowing of the
Aleppo-Pine seeds over the whole area.


Besides that after this cutting one can also apply partialljy a stubbing-out,
preparation and manuring (with artificial fertilizer) of about 200 circular plots sized
1—3 !sq. m. In this case the ejcpenditures of sovving are by half lower ithan in the case
described previously, and the sowing is usually isuccessful.


Afforestation of stony grounds with Aleppo-Pine is carried out toy sowing
seeds in circular plots sized 0,5^—2 sq. m. i. e. 600—1000 plots per heotare. Such
sfforestation is more expensive than introducing Aleppo-Pine into macchias.


For this purpose of establishing highly resinous stands it is necessary to collect
only the seeds from highly resinous trees. Scientific investigation ought to establish
the obvious characteristics of such trees. With seeds of such trees — besides
regular afforestation — one should also establish a separate seed supplying štand
which in the near future should bear seeds of special quality.


The method of management of Aleppo-Pine forests (thinnimgs, choice of _elite
trees, manner and time of introducing trees into tapping, method of resin-tapping,
rdtation etc.) ought to be prescribed by Khe wor´king plan to irasure evennes and
permanency of highest resin yields. For the improvement of the existing forests
as well as raising and tending of new P.ine stands sufficient funds should be secured
in order to harmonize the advancement of the whole economy of the country.


PRILOG POZNAVANJU DUŠIKA U DRVETU


Dr ing. Ivo Opačić


Poznato je da drvo sadržaje vrlo malo dušika, odnosno malo kemijskih spojeva
koji u molekuli imaju dušik. Prisutnost dušika veoma je važna za normalni
razvoj i život, jer u nedostatku dušika biljka vidljivo počinje da nazaduje, žuti,
kržljavi, a lišće počinje opadati. Dušik dolazi u biljci u spojevima koji se nalaze
u proteinima, vitaminima, lipoidima, encimima i alkaloidima, a kod zelenih
dijelova biljke u klorofilu.


Prema Beckeru i Dillingeru, najmanje dušika ima u korijenu, sve
više prema vrhu, a najviše u lišću. Podaci o istraživanju dušika u drvetu veoma
su oskudni i nesistematski obrađeni. Prema Hagglund u sadržaj dušika u
drvetu varira u granicama od 0,1—0,5%. Po. Schwalbeu i Beckeru, sav
dušik je proteinskog porijekla, a ima ga 0,10—0,17%. Po Hartig u sadržaj
dušika u drvetu bukve varira sa godišnjom dobi i stvaranjem ploda. U vrijeme
jake oplodnje sadržaj dušika u drvetu je manji.


Od posebnog interesa za ova istraživanja, bio je raspored i količina dušika
sadržanog u drvnoj masi ispitivanih vrsta drva. Glavni nosilac dušikovih spojeva
u drvnoj masi je kambij. Allsopp i Misra našli su da kambij jasena
(Fraxinus elatior L.) sadrži 29.4´% proteina, a brijesta (Ulmus sativa Mili.) 30%,
dok u isto vrijeme u drvnoj masi ima jasen 1,37%, a brijest 1,73% proteina.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Protoplazma kao nosilac bitnih oznaka života i rasta, pored ugljikohidrata,
sadržaje proteine i lipoide. Odumiranjem stanica gubi se protoplazma, a time
se smanjuje i sadržaj na dušiku. Opadanje dušika nije proporcionalno nestajanju
plazme, odnosno drvna masa sadržaje i dalje dušik iako´ je fiziološka funkcija
protoplazme prestala. Sigurno je da prestankom fiziološke funkcije plazme
počinje encimatska dezaminizaćija i da dolazi do smanjivanja količine proteina
kod čega nastaju razgradni produkti: aminokiseline, karbamid i amonijak. Kako
su oni vezani na drvnu tvar to nije poznato.


Određivanje dušika izvršeno je klasičnom metodom po Kjeldal u tzv.
mokrim spaljivanjem sa koncentriranom sumpornom kiselinom. Ispitivanja izvršena
su na hrastovim, brestovim i topolovini i to sa tri mjesta: sa vrha (grančice),
sredina i žilišta stabla. Na svakom ovom mjestu određen je dušik u kori,
bijeli i srži. Dušik je određen kao aminski tj. u grupi NH> koja je u proteinima,
te kao ukupni dušik tj. kao vezani na sve spojeve u drvnoj tvari koje sadržavaju
dušik. Ukupni dušik određen je po američkoj standardnoj metodi.


Uzorci drva uzeti su iz Šumarije Lipovljani, odjel 112 i to<:


1. Hrastovina . Visina stabla 29 m, prsni promjer 40 cm. Volumen
3,64 m3. Starost oko 90 godina. Doznaka br. 1290.
2. Brestovina. Visina 26 m, prsni promjer 41 cm. Volumen 3,43 ms.
Starost oko 90 godina. Doznaka br. 1200.
3. Jasenovina. Visina 23 m, prsni promjer 27 cm. Volumen 1,32 m3.
Starost oko 80 godina.
Doznaka br. 1199.
Rezultati na ovim uzorcima su slijedeći:


1. HRASTOVINA. Quercus robur L. Grančice sa vrha imale su promjer
4—5 cm. Rezultati istraživanja su u tabeli br. 1.
Tabela br. 1


Dušika u °/»
Dio drveta u NH* grupi u k u p n o
kora bijel. srž Prosjek kora bijel. srž Prosjek
vr h 0,12 0,20 0,13 0,15 0,29 0,31 0,22 0,28
sredina 0,20 0,26 0,29 0,25 0,32 0,32 0,28 0,30
žilište 0,35 0,23 0,15 0,24 0,34 0,32 0,23 0,29
´Prosjek 0,22 0,23 0,19 0,21 0,32 0,32 0,34 0,29


U vertikalnom smjeru stabla, aminskog dušika ima najviše u središtu i žilištu,
a znatno manje na vrhu. U ovom smjeru ukupni dušik vrlo malo varira
(0,28—0,30) i može se uzeti da je isti.


U horizontalnom smjeru stabla (horizontalni presjek) aminski dušik, na
vrhu stabla najveći je u bijeli, a manji u srži i kori. U sredini stabla najmanji
je u kori, dok je u bijeli i srži veći i gotovo jednakih vrijednosti. U žilištu
znatno je veći u kori, manji u bijeli, dok je najmanji u srži. Ukupni dušik je
najmanji u srži tankih grana i žilišta, dok u ostalim dijelovima varira u uskim
granicama (0i,28—0,34).


2. BRESTOVINA, Ulmus carpinifolia L. Grančice sa vrha imale su promjer
3—5 cm. Rezultati istraživanja su u tabeli br. 2.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Tabela br. 2


Dušika u "Vo
Dio drveta u NH* grupi ukupn o
kora bijel. srž Prosjek kora bijel. srž Prosjek
vrh 0,37 0,27 0,37 0,33 0,43 0,42 0,53 0,46
sredina 0,19 0,36 0,22 0,26 0,38 0,44 0,31 0,38
žili Ste 0,25 0,23 0,32 0,26 0,28 0,25 0,36 0,30
Prosjek 0,27 0,29 0,30 0,28 0,36 0,37 0,40 0,38


U vertikalnom smjeru stabla aminski je dušik nešto veći na vrhu, dok je
u sredini i žilištu isti. Ukupni dušik najveći je na vrhu, a prema žilištu opada.
U horizontalnom presjeku drva, na vrhu i žilištu je kod bijeli manji, a u kori
i srži veći. U sredini stabla je obratno, u bijeli je znatno veći nego u srži i kori.
Ukupni dušik je na vrhu i žilišltu u srži najveći, a u središtu drva najveći je
kod bijeli. Ukupni dušik u horizontalnom presjeku manje varira nego aminski.


3. JASENOVINA. Fraxinus angustifolia L. Grančice sa vrha imale su promjer
3—4 cm. Rezultati istraživanja su u tabeli br. 3.
Tabela br. 3


Dušika u «/t
Dio drveta u NH* grupi ukupno
kora bijel. srž Prosjek kora bijei. srž Prosjek


vr h 0,18 0,23 0,20 0,20 0,32 0,22 0,22 0,25
sredina 0,15 0,30 0,19 0,21 0,24 0,23 0,21 0,23
žilište 0,24 0,20 0,26 0,23 0,18 0,32 0,40 0,30
Prosjek 0,19 0,24 0,22 0,21 0,25 0,26 0,28 0,26


U vertikalnom smjeru stabla, aminski dušik je gotovo isti kroz čitavo stablo,
dok je ukupni najveći u žilištu. a najmanji u sredini stabla. U horizontalnom
presjeku aminski dušik viši je na vrhu i sredini stabla kod bijeli, a manji u
kori i srži. U žilištu je gotovo isti u kori i srži, a niži u bijeli. Ukupni dušHk na
vrhu i sredini, najviši je u kori, a u bijeli i srži ovih dijelova stabla je gotovo
isti. U žilištu je najveći u srži, a najmanji u kori drveta.


Ako se usporedi sadržaj dušika u ove tri vrste drveta, vidi se da brestovina
ima najviše dušika (0,88%), dok hrastovina i jasenovina imaju manje, ali gotovo
jednake količine (0,26—0,29%). Raspored dušika u svakoj vrsti drveta je različit.
Kod hrastovine količina ukupnog dušika u sva tri dijela drva je gotovo jednaka
(0,28—0,30%). Kod jasenovine ima najviše u žilištu (0,30%), dok na vrhu i središtu
ima manje, ali gotovo u istim količinama (0,23—0,25%). Kod brestovine
količina ukupnog dušika raste od žilišta prema vrhu (0,,30—0,38—0,46%). Ovaj
pravilni porast je u skladu sa istraživanjima Beckera i Dillingera samo što ovi
autori nisu naveli o kojoj se vrsti drva radi. Za hrastovinu i jasenovinu nismo
mogli ustanoviti ovakav porast na sadržaju dušika od žilišta prema vrhu.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Količina dušika u drvetu je malena, ali znatno varira prema vrsti drvamjestu na kome se vrši ispitivanje.
Količina dušika u drvetu nema važnosti 2a mehaničku i kemijsku upotrebu,
već je interesantna za trajnost i konzerviranje. Aminski vezani dušik govori


o količini proteina, koji mogu stimulativno djelovati na mikroorganizme koji
razaraju drvo.
LITERATURA:


1. L. E. Wise — W. C. Jahn.: Wood Chemistry. Volume 1 i 2, New York 1´952.
2. J. Becker — N. Dillinger: Die Ernahrung des Waldes, Berlin 1934 godine.
3. N. I. Nikitin: Die Chemie des Holzes, Berlin 1955.
4. E. Hagglund: Holzchemie, Leipzig 1939.
A CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF N1TROGEN CONTENT
IN THE TREE


SUMMARY


The author determined the nitrogen content in Oak, Ash and Elm trees by
means of the classical method called wet combustion i. e. with concentrated sulphuric
acid, and he established that in Elmwood there is the highest content of nitrogen
(0,38´Vo) and a smaller one in Oak- and Ashwood (0,26 to 0,2SP/o). The nitrogen
distribution in every species is different. In Ash the highest content is to be found
in the vessels (0.3tfVo and a lower one in the tree top and ćore (0.2´4°/o); in Elm the
N-content is increasing from the stump up to the tree top (from 0,30 to 0,38 and even
up to 0.46°/o). In Oak the N-content is in ali mentioned 3 parts nearliy evenly distributed
(0.28 to 0.30P/«).


The author establishes that the N-tcontent in the wood is important for its dura^
bility and preservation.


)G5<