DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 16 <-- 16 --> PDF |
KO DA GRADI ŠUMSKE SAOBEACAJNICE I KAKO DA SE ŠKOLUJE? Prof. in*. IVAN KLEMENClC, Ljubljana a) Uvod VEĆ NEKOLIKO GODINA vrši se na naučnim univerzitetima vrlo živa reorganizacija. Zbog raznih faktora studij na univerzitetima produžavao se, broj apsolvenata zabrinjavajuće rastao, a zajednica nije dobivala onoliko diploma- nata koliko ih je trebala. Vršile su se brojne rasprave u zakonodavnim tijelima i na fakultetima u cilju boljeg prilagođivanja nastave novim potrebama. Postavio se princip da studij mora, skoro na svim fakultetima, trajati samo osam semestara. Prijašnji savezni Opći zakon o univerzitetima izašao je 1954., a onda i republički zakoni, kao i nastavni planovi i nastavni programi, svi sa zadatkom, da se studij reducira na propisno vrijeme. Jasno je bilo, da će novi propisi biti realizirani samo onda, ako studentima olakšamo studij (odgovarajuće stipendije, stanovi, menze, učione, asistenti, knjige, medicinska njega) i sa reduciranjem manje važnih predmeta i još nekim drugim mjerama. Prošle godine početkom juna primila je Savezna narodna skupština novi Opći zakon o fakultetima i univerzitetima, koji nastavu vrlo diferencira uvađanjem triju stepena stručnosti. Pa ne samo to. Zakon predviđa znatno proširenje vanrednog studija. Uvađa se inverzni studij. Nekoja dosadašnja veća područja nauke i nastave dijele se u horizontalnom pravcu na manja, stvara se nove odsjeke. Zakon hoće novom organizacijom ubrzati nastavu, da bi dobila zemlja brže i više raznovrsnih stručnjaka. Kod ovih revolucionarnih promjena, koje je donio zakon o univerzitetima od 1954, a još više novi zakon od 1960. godine, predlažu šum. stručnjaci najraznovrsnije načine kako uskladiti potrebe šumarstva s novim propisima. Dosadašnji nastavni planovi na šumarskim fakultetima obuhvaćaju vise ili manje skraćenu materiju biološkog, ekonomskog i tehničkog fakulteta. Zbog te raznolikosti materije moguće su mnoge varijacije nastave. Prvi predloži išli su zatim, da se više manje linearno skraćuju predavanja i vježbe svih predmeta. Padaju predloži, da se svi tehnički predmeti prenesu u postdiplomski studij ili čak da se ovo područje prepusti isključivo građevinarima. Ima i predloga, da ekonomske probleme šumarstva ne rješavaju šumari nego ekonomisti. Još ekstremniji diskutanti vele neka bude rukovodilac šumarske proizvodnje samo dobar organizator, eventuelno i jurista. Njemu će biti dodijeljeni biološki, građevinski i drugi stručnjaci, a šumarskih fakulteta u tome slučaju ne treba. I podjela jednog fakulteta na više odsjeka — na pr. šumarski odsjek, odsjek za eroziju i bujice itd. — znatno olakšava i ubrzava nastavu. Kako vidi » |