DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 19     <-- 19 -->        PDF

c) mrtv e saobraćaj nice, koje leže isto u šumi, ali na nju nije moguće


izvlačenje drveta. Koncentrirane serpentine brojimo isto u ovu kategoriju.


Za izvlačenje drveta i utovarivanje od velike je važnosti visina ili dubina
crt e vezilice 1 ) produtkivne ceste. Šumar nastoji, da formira cestu tako,,
da ne bi ležale te crte previše iznad, odnosno ispod njezine nivelete.


Šumar mora kod trasiranja i gradnje produktivnih cesta voditi naročitu
pažnju o formiranju konkavni h krivina i to u pogledu njihovog polumjera
i njihovog proširenja, kao i izgradnje utovarišta.


Produktivne šumske ceste normalno su jednotračne , zato je njihovo
formiranje različito od javnih dvo ili više tračnih.


Specifičnost šumskih produktivnih saobraćajnica je njihovo opterećenje,
koji se bitno razlikuje od opterećenja na javnim cestama. Kao posljedica tog
opterećenja proizlazi načelo o sužavanju i skraćivanju saobraćajnica.


Produktivne ceste su bitno manje opterećen e od javnih, samo od
0—100 tona na dan, ili u prosjeku 10 tona/dan. Javne ceste opterećene su od
kakvih 100—50.000 tona na dan, ili u prosjeku oko 1.000 tona, što znači 100 puta
više. Na javnim cestama raste saobraćaj i opterećenje iz godine u godinu, na
šumskim saobraćaj je sve rjeđi što veća vozila dolaze u šumu, a opterećenje je
uglavnom konstantno. Zbog toga mnogi tehnički i ekonomski zaključci, koji
važe za javne, ne važe za šumske ceste.


Na javnim cestama transport je putnika vrlo velik, na šumskim međutim
ostaje drvo glavno opterećenje. Zato mora biti i na prvim i na drugim i različit
koeficijenat sigurnosti, što se opet odrazuje na njihovoj ekonomskoj
i tehničkoj problematici.


Najvažnije je pitanje koliko žila, kakvog kvaliteta i gdje ih treba položit i
na nekoj datoj šumskoj površini. Kod toga važe jedni principi u ravnici, drugi
na blagim, treći na strmim, a četvrti na vrlo strmim kosama. Drukčije polažemo
u istoj šumi žile za okolne potrošače, drukčije za daljne potrošače.


U posljednjih dvadeset godina razvila se nova nauka o optimalno j
gustoć i šumskih saobraćajnica i o njihovoj teoriji.2)


Trasiranje šumskih cesta vrši se isključivo direktno m metodom, dok
javnih indirektnom. Traser šumskih saobraćajnica izabere pozitivne terenske
linije , po kojima polaže trasu tako, da tvore međusobno što bolju saobraćajnu
mrežu, ili saobraćajno žilje. Zadatak je trasera javnih cesta, da međusobno
spaja samo izvjesne pozitivne tačke.


Sve više postaje aktuelna i kod nas gradnja šumskih cesta strojevima. Samo
šumar može izabrati najbolje metode, te ih uspješno primjenjivati, kako bi
zaštitio šumu od ozlijeda kamenjem kojeg strojevi ruše kosama tokom gradnje.
Ovo kamenje može šumu, u kvalitetnom pogledu, sasvim devastirati.


Zna se, da su pogledi šumara na naklone nivelete, na izjednačenje
kubatura, na gradnju gornjega ustroja itd. specijalni i opravdani.


Kako vidimo samo iz nekoliko ukratko prikazanih specifičnosti šumskih
cesta, razlikuju se one bitno od javnih. Ne samo gravitacione i lokomotivske
željeznice, čekrci, uspinjače, vodna i suha točila, vodeni putevi itd., koje danas
u pojedinim područjima Jugoslavije uglavnom samo još uzdržavamo, i za koje


i) Klemendić I.: Iz teorije Šumskih saobraćajnica, »Narodni šumar«, Sarajevo IMS. broj


i—6, strana 255.
*) Klemenčić I.: Ekonomika, »Šumska enciklopedija«, Zagreb 1959, strana 751.