DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 67 <-- 67 --> PDF |
tičnom šumarstvu, preporučuje se Savezu ITŠIDJ da materijale sa ovog Savetovanja izda kao posebnu publikaciju. Savez ITšIDJ, organizirajući ovo Savetovanje, imao je nameru da se na njemu raspravi pitanje mesta i uloga fitocenologije u šumskoj privredi posmatrano sa gledišta potreba šumske privrede. Međutim, Savetovanje u tom pogledu nije potpuno opravdalo nastojanje Saveza. Predstavnici šumske privrede relativno malo su učestvovali u diskusiji, a naročito su malo učestvovali predstavnici šumskih gazdinstava i biroa za projektovanje u šumarstvu. Najveći broj diskutanata bio je iz redova naučnih radnika koji se bave fitocenološkim istraživanjima, pa je disku- STRANO ŠUMARSTVO ZAŠTITA PRIRODE NA MEĐUNARODNOM PLANU sa specijalnim osvrtom na prirodne interesantnosti Poljske Međunarodna Unija za zaštitu prirode i njenih izvora, koja je dosada imala sjedište u Bruxellesu, organizovala je svake druge godine međunarodne kongrese za zaštitu prirode koji su održavani u raznim zemljama. Sedmi kongres održan je od 14—28. juna 1960. u Poljskoj sa glavnim savjetovanjima u Varšavi i Krakovu. Na ovom sastanku prisustvovalo je oko 300 predstavnika iz 33 zemlje i predstavnici međunarodnih organizacija UNESCO-a i FAO-a. Glavnim sjednicama kongresa predsjedavao je profesor Jean B a e r, predsjednik Unije i direktor Instituta za zoologiju Univerziteta Neuchatel-Mail iz Švicarske. Primljeno je 12 novih redovnih članova u Uniju. Osnovne teme na Kongresu bile su slijedeće: I Zaštita divljih životinja preživara u umjerenim zonama u odnosu na korištenje zemljišta, II Ekološke posljedice biološkog i kemijskog suzbijanja nepoželjnih bljaka i životinja. III Utjecaj čovjeka i razvitak moderne tehnologije na prirodu i prirodne izvore, IV Međunarodna saradnja naučnih istraživanja i turizma u pograničnim nacionalnim parkovima. Od mnogobrojnih referata koji su dostavljeni Uniji o ovim temama navesti ćemo samo neke: — W. A. Fuller, SAD: Ekologija i zaštita američkog bizona. šija povremeno bila preneta na teren koji šumsku privredu naročito mnogo ne interesuje. kao na primer koja je fitocenološka škola ispravnija i si. Ovakva diskusija, koja je nesumnjivo bila na veoma visokom nivou, nije mogla u dovoljnoj meri da pruži odgovor na ono pitanje koje je Savez postavio. Ali pošto je ovo prvo jugoslovensko savetovanje ove vrste, mogu se u neku ruku i opravdati ovi nedostaci. Važno je da je ovo pitanje pokrenuto, a sam dalji tok razvitka šumske privrede nametnuće potrebu konkretnijeg prilaženja ovom pitanju i daće najbolju ocenu ove ili one teorije. Dr ing. Ljubomir Petrović — Richard D. T a b e r, SAD: Jelen crnog repa, pregled ekologija i zaštita, — William M. Lonhurst, SAD: Odnosi krupne divljači i glodavaca prema šumama i pašnjacima u Sj. Americi, — A. N. F o r m o z o v, K. S. K o d a- c h o va. SSSR: Glodavci u kolonijama u evroazijskoj stepi i njihov upliv na tlo i vegetaciju. — Johs. Andersen, Danska: Biologija i zaštita srna u Danskoj, — Marcel A. J. Couturier, Francuska: Ekologija i zaštita kozoroga i divokoza u Alpama, — J. Marchlewsky. Poljska: Divlja svinja u Poljskoj. — Wilus z Z., Poljska: Problem zaštite zemljišta putem zfeetitnih šumskih pojaseva u Poljskoj, — Gouro u P., Francuska: Čovjek, priroda i prirodni izvori u zemljama sa razvijenom industrijom. Kako se iz referata vidi bili su tretirani veoma raznoliki problemi. Racionalna upotreba prirodnih izvora i sirovina nameće se danas kao imperativ ne samo zemljama sa razvijenom industrijom nego i u ostalim zemljama koje su osiromašile u izvjesnim prirodnim dobrima, pa su neka čak i nestala uslijed pretjeranog iskorišćavanja. Veliki je broj referata raspravljao o ugroženosti flore i faune u Africi s obzirom na iskorišćavanje zemljišta. U čitavom svijetu su veoma aktuelni problemi zaštite voda od zagađivanja, a u vezi s tim veoma su značajna pitanja uništavanja riba i svega živog svijeta u vodi. Uslijed upotrebe otrova u raznim predjelima kao šumama, livadama, jezerimadrugim, stradaju u velikoj mjeri živo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 68 <-- 68 --> PDF |
tinjski i biljni svijet, pa se u referatima predlažu specijalne mjere za njihovu zaštitu. Danas se u čitavom svijetu poklanja velika pažnja unapređenju turizma, pa je razumljivo da su nacionalni parkovi i razni prirodni rezervati postali najdragocjeniji objekti za te svrhe. Jasno je međutim da uslijed neracionalnog i često štetnog korišćenja ovih objekata dolazi do sukoba između zadate p´rirode i turizfma, kada su mnogi dragocjeni objekti prirode u tolikoj mjeri ugroženi da im prijeti opasnost od totalnog uništenja. Potrebno je naročito naglasiti da je Poljska izabrana za ovaj Kongres radi toga što je zaštita prirode u njoj postigla značajne uspjehe i tu stekla međunarodni ugled. Najstariji propisi iz zaštite prirode datiraju iz davnih vremena. Već 1423 godine propisi su ograničavali lov na divlje konje, losove i turove i stavljala se je tisa pod zaštitu države. U to vrijeme Poljska je još bila bogata neprohodnim i nedirnutim prašumama. Iz 1868 godine jedan propis stavlja pod zaštitu države alpskog svizca (Marmota marmota) i divokozu. U 1919 godini osnovana je prva državna organizacija pod nazivom »Privremena državna komisija za zaštitu prirode«, kao savjetodavni i stručni organ Ministarstva prosvjete, u čijem su se resoru nalazili poslovi ove materije. Godine 1925 ova je komisija pretvorena u Državni savjet za zaštitu prirode. U međuratnom periodu 1934 godine proglažen je prvi poljski zakone o zaštiti prirode. Među ostalim zakon navodi da je osnovni zadatak zaštite prirode, čuvanje, obnavljanje i pravilno iskorišćavanje prirodnih dobara i tvorevina žive i nežive prirode. Osnovna misao ovog zakona je da zaštita prirode nije samo naučni ili kulturni problem, nego da je ona u tijesnoj vezi sa materijalnim uvjetima ljudskog opstanka i gospodarenja. Zaštita prirode u Poljskoj sada je u resoru Ministarstva šumarstva a u djelokrug Ministarstva prosvjete spadaju zadaci propagande i kulturne djelatnosti u svim školama uključujući i univerzitete. Organizacija društvenog, masovnog karaktera »Liga za zaštitu prirode«, intenzivno saraduje sa organima državne uprave u svim važnijim pitanjima iz ovog područja. Od 7,4 miliona hektara šume u Poljskoj, nacionalni parkovi zauzimaju površinu od 120 hiljada hektara a drugi prirodni rezervati 180 hiljada hektara. Kako se vidi velika površina od 300 hiljada hektara stavljena je pod zaštitu. Kao stručnjak i glavni ekspert nalazi se na čelu zaštite prirode Generalni konzervator, koji je neposredno podređen Ministarstvu šumarstva. Državni savjet za zaštitu prirode u ovom Ministarstvu broji 30 članova koji se biraju na 5 godina. U Savjetu kao najvišem organu su naučni radnici iz raznih oblasti prirodnih i društvenih nauka, zatim društvenih organizacija i ostalih neposredno zainteresiranih u svim objektima zaštite prirode. Naučno-istraživački rad u nacionalnim parkovima i rezervatima vrši se putem dobro organiziranih naučnih stanica kao na primjer pri Bijaloveškom i Tatranskom nacionalnom parku. U Institutu za zaštitu prirode u Krakovu radi 35 naučnih saradnika koji vrše proučavanje prirodnih biljnih zajednica u rezervatima, zatim razna pedološka, entomološka i druga istraživanja. Važno je istaći da sindikati svojim prinosima u vidu pripomoći daju znatna materijalna sredstva svake godine pojedinim nacionalnim parkovima, pa se na taj način, omogućava boravak i odmor radnih ljudi u ovim prekrasnim prirodnim ljepotama. Tako na primjer preko 10 miliona ljudi posjeti godišnje nacionalne porkove u Poljskoj u cilju odmora i razonode. Od 10 nacionalnih parkova od kojih su 6 potpuno formirani i izdvojeni, najveći je K a m p i n o s sa površinom od 22.184 hektara, zatim dolazi Tatranski sa 21.556 ha, Svjentokšiški sa 6 054 ha, Krkonoše sa 5.509 ha. Bijaloveški sa 5.073 ha. Ostali parkovi pieninski, ojcovski, babjagorski, vieikopoljski i volinski su maniih površina. Kao primjer navodimo da je u Tatranskom nacionalnom parku zaposleno 57 raznih stručnjaka. Za vrijeme kongresa posjetili smo 4 nacionalna parka, to su Bijaloveški, Tatranskij Pieninski i Ojcovski nacionalni park. Osnove biljne zajednice u bijaloveš k o m nacionalnom parku su šume Querceto- Carpinetum, Fraxineto-Alnetum i Pineto-Vaccinetum-myrtilli. Sume u ovom parku imaju karakter prvobitne nedirnute prašume u Evropi. Ovaj park je naročito poznat u svijetu po svojim bizonima (Bison bonasus) i tarpanima (Equs caballus gmelini), koji su se ukrštavali sa domaćim konjem. U Prvom svjetskom ratu u ovom parku je bilo istrebljeno 700 bizona ali su se docnije stvaranjem ovog rezervata, ponovo namnožili. Tatransk i nacionalni park predstavlja jedinstveni planinski masiv alpskog karaktera gdje se na visinama ođ 700—2.500 metara smjenjuju jela, bukva, javor, smrča limba i planinski bor. Na poljsko-slovačkoj granici leži prekrasna alpsko jezero 35 ha veliko zvano Morske oko. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Na granici Između Poljske i Cehoslovačke u Jura planini nalazi se pienin ski nacionalni park, kroz koji protiče vanredno interesantna i kanjonima bogata rijeka Dunajec, koja je jednim dijelom granica između ove dvije zemlje. Vožnja divljim zapjenušanim valovima ove rijeke kroz romantične klisure sa prekrasnim okolnim pejsažima Sokoliće i Crvenih stijena, predstavljala je za sve nas jedan od najatraktivnijih događaja . Oko 40 km udaljen od Krakova nalazi se O j c o v s k i nacionalni park u kome su glavne vrste drveća bukva, jala, javor, breza i ariš. Park je veoma bogat pećinama kojih ima više od 150. Područje je interesantno i sa svojim spomenicima kulture kao starim dvorcima i sličnim objektima, te privlači veliki broj turista. U Krakovu smo posjetili Institut za zaštitu prirode. Unija je završila svoje zasjedanje u Krakovu gdje je donesen završni dio zaključka, pa ću neke od najznačajnijih navesti: Sedma generalna skupština odlučila je da uspostavi vezu sa svim zainteresovanim međunarodnim organizacijama, prvenstveno FAO i UNESCO te da će ih upoznati sa afričkim projektom u bliskoj budućnosti. Ovaj plan bi trebao informirati i uvjeriti javno mijenje putem odgovornih upravljača i vladinih organa da će primjena zaštitnih mjera koje se baziraju na poznavanju ekologije, najbolje poslužiti interesima svih afričkih zemalja. — Razmatrajući izvanredno brze promjene koje ugrožavaju budućnosti faune i flore u prirodnim staništima Afrike, prima se sa velikim zadovoljstvom inicijativa UNESC-a i FAO u cilju jačanja odgoja za odrasle i specijalno u oblasti zaštite i problema u vezi s njom sa željom da se upotrebe najefikasnije mjere z;a zaštitu zemljišta, faune i flore i drugih prirodnih izvora u Africi. — Na osnovu izmjene mišljenja između Unije i Akademije nauka u Švedskoj potpomoći će se napori na proizvodnji energije u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj, s tim da se sačuvaju rijeke i jezera u njihovom dosadašnjem stanju. Ovo naročito kod rijeka Tome i Kalix koje sa gledišta naučnog, pedagoškog, turističkog i estetskog, predstavljaju neprocjenjivu vrijednost za sadašnje i buduće generacije i to ne samo za Skandinavske zemlje, nego za naučne radnike i posjetioce iz čitavog svijeta. — Naročito se podupire rezolucija međunarodnog Savjeta za zaštitu ptica u Tokiu 1960, da se zaštiti fauna u zonama za ovu jedinstvenu polarnu faunu i njihova prirodna staništa. — Bilježe se sa zadovoljstvom mjere provedene u izvjesnim zemljama da se obezbjedi nastava iz oblasti zaštite i upravljanja prirodnim izvorima, specijalno osnivanjem univerzitetskih katedri i tečajeva za diplomirane studente i saradnike instituta. — Na osnovu pomnjivo istraženog utjecaja čovjeka na prirodu i njene izvore Unija će obratiti pažnju na teške posljedice koje proizlaze od izvanrednog povećanja ljudskih bića. U prkos porastu svjetske produkcije živežnih namirnica nije moguće podmiriti sve potrebe u skladu sa povećanjem ljudi na zemlji. Uprkos nastojanjima tehnike dolazi do osiromašenja zemlji šta i voda, uništenja šuma i najzad do pojave erozije koja se prostire na velikim površinama zemlje. U vezi sa prednjim nastojanja Unije ići će za tim da se uspostavi racionalna ravnoteža između potrošnje pojedinih prirodnih dobara i porasta stanovništva. — Unija preporučuje da se preduzmu ekološka istraživanja u nacionalnim parkovima i drugim prirodnim regionima arktičkih šuma radi boljeg shvaćanja međusobnih odnosa koji postoje između klime, zemljišta, vegetacije i faune tih područja. Slične studije trebalo bi poduzeti i u ostalim regionima. — Unija izražava želju da ubuduće stimulira razmjenu iskustva između naučnih radnika koji se bave proučavanjem kemijskog i biološkog suzbijanja štetočina s jedne strane i onih koji se interesuju za zaštitu prirode s druge strane. — Duboko impresionirani krasotama veličanstvenog kanjona Dunajca u pieninskom nacionalnom parku učesnici su se saglasili da su ovi klanci jedna od najvećih botaničkih i prirodnih interesantnosti. u Evropi. Pružajući se sa obadvije strane kanjona ovaj granični nacionalni park je plod zajedničkih napora Poljske i Čehoslovačke te je postao tipičan primjer međunarodne saradnje između pojedinih zemalja. — Skupština izražava svoje priznanje svim onima koji su radili ustrajno na osnivanju zaštite prirode u Poljskoj i Če. hoslovačkoj. — Zaključuje se da se sjedište Unije nrenese iz Belgije u neko povoljno mjesto Švicarske o čemu je dat pristanak i sa jedne i druge strane. — Sa velikim zadovoljstvom Generalna skupština je saslušala izjavu delegacije Kenije, koja je saopćila spremnost da po235 |