DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Područje Kavkaza i Zakavkazja prikazano na karti zahtijeva posebno razmatranje, jer se na njemu očituje ne samo veliko šarenilo konvencionalnih boja koje označuju tipove vegetacije nego i veliki broj konvencionalnih znakova koji označuju posebne i specifične vrste drveća i grmlja ove oblasti. Tu nalazimo kolhidske šume iz Alnus barbata, u kojima se javlja i Carpinus caucasica, Pterocaria pterocarpa, Malus arientalis, Diospvros lotus i niz drugih vrsta, zatim kserofitne šume iz Quercus macranthera, u kojima se javlja Carpinus schuschensis, Acer laetum, IIex hyrcanum, Crataegus kyrtost.yia, a negdje i Fraxinus oxycarpa i druge vrste. Mezofilne hrastove šume kolhidske oblasti sastavljene su od vrsta i Zelkova carpinifolia, Fraxinus excelsior, Periploca graeca i niz drugih vrsta, dok su šume gruzinskog hrasta (Quercus iberiea) uglavnom sastavljene od niskih vrsta koje se nalaze i u prednjim tipovima. Sličnog sastava su i šume iz ijuercus castaneifolia. Bukove šume Kavkaza sastavljene od vrsta Fagus orientalis imaju podrast zimzelenih grmova (Laurocerasus officinalis, Rhodođendron ponticum, Daphne pontica, Heđera colchica, Hex colchica), a na širokom prostoru javljaju se i kao mješovite lišćarske šume, u kojima uz bukvu rastu i kesten, kavkaski grab i Quercus Hartvissiana. To su najčešće »bukovo-kestenove« šume zapadnog Kavkaza koje se odlikuju posebnim sastavom. Na padinama Tališa nalazimo i vrlo interesantne šume hirkanskih lišćara (Quercus castaneifolia, Carpinus caucasica i druge), u kojima uz ostale već spomenute vrste nalazimo i vrstu Parrotia persica. Na sličan način posebnu karakteristiku nekim predjelima daju i »kserofilne rijetke šume « sastavljene od Celtis caucasica, Pistacia nutica, Acer ibericum i drugih vrsta. Karakteristične za Kavkaz su i šume iz Pinus namata, koje, slično našim šumama bijelog bora, pokazuju smjesu karakterističnih pratilica zeljastog bilja borealnih smrčevih i kserofitnih hrastovih šuma. Sličnog, ali ipak nešto kserofitnijeg sastava su i šume iz Pinus pallasiana na Krimu, dok šume iz P. pithvusa spadaju u usku mediteransku zonu sjeverne obale Crnog mora. Na padinama Karpata nalazimo slične šumske tipove kao i u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, ali ih teže možemo povezati u regionalni sistem, jer su uvrštene u vrlo različite skupine — više prema vrstama edifikatorima nego prema ekološkim ili drugim nekim zajedničkim karakteristikama. U komentarima uz ovu preglednu kartu vegetacije Sovjetskog Saveza nalazimo na kraju i niz podataka o rasprostranjenju svih značajnih vrsta drveća i nekih grmova, zajedno sa nizom karata njihovog areala u evropskom dijelu SSSR-a. kao i podatke o posebnim tipovima fitocenoza, kao što su npr., šibljaci, frigana, blata i druge. Podaci uneseni u ovu preglednu kartu olakšavaju ne samo poznavanje vrlo šarolikog mozaika tipova vegetacije istočne Evrope nego daju pobudu i daljim zaključcima o porijeklu i zakonitostima raširenosti određenih šumskih biocenoza koje se — ovdje, kod nas — zapadno od grebena Karpata, svrstavaju u jedan sistem koji počiva na znatno različiti] oj osnovi od ove dosta pojednostavnjene sheme karte vegetacije evropskog dijela SSSR-a, koja je rezultat i posebnih principa od kojih polaze sovjetski geobotaničari u svojim istraživanjima. Međutim, nije teško, a pogotovo nije nemoguće, i podatke sovjetskih geobotaničkih kartiranja privesti bliže principima i sistemu koji se pokazao upotrebljiviji u mnogo šarolikoj srednjoj, zapadnoj i južnoj Evropi. I. D. Jurkević i V. S. H e 11 m a n : Rajoniranje šumske vegetacije Bjeloruske SSSR (Raionirovanie lesnoj rastiteljnosti BSSR). »Botaničeski žurnal« Tom XLV, Izdanje Akademije Nauka SSSR Moskva — Lenjingrad, 1660, sveska 8, strana 113— —1146. Geobotaničko rajoniranje u Sovjetskom Savezu je osnova na kojoj se izgrađuje sistem savremenih meliorativnih i drugih privrednih radova, ne samo u šumarstvu nego i u ratarstvu, voćarstvu i drugim granama poljoprivrede. Osnovu tome čine opsežna istraživanja vegetacije koju su vršili akademik Lozarenko i niegovi saradnici (Vasiljev i dr.). Kao"rezultat tih istraživanja proizašla je i pregledna karta vegetacije evropskog dijela SSSR-a. Cu mjerilu 1 : 2,500.000) kao i nešto pregledmja, ali zato manje tačna, karta vegetacije cijele evropsko-azijske teritorije SSSR-a, Ogromna prostranstva ove zemlje podijeljena su u nekoliko oblasti vegetacije, od krajnje sjevernih tundri i tajgi pa sve do srednjoazijskih pustinja i polupustinja. Dalja podjela vegetacije ide na zone i pod- zone, a u ovima izdvajaju se rajoni sa jedinstvenim tipovima, pretežno šumske vegetacije. (O ovoj karti vegetacije evropskog dijela SSSR-a vidi prethodni prikaz). Bjeloruska SSR nalazi se najvećim dijelom u zoni tzv. »širokolisnih« šuma, odnosno u zoni šuma listopadnog drveća, koja se na sjeveru graniči sa zonom šuma četi |