DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ma tome kakve su nade za budućnost. Kod županijskog građevnog ureda na Rijeci izrađena je karta riječke županije u mjerilu 1 stopa 4O0 hvati i u nju }e unio Lorenz svoja opažanja. U ovoj karti koja je imala služiti napose kod detaljnih radnja oko pošumljejija Krša unsene su bile posebnim znakovima sve vrste stabala i bilia kojima su se imali pojedini krajevi kultivirati. Tiskanom ovom izvješću priložena je karta generalnog štaba, ali u nju nisu radi premalenoga prostora mogli biti uneseni svi znakovi. Ta se karta u originalu nalazila još 1939. god. kod bivše Banske uprave u Zagrebu i ona je ^oš i danas sjajan dokaz ozbiljna rada i može da služi i u buduće putokazom poslovanja u kultiviranju i pošumljenju Krša. Na jednoj su i drugoj karti tačno naznačene granice visočja a i triju kraških stepenica prema moru posebnim crtama, a tako i sastojine hrasta, jele i uljike. Daljnje poglavlje Lorenzova izvješća razlaže: »O kulturno geograf-kim prilikama hrvatskoga primorskoga Krša«, te mu ustanovljuje granice od Učke, odnosno od građa Kastva u Istri do mjesta Pevle kraj Novoga u Vinodolu gdje hrv. Primorje f-nrr´č´ s bivšom Voinom Kraünom; u širini se ovaj naš Krš pruža od morske obale do još oosto´ećih šuma koje imadu razlig: tn udaHenost od mora a nočinju u´nejednakoj apsolutnoj visini. Čitavo jugozapadno visočie prikazuje nam se u svojim v:šim kraiev-´ma kao dobr~ po´umlieno visočje s kojeg se spuštaju prema moru u tri stepenice. Naš primorski Krš potpuna je fc^elina ko^a se nn nlastici razlikuje od krajeva koii leže na zapadu i na istoku. Visočie hrv. Krša pruža nam sliku širokog ponešto svedenog sjemena u apsolutnoj visini od 1O0O m. G´anice primorskoga Krša označuju se ovim visovima: Platak, P,;š- Jelenje. Tuhobić i Jelence, ">´-v~~- p-i , Zvirnjak, Ka´-čnica i Dažnik, Ozrin i Stoiač. Sitovmk i Smolnik. Ovi su visovi većim dijelom šumom obrasli. Zapadni dio visočia — o^o Platka do Jelenja — leži naiviše 101—13O0 m. Nadalje razlaže Lorenz petrografske prilike visočja te veli da su ove posve prikladne da se s vremenom stvori zemlja potrebna za vegetaci u. Snominje i klimatske prilike v:~oč4a te ve´i da na niem 6—7 nveseci pada snijeg, a 5—6 mjeseci je zemlja pokr´vena snijegom te najviše dva mjeseca vlada ljeto. Zrak je zasićen vlagom, a vladajući vjetrovi su bura i jugo. Prema tome su prilike vegetacije takve da s obzirom na +1o i klimatičke prilike upućuju na uzgoj šume. Doista na ovom visočju nema tako strmih i golih obronaka gdje ne bi jela, ako i narijetko, uzrasla što dokazuje da između škrapa imade još dosta hranjive zemlje. Panjevi imadu ovdje mjestimice i preko jednog metra u promjeru. Lorenz raspravlja nadalje koje su tu vrste šumskog bilja pak napominje da osim jele dolazi sporadički smreka, tisa, bor i ariš (ovaj potonii je zacijelo u tom kraju kultiviran). Od bjelogorice javlja se bukva, brijest, javor i jasen a u nižim krajevima crni jasen. Lorenz raspravlja o krškim stepenicama koje padaju od šumovitog krškog visočja sve to više gole i puste k moru. Prva odnosno gornja stepenica jest najstrmija. Ispod nje mijenja se plastika kraja tako da srednja ili druga krška stepenica pokazuje manji pad, ali pojedini vrhovi su više rasklimani, a obronci strmi i isprekidani. Na donjoj granici ove stepenice nanizana su brda u obliku dugog od zapada prema istoku protegnutog sljemena koje prema jugu vrletno pada i time čini s morskom obalom paralelna prodolja ili doline, i to Rječinu, Dragu i Vinodol. — Treća se stepenica proteže na skrajnjoj zapadnoj strani primorskoga Krša i to od Studena preko sv. Matije i Kastva te se spušta polagano k moru. Plastički položaj krških stepenica ie u potpunoj suvislosti s geognos´ačkom građom njihovom. Lorenz analizira potanko sve vrste zemlje prve naiviše stepenice i dolazi do zaključka da tlo ove stepenice imade sve uvjete za uspješan uzgoi šumske i livadne vegetacije. Druga krška stepenica izgrađena je iz vapnenca krede te analizirajući ovu stijenu upravo detalino zaključuje Lorenz da su ne samo kemičke, nego i fizikalne osobine ovog tla vrlo povoljne za vegetaciiu. Zemlja troši (upija) vlagu, ne suši se tako jako, a poradi svoje svijetle boje manje se ugrije. Klima čitavog krškog obronka nije mnogo različna kao što bi se kod razmjerno velikih visinskih razlika od gotovo 709 metara moglo misliti. Kamenite goleti brzo se ugriju. I to se opaža ne samo ljeti nego i zimi kada se snijeg poradi tooline brzo otopi. Samo u neposrednoj visini visočja vlada jaka zima i zemlja ie dobrih pet mjeseca pokrita snijegom. K´imatsku karakteristiku svih triju stepenica izražava Lorenz ovako: Sve tri stepenice imadu zajednički razmjerno rano visoku l.,etnu temperaturu, veliku sušu i u svako se doba godine i kod vedra neba brzo ugrije zrak. Temoeratura stijena izloženih suncu za 10"R ie viša od temperature zraka, a za 12—14* R viša od temperature zemlje koja je pokrita vegetacijom. Ljeti se temperatura kadkad podigne i do +40* R. Kod ove znatne temperature dakako restaie svake vlage u zemlji i u zraku. S obzirom na to |