DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Podaci u pogledu reljefskih karakteristika, zatim svjetlijeg ili tamnijeg tona
snimaka, rasporeda vegetacije i dr., provjereni na terenu, po povratku sa terena
ponovo su analizirani. Oni su nam dali korisne podatke za primjenu aerosnimaka
i u susjednim obalnim područjima rijeka, gdje se prilikom daljih radova
nije morao uvijek obilaziti sav teren, što je znatno ubrzalo i olakšalo istraživanja.


Kod istraživanja litogeno-karbonatnih tala Dalmacije (7), također su rabljeni
aerosnimci. Tako su u vezi sa identifikacijom laporovitih litogeno-karbonatnih
tala. uočene mogućnosit identifikacije ovih tala na temelju karakteristika
njihovog reljefa, vegetacije i boje. Vegetacija je na ovim tlima bujnija, nego na
susjednim. Na aerosnimcima prikladnog mjerila može se uočiti i karakterističan
stepenast mikroreljef ovih tala. Boja obrađenog tla pokazuje izmjene svjetlije
i tamnije nijanse, koje su uzrokovane neujednačenim procesima erozije. Identifikacija
dolomitnih litogeno-karbonatnih tala teška je, i moguća upotrebom
samo kvalitetnih stereoparova krupnog mjerila M = 1 :10000 i veće, uz temeljito
obavljen terenski rad. Vapnenčeva litogeno-karbonatna tla najlakše su
dešifrirana karakteristisčnim reljefom. Najjednostavnije se dešifriraju ako se
nalaze na pozitivnim formama reljefa. Šljunčana litogeno-karbonatna tla identificiraju
se također najlakše svojim značajnim reljefom. Granica ovih tala
prema drugim tlima, može se često ustanoviti po nagloj promjeni smjera i veličine
nagiba. U kontinentalnom dijelu, gdje postoji praksa sakupljanja skeleta
iz površinskog dijela tla. mogu hrpice sakupljenog skeleta poslužiti kao indikacija
za prisutnost ovih tala.


ZAKLJUČAK


Posljednjih decenija fotogrametrija dobiva sve veću primjenu u mnogim
privrednim granama gdje su neophodni specijalni radovi snimanja i proučavanja
terena.


I u pedološkim istraživanjima postala je fotogrametrija u novije vrijeme
važno pomoćno´ sredstvo koje u mnogome olakšava i ubrzava radove na terenu.
Pored općenitih podataka, te podataka vlastitih istraživanja, u ovom su radu
navedeni indikatori koji mogu da posluže pedološkoj identifikaciji snimaka kao:
raspored i karakter vegetacije, reljef, geološka podloga, erozija, vodne prilike —
hidrografija, te boja ili ton tla ili geološke podloge (matičnog supstrata).


Istraživanja tala veoma su kompleksna i zahtijevaju mnogo vremena i
truda. Stoga se kombinirana analiza aerosnimaka i studija tala na terenu, a zatim
u laboratoriju, pokazala veoma korisnom i efikasnom i u ovim istraživanjima.


LITERATURA:


1. Bur in gh, P.: The Analysis a. Interpretation of Aerial Photographs in Soil
Survey and Land Classification, Delft, 1954, Netherland.
2. Buringh, P. a. van Li ere, W. J.: Example of a reconnaissance soil map produced
by the pedoloffical analysis of aerial photographs, followed by the study
of soils in the field, 1954.
3. Buringh , P.: The Role of Aerial Photography when drafting shemes for underdeveloped
countries, Delft, Netherland.
4. Clarke , G. R.: The Study of the Soil in the Field, Oxford, 1957.
5. Dimitrijević , M.: Primena fotogrametrije u geologiji, Geodetski list, Zagreb,
1966.