DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 74     <-- 74 -->        PDF

vrste drveća; poređenje sa USA i drugim
zemljama bogatim šumom). V Organi zacija
i uprava u šumoprivredi
i drvarskoj industriji. VI
Taksacija, uređivanje i prirašćivanje
šuma (sovjetske metode
taksacije i inventura šuma itd.). Proiz vodnja,
potrebei i snabdijeva,
nj e drvo m (razvitak proizvodnje drva;
perspektivni plan itd.). VIII Transpor t
(vodom i željeznicom). IX Drvarsk a
industrij a {osobitosti sovjetske drvarske
industrije: kombinati; standard i
normiranje vrsta drva; gubici i otpaci;
industrija za preradbu drva; kemijska industrija;
celuloza i papir). X Privred n
a geografij a najvažnijih suficitarnih
i deficitarnih šumskih područja (posmatranje
pojedinih područja i centra
drvarske industrije itd.). XITrgovin a
drvo m i politika njezina.


Time je iscrpen sadržaj ovog značajnog
djela. Treba još spomenuti obimnu
literaturu od 105 upotrebljenih izvora, lagan
stil kojim je pisano i ukusnu opremu.
Pouzdano se nadamo da će vrijednost tog
standardnog prikaza ruskih šuma rasti
iz dana u dan,


Ing. Đuro Knežević


Prema: Allg. Forstztg. 3/4 1961. H. Brehm


Weltforstwirtschaft unđ Deutschlanđs
Forst- und Holzwirtschaft, von Dr Johannes
W e c k und dr Claus W i e b e c k e.
BLV Verlagsgesellschaft Miinchen, Bonn,
Wien 1961.


Na l´9´O stranica i uz pomoć s 238 stručnih
časopisa i monografija (navedenih u
lituraturi) uspjeli su autori na ovako skučenom
prostoru ispuniti postavljene zadatke.
Glavna im je namjera bila, da njemačku
šumoprivredu uže povezu sa ostalim
svijetom, naročito sa prekomorskim
zemljama. Važnom cilju (podržavanju
međunarodnog kontakta) služe dvije organizacije:
Food and Agriculture Organization
of the United Nations, a tako i International
Union of Forest Research Organisations,
koje znatno unapređuju taj
kontakt spram predratnog doba slabih međunarodnih
veza. Naravno, vele autori,
jedna zemlja sama nije u stanju danas da
autarktički provodi praksu i naučna istraživanja,
nego treba da i na tom polju iskorištava
i najnovija iskustva ostalih zemalja.


Istovremeno, osim stručnjacima, knjiga
je namijenjena i nešumarima, koji se zanimaju
za privredna i socijalno-politička
zbivanja i sa specifičnom šumoprivrednom
problematikom u svjetskim razmjerima.


Prvi (opći) dio obradio je prof. dr
W e c k pod naslovom: Činjenice i
problemi svjetske šumopri


vrede . Tu je navedena drvna masa, prirast
i potencijal prihoda šuma Zemlje
počevši od ekvatorijalnih kišnih šuma do
borealnih šuma Skandinavije, Finske,
SSSR, Kanade i Aljaske sa vrstama drveća
u svim tim regijama. Taj dio završava
raspravom o naročitoj problematici šumoprivrede
i drvarske industrije uopće i specijalnim
problemima industrijskih i polurazvijenih
zemalja.


Drugi, posebni dio, napisao je docent
dr C. Wiebeck, a odnosi se na šumoprivredu
i drvarsku industriju
Njemačke i njihovo gospodarsko
značenje . Navedena je šumska površina,
vrste drva i sorte, način gospodarenja,
proizvodnost, povećanje prinosa, drvna
zaliha, etat, sječna drvna masa, državne
i privatne šume, radnici i radni odnosi,
pilane sa raznim drvarskim industrijama,
trgovina drvom, cijene drva, uvozne vrste
kupci itd.


Ovu solidno rađenu i mnogosadržajnu
knjigu često će ustrebati šumar i drvar
kao priručnik i podsjetnik.


Đ. K.


Rudoli Dimpfmeier: Die BastardierunR
in der Gattung Larix (Hibridizacija kod
roda Larix); Forstvvissenschaftliche Forschungen,
Beihefte zum Forstvvissenschaftlichen
Centralblatt, Heft 12., 1959., Verlag
Paul Parey, Hamburg—Berlin.


Ovaj rad ima 75 stranica sa 16 slika i
grafikona i 12 tabela i obuhvaća slijedeća
poglavlja:


l.H istorijski osvrt u kom autor
donosi podatke o prvim radovima na hibridizaciji
bilja; podatke o prvim pokušajima
hibridizacije šumskog drveća i sistematski
prikaz dosadašnjih radova na
križanju unutar roda Larix.
2. Komparativni pokus s evropskim,
japanskim arišem i
škotskim križancem ušumariji
Starnberg iz godine 1927. Posađeno
je l´OO komada dvo i četverogodišnjih biljaka
križanaca Larix eurolepis Henry =
Larix leptoeuropea iz Škotske, kao i po
100 primjeraka čistog japanskog i evropskog
ariša.
Autor je, na osnovu fenoloških opažanja
i morfoloških karakteristika križanaca,
došao do zaključka, da je nastao slobodnim
oprašivanjem jednog ili više stabala
japanskog ariša s evropskim i japanskim
arišem, te zbog toga svi primjerci i
ne odgovaraju križancu. Doneseni su podaci
u formi grafikona za te ariše od 19-27.
do 1956. god. i to za broj biljaka, visinu
biljaka i temeljnice. Križanac L. leptoeuropaea
pokazuje se, prema tim podacima,
najboljim.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 75     <-- 75 -->        PDF

U godini 1953 ispitani su ti ariši prema
Dasyscypha Willkomii (arišev rak), i ustanovljeno
je, da plohe s čistim japanskim
arišem i križancem nisu bile uopće napadnute,
dok je 37% evropskih ariša bilo napadnuto.


3. Pokusi provedeni u godini
1941. i 1942. na križanju s Larix
europaea, L a r i x leptolepis i
križanaca — hi brida iz Škotske.
Autor opisuje 15 kombinacija oprašivanja.
Tabelarno je prikazan broj postavljenih
vrećica na nekim kombinacijama,
broj izoliranih cvjetova, broj razvijenih
češera, količine sjemena u gr. (težina 1000
zrna sjemenki). Križanci između evropskog
i japanskog ariša imaju bolji prirast od
čistog evropskog ariša, a od njih je najbolji
križanac L. leptolepis x L. europaea.
4. Pokusi iz godine 1950. na križanju
L. europaea, provenijencije
Schlitz i L. leptolepis. U
ovom poglavlju autor prikazuje rezultate
križanja evropskog ariša provenijencije
Schlitz i japanskog ariša. Sjeme dobiveno
križanjem ovih dviju vrsta imalo je veći
postotak klijavosti nego sjeme čistih
vrsta. Karakteristično je, da je kombinacija
japanski ariš x evropski ariš dala više
kliiavog sjemena nego obrnuta kombinacija.
Autor je i kod ovih pokusa promatrao
otpornost: biljaka pojedinih kombinacija
na mraz. Najviše je stradao čisti japanski
ariš (L. leptolepis x L. leptolepis) a zatim
slijedi križanac L. leptolepis x L. europaea,
dok je najmanje stradao L. europaea x


L.
leptolepis.
Fenološka opažanja dala su iste rezultate
kao i kod prije izvedenih pokusa. Evropski
ariš prelistava prvi, za njim dolazi
križanac između dvije vrste, a zadnji je
japanski ariš.
Što se tiče žućenja i opadanja iglica u
jesen, autor nije dobio tako jasne razlike
kao kod prolistavanja.
Autor donosi podatke o visinskom prirastu
tih biljaka nakon prve i šeste godine.
Iz grafikona se vidi, da je visinski prirast
križanaca, japanski ariš x evropski
ariš mnogo veći nego kod križanaca evropski
ariš x japanski ariš. Obadva križanca
imaju veći visinski prirast od čistih
vrsta.


5. Vlastiti pokusi hibridizacije
unutar roda L a r i x iz godin
e 1951. Autor je vršio križanja s vrstama
L. europaea, L. leptolepis i L. grnelini var.
princ, rupprechtii kao i s križancem između
evropskog i japanskog ariša. Načinio je
32 kombinacije.
Opisana je metoda rada i u tu svrhu
načinjena štrcaljka za oprašivanje ženskih
cvjetova. Donosi podatke o uspjehu
oprašivanja. I kod ovog pokusa jednogodišnji
križanci između evropskog i japanskog
ariša su bili više nego biljke čistih
vrsta.


U drugoj godini prirast u visinu je bio
kao i kod prikazanih pokusa iz poglavlja


3. tj. najviši su bili križanci, zatim dolaze
individuumi dobiveni povratnim križanjem
a iza toga slijede slobodno oprašeni
ariši i čiste vrste. Jedino križanac L. grnelini
var. principis rupprechtii x L. europaea
stoji iza slobodno oprašene vrste.
Autor je preko 13.000 dobivenih biljaka
iz 32 kombinacije postavio 4 pokusne plohe
na 5 ha površine. U vremenskom periodu
od 6 godina izvršeno je preko 180.000
mjerenja.


Doneseni su podaci o ugibanju biljaka,
visinskom rastu, štetama od mraza, obliku
krošnje i fenološkim promatranjima.


Donosimo samo neke od tih rezultata.


1. Autor je došao do zaključka, da će,
i u slučaju kad roditelji pripadaju istoj
vrsti, potomstvo biti različito, jer ovisi o
nasljednim osnovama pojedinog roditelja.
2. Kod križanca L. europaea x L. leptolepis
u dva slučaja kada je majka drugo
stablo, uspjeh dobivenih biljaka iz 1 gr
sjemena je bio jedanput 46 biljaka, a drugi
put samo 12 biljaka. Autor to tumači
individualnim svojstvima matičnog stabla
i smatra vrlo važnim za uspjeh križanja.
3. Ugibanje biljaka je bilo veće kod slobodnog
nego kod umjetnog oprašivanja.
Autor"to tumači time, što je kod slobodnog
oprašivanja djelomično došlo i do samooplodnje.
4. Kod oprašivanja s polenom od L.
grnelini var. princ, rupprechtii potomstvo
je imalo većih šteta od mraza. Kod križanaca
između evropskog i japanskog ariša,
štete od mrazeva su bile manje, jer su kod
nastajanja tog križanca sudjelovale nasljedne
osnove evropskog ariša.
5. Visinski rast je na pr. na jednoj pokusnoj
plohi kod čistog evropskog ariša
iznosio (indeks) 100, kod križanaca između
evropskog i japanskog ariša 165, a kod biljaka
iz povratnog križanja 132.
Autor je u ovom radu donio mnogo podataka
o križancima ariša dobivenim 1927.,
1941., 1942. i 1950. godine. U godini 1951.
pimpflmeier je sam proizveo mnoge križance
i kroz 6-godišnja promatranja dao
vrijedne podatke o njima. Zbog toga će
ovaj rad dobro poslužiti oplemenjivačima
i genetičarima kod daljnjeg rada na oplemenjivanju
ariša, a također i uzgajivačima.


Dr M. Vlđaković