DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 74 <-- 74 --> PDF |
vrste drveća; poređenje sa USA i drugim zemljama bogatim šumom). V Organi zacija i uprava u šumoprivredi i drvarskoj industriji. VI Taksacija, uređivanje i prirašćivanje šuma (sovjetske metode taksacije i inventura šuma itd.). Proiz vodnja, potrebei i snabdijeva, nj e drvo m (razvitak proizvodnje drva; perspektivni plan itd.). VIII Transpor t (vodom i željeznicom). IX Drvarsk a industrij a {osobitosti sovjetske drvarske industrije: kombinati; standard i normiranje vrsta drva; gubici i otpaci; industrija za preradbu drva; kemijska industrija; celuloza i papir). X Privred n a geografij a najvažnijih suficitarnih i deficitarnih šumskih područja (posmatranje pojedinih područja i centra drvarske industrije itd.). XITrgovin a drvo m i politika njezina. Time je iscrpen sadržaj ovog značajnog djela. Treba još spomenuti obimnu literaturu od 105 upotrebljenih izvora, lagan stil kojim je pisano i ukusnu opremu. Pouzdano se nadamo da će vrijednost tog standardnog prikaza ruskih šuma rasti iz dana u dan, Ing. Đuro Knežević Prema: Allg. Forstztg. 3/4 1961. H. Brehm Weltforstwirtschaft unđ Deutschlanđs Forst- und Holzwirtschaft, von Dr Johannes W e c k und dr Claus W i e b e c k e. BLV Verlagsgesellschaft Miinchen, Bonn, Wien 1961. Na l´9´O stranica i uz pomoć s 238 stručnih časopisa i monografija (navedenih u lituraturi) uspjeli su autori na ovako skučenom prostoru ispuniti postavljene zadatke. Glavna im je namjera bila, da njemačku šumoprivredu uže povezu sa ostalim svijetom, naročito sa prekomorskim zemljama. Važnom cilju (podržavanju međunarodnog kontakta) služe dvije organizacije: Food and Agriculture Organization of the United Nations, a tako i International Union of Forest Research Organisations, koje znatno unapređuju taj kontakt spram predratnog doba slabih međunarodnih veza. Naravno, vele autori, jedna zemlja sama nije u stanju danas da autarktički provodi praksu i naučna istraživanja, nego treba da i na tom polju iskorištava i najnovija iskustva ostalih zemalja. Istovremeno, osim stručnjacima, knjiga je namijenjena i nešumarima, koji se zanimaju za privredna i socijalno-politička zbivanja i sa specifičnom šumoprivrednom problematikom u svjetskim razmjerima. Prvi (opći) dio obradio je prof. dr W e c k pod naslovom: Činjenice i problemi svjetske šumopri vrede . Tu je navedena drvna masa, prirast i potencijal prihoda šuma Zemlje počevši od ekvatorijalnih kišnih šuma do borealnih šuma Skandinavije, Finske, SSSR, Kanade i Aljaske sa vrstama drveća u svim tim regijama. Taj dio završava raspravom o naročitoj problematici šumoprivrede i drvarske industrije uopće i specijalnim problemima industrijskih i polurazvijenih zemalja. Drugi, posebni dio, napisao je docent dr C. Wiebeck, a odnosi se na šumoprivredu i drvarsku industriju Njemačke i njihovo gospodarsko značenje . Navedena je šumska površina, vrste drva i sorte, način gospodarenja, proizvodnost, povećanje prinosa, drvna zaliha, etat, sječna drvna masa, državne i privatne šume, radnici i radni odnosi, pilane sa raznim drvarskim industrijama, trgovina drvom, cijene drva, uvozne vrste kupci itd. Ovu solidno rađenu i mnogosadržajnu knjigu često će ustrebati šumar i drvar kao priručnik i podsjetnik. Đ. K. Rudoli Dimpfmeier: Die BastardierunR in der Gattung Larix (Hibridizacija kod roda Larix); Forstvvissenschaftliche Forschungen, Beihefte zum Forstvvissenschaftlichen Centralblatt, Heft 12., 1959., Verlag Paul Parey, Hamburg—Berlin. Ovaj rad ima 75 stranica sa 16 slika i grafikona i 12 tabela i obuhvaća slijedeća poglavlja: l.H istorijski osvrt u kom autor donosi podatke o prvim radovima na hibridizaciji bilja; podatke o prvim pokušajima hibridizacije šumskog drveća i sistematski prikaz dosadašnjih radova na križanju unutar roda Larix. 2. Komparativni pokus s evropskim, japanskim arišem i škotskim križancem ušumariji Starnberg iz godine 1927. Posađeno je l´OO komada dvo i četverogodišnjih biljaka križanaca Larix eurolepis Henry = Larix leptoeuropea iz Škotske, kao i po 100 primjeraka čistog japanskog i evropskog ariša. Autor je, na osnovu fenoloških opažanja i morfoloških karakteristika križanaca, došao do zaključka, da je nastao slobodnim oprašivanjem jednog ili više stabala japanskog ariša s evropskim i japanskim arišem, te zbog toga svi primjerci i ne odgovaraju križancu. Doneseni su podaci u formi grafikona za te ariše od 19-27. do 1956. god. i to za broj biljaka, visinu biljaka i temeljnice. Križanac L. leptoeuropaea pokazuje se, prema tim podacima, najboljim. |