DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Zapaženo je međutim, da je ovaj bor
jako ugrožen od jedne parazitne gljive iz
familije Polyporaceae, koja izaziva
trulež u srži stabla. Prema karpoforama,
zaraza je konstatirana u okolici Dubrovnika
na potezu: Zaton—Orašac—Trsteno,
zatim, Lopud—Koločep—Lokrum. Prema
izgledu karpofora, ustanovljeno je da je
to Tra meteš pini (Broh) Fr. (2), odnosno
Xanthochrous pini (1). Evo


o tome nekoliko
podataka:
Karpofore su bez drške, vrlo tvrde i
ostaju dugo na stablu. Po površini su izbrazdane,
ispucale i obično su predvojene,
crne, a po obodu su otvorenije boje.
Pore su žute, nepravilnog oblika, relativno
krupne, tako da se lako vide i golim okom.
Dimenzije karpofora kreću se od 5—15 cm,
a često su na stablu dvije pa čak i više
njih.
Prema literaturi (1) ova se gljiva često
susreće na primorskom boru, kao i na drugim
četinarima, naročito na duglas-ieli.
Smatra se da u S. Americi ima oko 803/o
gubitka na duglaziji od ove gljive. To je
parazit rana, pa zato se čes*o javlia na
smolarenim borovima. Izaziva crvenu —
korozionu trulež, koia se ograničava sMtto
na srž stabla. Trulež se najviše širi longitudinalno
i najzad dobije izgled krupnog
oblika, u vidu izvjesnih koncentričnih krugova
ili prstenova. Zato se ova trulež naziva
»crvena prestenasta trulež« (2).
Općenito uzevši, ova bolest, sama po
sebi, ne bi pretstavljala izrazitiju opasnost
za život i opstanak zaražen;h stabala. Ovakva
stabla obično dosta dugo žive. Ali,
zbog truleži i postepenog slabljenja, bolesna
stabla jako su izložena štetama od
vjetra kao i štetama od insekata, što može
imati teških posliledica. Prema Androiću (4),
»zakonitost lančane reakcije u šumskoj
biocenozi dovela je do sekundarnih šteta


DRUŠTVENE VIJESTI


XIX PLENUM CENTRALNOG ODBORA
SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
JUGOSLAVIJE


U Kragujevcu 13. i 14. maja 1961. god.
održan je XIX Plenum CO SITŠIDJ, koji
je bio posvećen proslavi dvadesetogodišnjice
narodne revolucije.


. Plenumu su, pored članova, prisustvovali:
ing. Đ. Jović, pomoćnik sekretara
SIV-a za poljoprivredu i šumarstvo; T.


od gljiva, insekata i elementarnih nepogoda
« pa to treba imati u vidu i u ovom
slučaju. Pored toga uslijed truleži drveta,
iz godine u godinu nanose se sve veće štete
drvnoj masi, a zaraza se neprekidno
prenosi i širi i na zdrava stabla.


Na navedenim lokalitetima u okolici
Dubrovnika zapažen je jak intenzitet zaraze.
Na osnovu okularne procjene smatra
se da ima oko 30*Vo inficiranih stabala.
Stoga bi bilo nužno da se ova pojava temeljitije
ispita i da se poduzmu izvjesne
mjere radi zaštite ove vrste. Zato se i iznosi
ovo pitanje pred naše stručnjake.


Zasada, na prvom mjestu trebalo bi
sjeći zaražena stabla, naročito na onim
miestSma gdje smetaju razvoju podmladka.
Takva mjesta sa takvim primjercima stabala,
lako se uočavaju, osobito kod Zatona
i na Lopudu. Time bi se oslobodio podmladak,
a s druge strane došlo bi do znatnije
redukcije karpofora, kao potencijalnog
legla zaraze. Trebalo bi težiti da se
što više karpofora ukloni i spali. Ove akcije
mogle bi povoljno djelovati u pravcu
dalje zaštite zdravih stabala. Istodobno
treba izbjegavati svako oštećivanie stabala,
jer je naglašeno da je to parazit rana i da
infekcija dolazi samo preko oštećenih dijelova
stabla. To bi sada bile jedine praktične
mjere da se bar donekle spriječi i
suzbije ova bolest alepskog bora.


Ing. Ferid Arnautović


LITERATURA:


1. Heim Roger: Les champignons d´Europe,
Tome 1, II — Paris, 1951.
3. Josifović M.: Šumska fitopatologija,
Beograd, 1952.
3. Petračić A.: Uzgajanje šuma, ekološki
osnovi, Zagreb, 1955.
4. Prvo jugoslavens´-o savjetovanje o
zaštiti šuma, Zagreb, 1960.
Stepić, predstavnik CO Sind;!kata radnika
u šumskoj privredi i drvarskoj Industriji;
ing. B. Sikić, sekretar SITJ; ing. S. Šurić
i ing. P. Jović, predstavnici Zavoda za privredno
planiranje FNR.J; Ing. S. Radić, sekretar
Saveta za drvnu industriju; ing. M.
Cirić i ing. A. Rosić, predstavnici Saveta
za drvnu industriju. Također Plenumu IU
prisustvovali predstavnic´ šumskih gazdinstava:
Kragujevac, Cačak, Kraljevo, Kruševac
i Ćuprija, zatim Drvarskog kombinata
Kruševac, Reonske sekcije za zaštitu
zemljišta od erozije i uređivanje bujica iz


297




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Kragujevca, kao i predstavnici sreskih
društava ITŠID napred navedenih srezova.


Svečanom delu Plenuma, kao i otvaranju
samoga Plenuma, prisustvovali su
predstavnici narodne vlasti iz Kragujevca
i to: Slavko Zečević^ predsednik SNO Kragujevac
sa podpredsednicima i Blagoje
Kojadinović, predsednik NO grada Kragujevac.


U okviru svečanog dela Plenuma pređsednik
Saveza ing. R. Đekić održao je referat
o učestvovanju inženjera i tehničara
Šumarstva i drvarske industrije u NOB-u
i izgradnji zemlje sa posebnim osvrtom na
značaj proslave 20-godišnijice narodne revolucije.
Posle referata svi učesnici Plenuma
posetili su Spomen-groblje na kome
su streljani borci i rodoljubi grada Kragujevca
21. oktobra 1941. godine. Na glavnu
grobnicu položen je venae Saveza, a posle
toga je Predsednik NO grada Kragujevac
ukratko evocirao momente u vezi sa stre-
Ijanjem preko 7000 građana ovog grada.


Posle obilaska Spomen-groblja, učesnici
Plenuma posetili su neke privredne objekte
i kulturne spomenike grada.


U vezi sa proslavom 20 godišnjice narodne
revolucije i posetom Spomen-groblju
Plenum je, radi odavanja pošte od strane
svih inženjera i tehničara šumarstva i
drvarske industrije streljanim rodoljubima
i borcima grada Kragujevca, doneo sledeću
odluku:


— Radi sećanja
i odavanja pošte streljanim
rodoljubima i borcima grada Kragujevca
21. oktobre 194,1. godine od
strane nemačklh okupatora i domaćih
izdajnika, STTŠIDJ organizovaće na
Spomen-groblju zasađivanje karakterističnih
vrsta drveća iz svih krajeva naše
zemlje.
— Republički savezi .predložite vrste drveća
koje su karakteristične za njihove
republike, a koje mogu da uspevaju u
podneblju Kragujevca.

Ovo zasađivanje obaviti 21. o´ktobra
1961. godine na dan masovnog «treljanja,
a uz učešće predstavnika svih republičkih
saveza.
— Zasađivanje treba izvršiti na mestima
koja će Uprava Spomen-groblja da odredi
u skladu sa urbanističko hortikulturnim
oblikovanjem Spomen-groblja,
kako po površini, tako i po tehnici sadnje
(grupno, pojedinačno).
— Dalje staranje o izvršenim zasađima
poverava se, preko Saveza ITŠID Srbije,
Društvu ITšID sreza Kragujevac.
— Zadužuje se Predsedništvo ITŠIDJ da
ovu odluku CO sprovede.
Radni deo Plenuma
Plenum je radio po sledećem dnevnom
redu:


1. Izveštaj o radu Predsedništva; 2. IV
Kongres ITŠIDJ; 3. Usvajanje Poslovnika
i programa rada komisija CO; 4. Naše organizacije
i zadaci petogodišnjeg plana šu^
marstva i drvarske industrije u uslovima
reforme privrednog sistema; 5. Razmatranje
preporuka Savetovanja o kadrovima
i zauzimanje stava po istim; 6. Neka pitanja
u vezi sa Šumarskom enciklopedijom;
7. Donošenje poslovnika o radu Sekretarijata
Saveza ITŠIDJ i 8. Razno.
Za četvrtu tačku dnevnog reda pripremljeni
su posebni referati: 1. Zadaci i problemi
u oblasti šumarstva i drvarske industrije
na čijem rešavanju treba da se
angažuju inženjeri i tehničari i njihove
organizacije (J. Jeremić i Lj. Petrović); 2.
Petogodišnji plan razvoja prerade drveta


(S. šurić); 3. Petogodišnji plan razvoja šumarstva
(A. Urbanovski); 4. Industrija dr
veta i šumarstvo u novom sistemu raspođele
(M. Cirić, P. Jović, A. Rosić i Cerić).
Za ostale tačke dnevnog reda takođe su
pripremljeni pisani izveštaji i kraći referati.
Posle podnetih izveštaja i referata i
iscrpne diskusije, doneti su sledeći
ZAKLJUČCI


Ađ 1.


Odobrava se u celini izveštaj o radu
Predsedništva SITŠIDJ u periodu između
XVIII i XIX Plenuma.


Prihvata se predlog Predsedništva da
se organizuje stručna ekskurzija na bazi
bezdevizne razmene sa Društvom IT šumarstva
i drvarske industrije Bugarske.
Ekskurzija bi se održala ove godine (septembar-
oktobar), a učestvovalo bi 15--20
stručnjaka. Republički savezi predložiće
imena stručnjasa, koji će u ime njihovog
Saveza učestvovati i obezbediće uplatu za
svakog svog učesnisa. Troškove treba da
snose privredne organizacije ili ustanove
u kojima rade učesnici ekskurzije, a republički
savezi postarače se da ođ njih prikupe
odgovarajući iznos sredstava i uplate
Savezu. Republička savezi Srfoije, Hrvatske,
Slovenije, B i H i Makedonije, predložiće
,po 3, a Savez Crne Gore 2 učesnika.
SITšlDJ i savezni organi daće 3 učesnika.


Zadužuje se Sekretarijat Saveza da izradi
program boravka bugarskih inženjera
i tehničara, u našoj zemlji i da odredi
rukovodioca ekskurzije, kao 1 da obavi
ostale pripreme i izdejstvuje saglasnost
nadležnih organa.


— Plenum smatra da na XIII Kongres
JUFRO, koji se održava septembra 1961.
jgodine u Beču, ne bi trebalo da učestvuje
veliki broj iz Jugoslavije. U vezi sa ovim
Plenum zadužuje Predsedništvo Saveza da
se obrati svim šumarskim naučnim ustanovama
i fakultetima s predlogom da ne


ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 53     <-- 53 -->        PDF

šalju veliki broj svojih predstavnika, a
pogotovu me one koji nemaju referate pripremljene
i prijavljene za ovaj Kongres.
Takođe treba predložiti pomenutim ustanovama
da se njihovi predstavnici priklju
če delegaciji Nacionalnog komiteta šumarskih
instituta FNRJ kako bi svi Jugoslaveni
sačinjavali jednu delegaciju.


U delegaciju Nacionalnog komiteta određuju
se: dr Toma Bunuševac, dr Milan
Androić i ing. Božidar Ničota. Delegaciji
se stavlja u zadatak da u Izvršni komitet
JUFRO, ukoliko naša zemlja treba da da
svoga predstavnika, kandiduje dr Milana
´Androića, kao predstavnika Jugoslavije.


Članove delegacije pismeno obavestiti.
Pre odlaska delegacije na Kongres održati
sastanak Nacionalnog komiteta sa delegacijom.


Dok se definitivno ne resi pitanje mesta
Nacionalnog komiteta Plenum smatra
da kontakt sa JUFROM tteba kanalisati
preko Nacionalnog komiteta. Zato se pozivaju
svi drugovi da se. konsultuju sa Nacionalnim
komitetom o svim. pitanjima
koja im se lično postavljaju od strane JU
FRO-a ili drugih međunarodnih organizacija.


Takođe se stavlja u zadatak Predsedniš´tvu
da i dalje insistira kod Saveznog sa-
veta za naučni rad da se Nacionalni komitet
priključi Komisiji za šumarstvo pri
Saveznom savetu za naučni rad.


— Prihvata se izveštaj blagajnika o financijskom
poslovanju u periodu između
dva plenuma.
— Pozivaju se republički savezi koji
nisu uplatili doprinos Savezu da to učine
što pre, jer od toga zavisi normalan rad
Saveza.
— Da bi se ubrzala rasprodaja publikacija
Saveza i postigla željena namena
njihovog izdavanja, snižava im se prodajna
cena za S0°/o i to:
1. Razvoj šumarstva i drvarske industrije
Jugoslavije 1945—1958. godine od
4.000 na 2,000 dinara; 2. III Kongres IT
SIDJ od 2.500 na 1.200 dinara i 3. Save-
to vanje o kršu Jugoslavije od 2.900 na
1.200 dinara.
Ad 2.
Četvrti kongres ITŠIDJ održati u maju
1902. godine. Savez Hrvatske odrediće mesto
održavanja Kongresa.
S obzirom na sugestije komisije za društvene
organizacije SISRNJ da ne treba
držati kongres, već skupštinu sa savetovanjem,
Plenum uvažava ovu sugestiju, ali
smatra da do izimene Statuta treba ostati
pri nazivu »Kongres«.
Za naredni plenum pripremiti prvi nacrt
Statuta koji treba đa se predloži IV


Kongresu. Za izradu nacrta određuje se
Komisija u sastavu: Dušan Oreščanin, Jovan
Stojanović i Ljubomir Petrović. Komisija
treba pri sastavljanju nacrta Statuta
da vodi računa o sugestijama koje su
date Predsedniku i Sekretaru prilikom njihove
posete Komisiji za društvene organizacije
SSRNJ. Nacrt Statuta dostaviti svim
republičkim savezima da bi mogli za na
redni plenum da pripreme svoja mišljenja.


U duhu sadašnjeg privremenog Statuta
Kongres sačinjavaju: 1. članovi Centralnog
odbora; 2. po 10 delegata iz svakog republičkog
saveza i 3. po jedan delegat na
svakih 100 članova republičkih saveza.


Navedenog dana posle Kongresa održati
Savetovanje u vezi sa dosadašnjim
iskustvima u realizaciji petogodišnjeg plana
i primene novog sistema raspodele. Zadužuje
se Sekretarijat da za naredni plenum
pripremi, u saradnji sa saveznim
ustanovama i organizacijama, program Savetovanja.
Na Savetovanju, pored delegata
na kongresu mogu da učestvuju i predstavnici
svih organizacija i ustanova šumarstva
i drvarske industrije.


Ad 3.
Prihvataju se svi poslovnici i programi
rada komisija Centralnog odbora s tim da
se pri realizaciji programa rada vodi računa
o raspoloživim finansijskim sredstvima
koja se mogu da stave na raspolaganje
republičkim komisijama. Predsedništvo će
izvršiti raspodelu sredstava pojedinim komisijama,
a one će u okviru tih sredstava
odrediti zadatke iz programa rada koje
treba da realizuju.
Preporučuje se komisijama da plenarne
sastanke drže što rede, ali zato da koriste
pismeno konsultovanje članova. Rad komisija
treba da se odvija uglavnom u Sekretarijatu
komisija, a plenarne sastanke sazivati
samo za rešavanje krupnih problema.


— Oslobađa se, na svoj lični zahtev,
drug Zdravko Turk, dužnosti predsednika
Komisije za kadrove i školstvo. Za novog
predsednika predlaže se Komisiji drug Tugomir
Cajnko.
Ad 4.
Plenum konstatuje da je stavljanje u
dnevni red zadataka organizacija SITSIDJ
u vezi sa realizacijom petogodišnjeg plana
šumarstva i drvarske industrije u uslovima
reforme privrednog sistema, bilo potrebna
i korisno. Referati, kao i diskusija, dopri
neće da se shvati novi sistem raspodele
tiohodika i da se mobilišu svi inženjeritehničari šumarstva i drvarske industrije
na izvršenju zadataka petogodišnjeg plana
u sprovođenju novog sistema raspodele
dohodka.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Plenum preporučuje svim republičkim
savezima da na svojim plenumima ovu
istu materiju prorade, a posebno da na
ovom poslu aktiviraju terenske organizacije,
sreska društva i osnovne organizacije
u komunama.


Težište rada treba da bude u organiza


cijama i u komunama kako bi se inžen eri


i tehničari šumarstva i drvarske industrije


najneposrednije uključili u društveni i


privredni život komune i našli sebi mesto


i zadatke u procesu izgradnje našeg ko


munalnog sistema i socijalističke privrede.


Svaka naša terenska organizacija treba
da izradi detaljan program rada, a prema
konkretnim prilikama u svojoj komuni. U
tome radu republički savezi treba da pruže
neposrednu pomoć osnovnim organizacijama
i sreskim društvima.


Zadužuje se Predsedništvo da izradi
akcioni program rada, a u prvom redu
program pružanja pomoći terenskim organizacijama.
Posebnu pažnju treba obratiti
na uključivanje terenskih organizacija u
rad na izradi petogodišnjih planova srezova
i komuna, zatim uključivanje u rad
privrednih organizacija u rešavanju njihovih
problema: planiranje, raspodela dohotka
i dr.


Plenum konstatuje veliki značaj stručne
štampe u sprovođenju svih postavljenih
zadataka, pa preporučuje republičkim
savezima da nastoje na aktueliziranju
svoje stručne štampe.


Zadužuje se Predsedništvo da razmotri
pokretanje Biltena u kome bi se ob;avljivali
materijali sa plenuma i savetovanja,
kao što je ovaj i si. Ovo je potrebno radi
obaveštavanja privrednih organizacija i
naših članova o aktuelnim problenr´ma naše
privrede, a posebno šumske privrede i
drvarske industrije.


Prihvata se poziv Saveza poljoprivredno
šumarskih komora da i Savez ITŠIOJ
uzme učešće u radu Savetovanja o organizacionim
problemima šumske privrede koje
organizuje Savez poljoprivređno-š´ m rskih
komora krajem juna na Bledu. Zadužuje
se drug B. Čop da u ime Saveza
učestvuje na pripremi materijala za ovo
Savetovanje. Za Savetovanje koristiti i
materijal sa ovog Plenuma.


Ad 5.
»Preporuke« koje je Sekretarijat izradio
na osnovu zaključaka K~nvsi:e za kadrove
i školstvo i stenografskih beležaka
sa Savetovanja o obrazovanju kadrova,
prihvata ju se s tim da to budu Preporuke
Centralnog odbora. U najkraćem roku republički
savezi dostaviće svoje primedbe
na nacrt Preporuka da bi se na osnovu
toga definitivno ređigovale »Preporuke«.


Ređigovane »Preporuke« C. O. 1 red´g?vane
Zaključke Savetovanja od strane Komisije
za kadrove i školstvo dostavit: svim
republičkiitn savezima radi korišćenja.


— U toku juna održati sastanak Sekretarijata
Saveza, Sekretarijata Komisije,
po jednog predstavnika republičkih saveza
i predstavnika ustanova i organizacija radi
određivanja najaktuelnijih problema na
kojima treba dalje raditi. Ove predloge izneti
na XX plenum, a nadležne savezne
organizacije upoznati sa mišljenjem Saveza
o tome koja pitanja u navedenom periodu
treba rešavati.
Ad 6.
Po nekim pitanjima Šumarske enciklo
pedije republičke savezi treba što pre da
dostave svoja mišljenja i stavove kako bi
ih Sekretarijat Saveza sredio i dostavio
Redakciji Šumarske enciklopedije.


Ad 7.
Prihvata se Poslovnik o radu Sekretarijata
Saveza za ITŠIDJ.
Ad 8.
Prihvata se predlog da se XX Plenum
održi u Sloveniji sredinom septembra.
Pošto se i ovaj Plenum održava u godini
kada se proslavlja 20 godina narodne
revolucije, poželjno je da se Plenum CO
uključi u proslavu koju će organizovati
Savez ITŠID Slovenije.


— Usvaja se sledeći dnevni red za XX
Plenum:
1. Izveštaj o radu Predseđništva;
2.
Priprema za IV Konires i prihvatanje
nacrta Statuta SITŠIDJ;
3.
Program Savetovanja uz IV Kongres
(usvajanje tema i teza i određivanje
obrađivača);
4.
Neki aktuelni problemi u vezi sa
obrazovanjem kadrova u šumarstvu
i drvnoj industriji i
5.
Razno.
— Na osnovu predloga A. Lovr´ća, Plenum
preporučuje republičkim savezima da
kao svoje predstavnike na plenum CO Saveza
šalju i mlađe članove, kako bi se i
ovi uvodili u rad Saveza.
Savez ITŠID Srbije organizovao je za
učesnike plenuma ekskurziju rnđi upoznavanja
šumarstva i drvarske industrije Srbile.
Ekskurzija je počela još u Beoffradu,
odakle su svi učesnici Plenuma krenu´i zajedno
autobusom preko Daz-revca. Li´ a,
Rudnika i Topole za Kragujevac. Ekskurzija
se na ovom putu zadržala u V. Crljenima
radi razgledanja termoelektrane, zatim
na Rudniku i u Topoli. Posle završenog
rađa u Kraguievcu ekskurzija je tragala
još dva dana. Učesnici plenuma posetili su
srednju šumarsku školu u Kral;evu, a posle
toga fakultetsko dobro »Momčilo Po




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 55     <-- 55 -->        PDF

povlć« na Go&u, gde je prof, dr Žarko Miletić
održao predavanje o uređivanju školske
šume Goč-Gvozdac, a ing. Đorđe Jovičić,
direktor fakultetskog dobra, o orga
nizaciji i radu ovog dobra. Sa Goča put je
nastavljen za Vrnjačku Banju, a odatle
preko Aleksanđrovca i Kruševoa za Jastrebac.
Na putu Vrnjačka Banja—A´aksandrovac
razgledani su uspeli radovi na obnavljanju
i nezi šuma, kao i erodirana zemljišta
u gornjem slivu Rasine.


Učesnici plenuma u Kruševcu su posetili
Drvni kombinat gde su se duže zadržali
razgledajući sve pogone ovog kombinata.
Iz Kruševca put je nastavljen za
Svetozarevo, gde je razgledana fabrika
kablova, a odatle za Rogot kod Lapova,
poznato lovište u Srbiji. Preko Osipaonice
i Smedereva učesnici plenuma vratili su
se u Beograd.


XIX Plenum C. O., s obz:rom na problem
« koji su se raspravljali, predstavlja
značajan događaj u radu Saveza ITŠID.J.


Od posebnog je značaja ekskurzija koju
je Savez Srbije organizovao povodom ovog
Plenuma. Većina učesnika na ovom Plenumu
prvi put je posetila ove krajeve i
mogla je da se upozna, ne samo sa problemima
šumarstva i drvarske industri e, već
i sa problemima privrede uopšte, a posebno
sa istorijom i kulturom uže Srbije. Kako
su sva posećena me-ta stolećima bila
u centru krupnih i značajnih zbivanja u
istoriji srpskog naroda, može se razumeti
zadovoljstvo svih učesnika plenuma što im
je pružena prilika da ih posete i da se bliže
upoznaju sa borbom koju je srpski narod
vodio protiv svih zavojevača koji su
nasTtali na njegovu slobodu. Isto tako
učesnici plenuma mosli su da se upoznaju
i sa velikim naporima koji se čine na po
Iju privrednog razvoda i izgradnje roci;alizma.
Zato će ovaj Plenum ostati u najler>
šoi uspomeni svih, a ooseta Kragujevcu,
koji je u našoj narodnoj revoluciji postao
opštejugoslovensfci simbol otnora i
borbe, biće nezaboravna. Lj. P.


PREPORUKE XIX PLENUMA CO
SITSIĐJ o OSNOVNIM PROBLEMIMA
OBRAZOVANJA STRUČNIH KADROVA
U ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI


U nastojanjima da ciljeve i zadatke Rezolucije
Saveane narodne skupštine o
obrazovanju stručnih kadrova sagleda u
svetlu potreba i zadataka šumske privrede
i drvne industrije u narednom periodu
SITŠIDJ organizovao je Savetovanje o
osnovnim problemima obrazovanja stručnih
kadrova u šumarstvu i drvnoj indu


striji koje je održano 14 i 15 februara
1961. godine u Beogradu. Za Savetovanje
pripremljeni su:


Referati:


1. Opšta načela o stručnom obrazovanju
kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji;
2. Obrazovanje stručnih kadrova u šumarstvu;
3. Obrazovanje stručnih kadrova u drvnoj
industriji.
Koreferati:


1. O stručnom obrazoavnju viših tehničara;
2. O organizaciji i izvođenju trostepene
nastave na Šumarskom fakultetu u Beogradu;
3. O osnovnim problemima reforme stu-*
dija u šumarstvu;
4. O obrazovanju visokokvalifikovanih
kadrova za potrebe drvne industrije.
Na savetovanju je učestvovalo oko 130
predstavnika privrednih organizacija, fakulteta,
srednjih škola, Zalnteresovanih
organizacija i organa, sindikata i dr.


Savetovanje je radilo delom u plenumu,
delom u komisijama: za šumarstvo i
za drvnu industriju.


Posle održanog Savetovanja jedna delegacija
posetila je sekretara za prosvetu,
druga Krstu Crvenkovskog, i upoznala ga
sa radom Savetovanja.


Savetovanje je tretiralo problem kadrova
u celini, ali je težište bilo na obrazovanju
tehničara i inženjera, što je i bilo
predviđeno kao program Savetovanja da
se ne bi išlo previše u širinu i da bi se
lakše sagledali problemi.


Na osnovu referata i iscrpne diskusije
vođene u plenumu i u komisijama doneti
su zaključci koje je redigovao Sekretarijat
Komisije C. O. za kadrove i školstvo.


XIX Plenum Centralnog odbora Saveza
ITŠIDJ konstatovao je da se stavovi
učesnika Savetovanja previše razilaze da
bi se u zaključcima mogao dati konačan
odgovor na postavljena pitanja. Previše
su dolazili do izražaja stavovi pojedinih
fakulteta, a premalo mišljenja prakse.
Plenum C. O. stoga smatra da je potrebno,
uprkos tome što su statuti fakulteta već
pred prihvaćanjem, otvorena pitanja i dalje
obrađivati kako bi se doš´o do što više
objedinjenih stavova i do odgovarajućih
rešenia u pogledu obrazovanja stručnih
kadrova za buduće potrebe u republičkim
i saveznim razmerama. U tu svrhu Plenum
C. O. preporučuje da republički stručni
savezi ponovo razmotre glavna aktuelna
pitanja, pogotovu ona o kojima ie na
Savetovanju najviše došlo do različitih
mišljenja.


301




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Plenum C. O. smatra da treba radi svih


nerešenih pitanja u najskorije vreme sa


zvati ´Uže savetovanje predstavnika zain


teresovanih organizacija i ustanova kako


bi se našao odgovor za ova pitanja.


Plenum na osnovu zaključaka Saveto


vanja i diskusije konstatuje sledeće:


U sadašnjem načinu obrazovanja stručnih
kadrova za potrebe šumarstva i drvne
industrije praktičan rad je premalo
zastupljen. Neki fakulteti i srednje škole
nemaju svoja dobra i radionice ili ukoliko
ih imaju ona su neopremljena za savremeiiu
terensku i praktičnu nastavu. Osim toga
nisu rešena mnoga pitanja u vezi sa
statusom ovih školskih dobara što sa svoje
strane otežava njihovo korišćenje za
Školske potrebe. Takođe još uvek nije reieno
ni pitanje proizvodne prakse. Zbog
svega ovoga nastava je pretežno teorijskog
karaktera.


— Nije dovolnjo podvučen značaj postojećih
´kadrova, a naročito pitanje njihovog
dopunskog obrazovanja koje je potrebno
i hitno. Pažnja je bila usredsređena
samo na kadrove ´koje treba školovati
i na stvaranje što većeg broja, gubeći često
iz vida njihov kvalitet i mogućnosti
racionalnog korišćenja u zavisnosti od
Stepena razvijenosti proizvodnih snaga u
šumskoj privredi i drvnoj industriji.
U vezi sa napred iznetim problemima
XIX Plenum C. O. SITŠIDJ donosi sledeće:
_^


"" PREPORUKE""


— Neophodno je potrebno organizovano
i sistematski raditi na izgrađivanju jedinstvenog
sistema obrazovanja stručnih
kadrova za potrebe šumarstva i drvne industrije,
pri čemu STTŠEDJ treba da se
uključi u rad odgovarajućih organa i organizacija,
kao i da bude inicijator rešenja
svih pitanja u vezi sa obrazovanjem
stručnih kadrova za ove dve proizvodne
oblasti.
— Obrazovanje stručnih kadrova treba
rešavati u duhu Rezolucije SNS ne gubeći
nikada iz vida njihovo mesto u okviru
svih ostalih kadrova (radnika i dr.), kao i
specifinosti proizvodnje u šumskoj privredi.
Sistem obrazovanja stručnih kadrova
treba da omogućava sticanje viših kvalifikacija
od radnika do magistra, ne zanemarujući
pri tome ni na jednom stepenu
odgovarajuća teorijska znanja koia su
uslov stalne i solidne stručne nadgradnje.
Nužno je potrebno dalje proučavanje
procesa proizvodnje u šumskoj privredi i
drvnoj industriji da bi se odredio delokrug
rada pojedinih stručnjaka, kao i njihov
broj. Pri tome treba proučavati i mogućnost
uključivanja stručnjaka iz drugih


struka za obavljanje pojedinih poslova, s
obzirom da se već i na ovom stepenu razvitka
ove dve privredne grane oseća potreba
za uključivanje stručnjaka drugih
struka (geodete, građevinski i mašinski
tehničari i dr.). Pitanju proučavanja procesa
proizvodnje treba prići sa stanovišta
privrede da ne bismo stvorili nepotrebne
izdatke za školovanje stručnjaka određene
specijalnosti koji ne mogu da nađu sebi
mesto u proizvodnji, a posle toga naknadne
izdatke za njihovo prekvalifikovanje.


— Od posebnog je značaja da se u jugoslovenskim
okvirima definitivno zauzme
stav o pitanju etapne i inverane nastave,
a u skladu sa potrebama privrede. Nerešenost
ovog pitanja unosi nejasnoćiu i dezorijentaciju,
kako u fakultetskim redovima,
tako i izvan njih.
Savez SITŠIDJ u sarađnji sa udruženjima
privrednih organizacija, sindikatom,
fakultetima i srednjim školama trebalo bi
da pokrene proučavanje ključnih problema
obrazovanja kadrova u šumarstvu i
drvnoj industriji, kako bi se izgradio jedinstveni
sistem obrazovanja kadrova od
radnika do inženjera.


— Tehničar ima svoje mesto u sistemu
proizvodnje ali je potrebno da se jasno
odredi deiokrug njegovog rada na principima
savremene organizacije proizvodnje,
što takođe nameće potrebu i definisanja
delokruga rada inženjera.
— Pri određivanju delokruga rada
tehničara, treba uzimati u obzir mogućnosti
i potrebu uže ´specijalizacije tehničara
za obavljanje određenih poslova, kako
u pojedinim fazama proizvodnje, tako
i u specifičnim područjima naše zemlje:
primarna prerada drveta, finalna prerada
drveta, plantažna proizvodnja drveta, melioracije,
krš i dr.
— U vezi sa ovim treba izvršit; reorganizaciju
nastave u srednjim školama
kako bi se mogli da obrazuju tehničari
kakvi su stvarno potrebni praksi.
— Potreba višeg tehničara u drvnoj
industriji postoji ali njihovo školovanje
treba obavljati u posebnim višim školama,
koje bi imale specijalistički karakter
i bile u tesnoj vezi, s jedne strane, sa privrednim
organizacijama, a s druge strane,
sa fakultetima, odnosno odgovarajućim
odsecima za preradu drveta.
— Delokrug rada i potrebe višeg tehničara
u šumskoj privredi još nisu proučeni,
niti sagledani. Ukoliko se javi potreba
za ovakvim stručnjacima njihovo
obrazovanje treba da se vrši u posebnim
višim školama koje bi imale specijalistički
karakter, ali bi u tesnoj vezi bile sa šumsko-
privređnim organizaciiama i odgovarajućim
odsecima šumarskih fakulteta.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— Više škole trebalo bi da otvaraju i
izdržavaju one privredne organizacije kojima
su potrebni viši tehničari.
— Pravo upisa u višu školu, kako za
šumarstvo, tako i za drvnu industriju, bilo
bi obavezno uslovljeno provedenim
vremenom u praksi, jer obrazovanie viših
tehničara od studenata, koji su došli u višu
školu iz opšteobrazovnih škola bez ikakvih
praktičnih znanja, ne bi bilo zadovoljavajuće.
Osim toga, nije moguće po
istom nastavnom planu obrazovati studente
iz opšteobrazovnih škola i studente iz
prakse, jer postoji vrlo velika razlika u
predspremi jednih i drugih.
— Društveno - ekonomskim rnerama
(stipendijama) treba nastojati da se apsolventi
srednjih škola upućuju najpre u
praksu, a zatim, na osnovu pokazane sposobnosti
u proizvodnji, najbolji upućuju
Ha dalje školovanje.
— Pošto se oseća u velikoj meri nedostatak
tehničara, naročito u drvnoj industriji,
potrebno je proširivati kapacitete
postojećih srednjih škola, a gde se posebno
ukaže potreba i osnivati nove.
Pri razmatranju obrazovanja tehničaar
i viših tehničara treba uzimati u obzir
mogućnost njihovog obrazoavnja po skraćenim
programima za odrasle iz redova
stalnih radnika (lugari, manipulanti i dr.),
koji imaju dužu praksu i solidna praktična
znanja, pa im je potrebno samo određeno
teorijsko znanje.


— Obrazovanje stručnjaka iz redova
omladine, čije se školovanje odvija normalno,
treba da se vrši u redovnim školama
i po neskraćenim programima. Nastavni
programi ovih škola moraju da
predviđaju najmanje 2đ°/o praktičnog rada.
— Pošto se došlo do zaključka da se
obrazoavnje viših tehničara treba da vrši
u posebnim i specijalizovanim viš:m školama,
nije nužno organizovati studije prvog
stepena na šumarskim fakultetima, a
pogotovu tamo gde ne postoje materijalni,
kadrovski i drugi uslovi. Međutim, nastavu
na šumarskim fakultetima treba tako
organizovati da je, uz određene uslove
(polaganje dopunskih ispita), omogućeno
višim tehničarima upisivanje u treću
godinu fakultetskih studija.
— Sadašnji kapaciteti šumarskih fakulteta
mogu da zadovolje potrebe šumarstva
i drvne industrije za inženjerima, pa
nije potrebno osnivati nove. U narednom
periodu trebalo bi posvetiti punu pažnju
opremanju fakulteta za izvođenje savremene
nastave, podizanju kvaliteta nastave
i dovođenju i pripremanju nastavnog
kadra.
Poseban zadatak fakulteta, privrednih
organizacija i nadležnih organa bio bi
proučavanje pitanja mogućnosti specijalizacije
pojedinih fakulteta u cilju racionalnijeg
korišćenja školskih kapaciteta,
opreme i nastavnog kadra. Takođe se oseća
potreba da se nastavni planovi i programi
stalno usavršavaju uz punu saradnju
prakse kako bi se diplomirani inženjeri
mogli najbrže i najlakše da uključe
u tehnologiju šumarstva i drvne industrije.


U vezi sa ovim od velikog je značaja
angažovanje stručnjaka iz prakse u izvođenju
nastave i praktične obuke.


— Posebnu pomoć fakultetima treba
pružiti u njihovim nastojanjima da dobiju
i opreme fakultetska dobra i industrijske
pogone za izvođenje organizovane i sistematske
praktične nastave.
— Potrebno je da se posebno prouči
pitanje usmeravanja studija na šumai>skim
fakultetima, odnosno da li su za obavljanje
poslova u šumskoj privredi potrebne
dve ili jedna vrslta stručnjaka. Pri
ovome treba poći od zadataka koji stoje
pred šumskom privredom i metodama rada
u šumskoj proizvodnji, kao i od toga
šta i koliko se realno može savladati u toku
četvorogodišnjeg studija, a da se ne
ide na smanjivanje kvaliteta i obima potrebnog
znanja. Ovo bi bio jedan od prvih
narednih zadataka Udruženja proizvodnih
organizaciaj i interfakultetske konferencije
šumarskih fakulteta, kako bi se
došlo što pre do rešenja ovog pitanja i izbeglo
školovanje nepotrebnih stručnjaka
koja nisu našli odgovarajuće mesto u proizvodnji.
— Nastava trećeg stepena (stupnja)
potrebna je kako za obrazovanje naučnih
i nastavnih radnika, tako i za obrazovanje
specijalista za rad u proizvodnji, U pogledu
ovih studija zahteva se saradnja između
svih fakulteta kako bi se bolje koristili
postojeći nastavni d naučni kadrovi,
kao i oprema fakulteta.
— Posebnu pažnju treba posvetiti dopunskom
obrazovanju postojećih kadrova
— inžnjera i tehničara — putem kraćih i
dužih kurseva i seminara na kojima bi se
upoznavali sa novim dostignućima kod
nas i u svetu, primenom novih tehnoloških
procesa i dr. Ovo je naročito važno,
jer se zahvaljujući brzom napretku tehnike,
proizvodnja uopšte, pa i u šumskoj
privredi i drvnoj industriji, razvija brzo i
skokovi to da znanja stečena u školi i fakultetu
vrlo brzo postaju nedovoljna. Dopunsko
obrazovanje postojećih kadrova
treba da bude organizovano i stalno. Organizacije
SITŠIDJ treba da budu inicija