DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 46 <-- 46 --> PDF |
te su gođ. 1873. oba zajedno izdali poznato djelo: Die Bodenkultur Oesterreichs«. Lorenz je bio cijenjen u svim bečkim prirodoslovnim udruženjima (predsjednik meteorološkog i potpredsjednik bečkog geografskoga društva). Umro je god. 1911. u Beču. "w"**"^1» ´ !´" Josef Roman Lorenz Iza dvogodišnjeg boravka na Rijeci — pošto je prilike krških pustoši pregledno proučio — predloži namjesništvu u Zagrebu da će on razložiti uvjete pošumljenja i kulture krša na temelju prirodoslovnih načela, ako mu se dadu za detaljno proučavanje predmeta potrebna novčana sredstva. Lorenz upotrebi za ovo svoje proučavanje ljetne mjesece g. 1857. i 1898. a februara 1859. predloži izvješće, o rezultatu svojih istraživanja Namjesničkom vijeću u Zagrebu, a ovo ga uputi Ministarstvu unutarnjih poslova u Beču. Ministarstvo dostavi Lorenzovo izvješće Geološkom državnom zavodu i Geografskom društvu u Beču da obe ustanove prosude znanstvenu vrijednost Lorenzova rada i njegovih prijedloga. Iza kratkog vremena je o Lorenzovoj radnji tajni savjetnik i odjelni predstojnik, a ujedno predsjednik bečkoga Geografskog društva Karlo Czerni g u društvenoj odborskoj sjednici od 16.. novembra 1850. god. pročitao ovu ocjenu: Prof. dr. J. R. Lorenz na Rijeci proputovao je po nalogu zemaljske vlade Krš hrvatskog Primorja i podnio izvješće o pošumljenju ovoga pustoga i od bure toliko napadanog kraja i ovom je izvješću koje je Geološkom državnom zavodu, a i našem društvu saopćeno na ocjenu, priznata potpuna znanstvena i praktična vrijednost. Pisac je sastavio kulturno-geografski prikaz hrvatskoga dijela primorskoga Krša i ovaj nam prikaz po prvi put između mnogih sličnih daje neki znanstveni temelj, spajajući geografiju s prirodoslovnim naukama. S obzirom na znatnu vrijednost ove radnje koja je potpuno uspjela, i što se tiče osnove prema kojoj je izrađena kao i glede njene provedbe, ona zaslužuje da se za slična istraživanja o drugim krajevima krša postavi kao uzor pa odbor društva predlaže da se ona objelodani«. Bečko Ministarstvo unutarnjih poslova i zagrebačko Namjesničko vijeće, iza povoljne ocjene izvješća odluče da prihvate n:egovu osnovu i njegove mjere pošumljenja i kultiviranja krša i da to imade provesti županijska oblast na Rijeci. Ovo je izvješće štampano u »Mittheilungen der k. k. geographischen Gesellschaft, Wien 1860. 8 Jahrg. S. 97—140« pod naslovom »Bericht über die Bedingungen der Aufforstung und Cultivierung des Croatischen Karstgebirges «. Lorenzovo se izvješće sastoji iz uvoda u kojem je razložio način svoga istraživanja i ujedno potanko opisao priloženu kartu za pošumljenje Krša. Iza uvoda daje nam kulturno-geografsku sliku i opis hrvatskoga primorskoga Krša. (Jugo-zapađno hrvatsko visočje), te opisuje najprije samo visočje, krške stepenice i njegove vegetacijske oblike. Raspravlja i obrazlaže svoje prijedloge o kulturi Krša i to o pošumljenju i o kulturi u užem smislu, a zaključuje s opaskama o prijašnum šumskim prilikama na hrvatskom Kršu. Lorenz spominje, da je o primorskom Kršu već gođ. 1853. pisano u »Oesterreichische Vierteljahrschift f. Forstwesen« i to pod naslovom »Hrvatsko-primorske državne šume«, no to je bilo više s financijalnog gledišta, pa ova kao i neke druge rasprave o istom predmetu nisu raspravljale o samom pošumljavanju niti su vodile o tom brigu. Ponajglavniji i upravo bitni dio Lorenzova izvješća sastoji se u priloženoj karti u kojoj je za svaki dio odnosnog kraja točno naznačeno koji su ondje uvjeti vegetacije te koja vegetacija već postoji i pre |