DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Oborinska područja Mexika nja u podizanje (kvalitetnije mase i zahvate u mladim sastojinama nema, i na primjedbe nekih stručnjaka zašto se to ne čini, dobiven je odgovor da im to nije rentabilno. U stvari gospodarenje šumama vrši se na originalni način. Država je propisala intenzitet sječe (35"/o), koja se onda ne smije preći. I to je sve. Šumarski stručnjak ima dužnost da vrši nadzor o vršenju toga propisa. No kod toga dolazi do jedne činjenice za naše prilike neshvatljive. Toga, naime, stručnjaka ne plaća država već firma. On ujedno vrši sve stručne poslove među ostalima i doznaku stabala. Pa iako nema potrebe da se intenzitet prelazi, ipak je u takovoj situaciji razumljivo da se za sječu biraju stabla koja su najkvalitetnija. Radi utvrđivanja površina, sklopa, mase i reljefa služe se fotogrametrijskom metodom, koju upotpunjuju samo najpotrebnijim mjerenjima sa zemlje. Poslije sječe na jednoj površini u pravilu se vraćaju na tu površinu nakon 18 godina. Nismo mogli dobiti objašnjenje na koji način su do toga došli. Gospodarenje u šumama u kojima ima više vrsta borova vrši se kao u slučaju da se radi o jednoj vrsti. Nema nikakovih mjera da bi se jedna vrsta forsirala ili da bi se tako vodila sječa da se omjer vrsta poboljša u korist one vrste koja ima bolji rast i bolji kvalitet. To je donekle shvatljivo s obzirom na to da su biološka i tehnološka svojstva tek sada u toku istraživanja. Zato je osnovan Institut za šumarska istraživanja u Meksiku. Način sječe u šumama bi okarakterizirali kao prelaz između preborne sječe odnosno o plodne na grupe. Sijeku se stabla promjera iznad 4´5 cm, tj. dominantna stabla i u pravilu defektna stabla. Čista sječa se ne primjenjuje. Interesantno tumače meksički stručnjaci strukturu borovih sastojina sa stablima različitih diametara, koju oni nazivaju neregularne visoke šume. Prema njihovu mišljenju nakon sječe stabla dobivaju razne dimenzije, jer se radi o vrstama sa različitim tokom i različitim svojistvima prirašćivanja. Iako jednako stare, nakon izvjesnog vremena dobiju sastojine strukturu neregularne visoke šume. C. Umjetno pošumljavanje U Meksiku nema mnogo potrebe za ovakove akcije. Zato čitava površina umjetno pošumljena ne prelazi više od 500 ha. Najvažnije akcije izvršene su na zapadu Meksika u pustinji Delos Leones. Klima je izražena godišnjim oborinama 1281 mm, minimalna temperatura —7*, |