DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Zapaženo je međutim, da je ovaj bor jako ugrožen od jedne parazitne gljive iz familije Polyporaceae, koja izaziva trulež u srži stabla. Prema karpoforama, zaraza je konstatirana u okolici Dubrovnika na potezu: Zaton—Orašac—Trsteno, zatim, Lopud—Koločep—Lokrum. Prema izgledu karpofora, ustanovljeno je da je to Tra meteš pini (Broh) Fr. (2), odnosno Xanthochrous pini (1). Evo o tome nekoliko podataka: Karpofore su bez drške, vrlo tvrde i ostaju dugo na stablu. Po površini su izbrazdane, ispucale i obično su predvojene, crne, a po obodu su otvorenije boje. Pore su žute, nepravilnog oblika, relativno krupne, tako da se lako vide i golim okom. Dimenzije karpofora kreću se od 5—15 cm, a često su na stablu dvije pa čak i više njih. Prema literaturi (1) ova se gljiva često susreće na primorskom boru, kao i na drugim četinarima, naročito na duglas-ieli. Smatra se da u S. Americi ima oko 803/o gubitka na duglaziji od ove gljive. To je parazit rana, pa zato se čes*o javlia na smolarenim borovima. Izaziva crvenu — korozionu trulež, koia se ograničava sMtto na srž stabla. Trulež se najviše širi longitudinalno i najzad dobije izgled krupnog oblika, u vidu izvjesnih koncentričnih krugova ili prstenova. Zato se ova trulež naziva »crvena prestenasta trulež« (2). Općenito uzevši, ova bolest, sama po sebi, ne bi pretstavljala izrazitiju opasnost za život i opstanak zaražen;h stabala. Ovakva stabla obično dosta dugo žive. Ali, zbog truleži i postepenog slabljenja, bolesna stabla jako su izložena štetama od vjetra kao i štetama od insekata, što može imati teških posliledica. Prema Androiću (4), »zakonitost lančane reakcije u šumskoj biocenozi dovela je do sekundarnih šteta DRUŠTVENE VIJESTI XIX PLENUM CENTRALNOG ODBORA SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE U Kragujevcu 13. i 14. maja 1961. god. održan je XIX Plenum CO SITŠIDJ, koji je bio posvećen proslavi dvadesetogodišnjice narodne revolucije. . Plenumu su, pored članova, prisustvovali: ing. Đ. Jović, pomoćnik sekretara SIV-a za poljoprivredu i šumarstvo; T. od gljiva, insekata i elementarnih nepogoda « pa to treba imati u vidu i u ovom slučaju. Pored toga uslijed truleži drveta, iz godine u godinu nanose se sve veće štete drvnoj masi, a zaraza se neprekidno prenosi i širi i na zdrava stabla. Na navedenim lokalitetima u okolici Dubrovnika zapažen je jak intenzitet zaraze. Na osnovu okularne procjene smatra se da ima oko 30*Vo inficiranih stabala. Stoga bi bilo nužno da se ova pojava temeljitije ispita i da se poduzmu izvjesne mjere radi zaštite ove vrste. Zato se i iznosi ovo pitanje pred naše stručnjake. Zasada, na prvom mjestu trebalo bi sjeći zaražena stabla, naročito na onim miestSma gdje smetaju razvoju podmladka. Takva mjesta sa takvim primjercima stabala, lako se uočavaju, osobito kod Zatona i na Lopudu. Time bi se oslobodio podmladak, a s druge strane došlo bi do znatnije redukcije karpofora, kao potencijalnog legla zaraze. Trebalo bi težiti da se što više karpofora ukloni i spali. Ove akcije mogle bi povoljno djelovati u pravcu dalje zaštite zdravih stabala. Istodobno treba izbjegavati svako oštećivanie stabala, jer je naglašeno da je to parazit rana i da infekcija dolazi samo preko oštećenih dijelova stabla. To bi sada bile jedine praktične mjere da se bar donekle spriječi i suzbije ova bolest alepskog bora. Ing. Ferid Arnautović LITERATURA: 1. Heim Roger: Les champignons d´Europe, Tome 1, II — Paris, 1951. 3. Josifović M.: Šumska fitopatologija, Beograd, 1952. 3. Petračić A.: Uzgajanje šuma, ekološki osnovi, Zagreb, 1955. 4. Prvo jugoslavens´-o savjetovanje o zaštiti šuma, Zagreb, 1960. Stepić, predstavnik CO Sind;!kata radnika u šumskoj privredi i drvarskoj Industriji; ing. B. Sikić, sekretar SITJ; ing. S. Šurić i ing. P. Jović, predstavnici Zavoda za privredno planiranje FNR.J; Ing. S. Radić, sekretar Saveta za drvnu industriju; ing. M. Cirić i ing. A. Rosić, predstavnici Saveta za drvnu industriju. Također Plenumu IU prisustvovali predstavnic´ šumskih gazdinstava: Kragujevac, Cačak, Kraljevo, Kruševac i Ćuprija, zatim Drvarskog kombinata Kruševac, Reonske sekcije za zaštitu zemljišta od erozije i uređivanje bujica iz 297 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Kragujevca, kao i predstavnici sreskih društava ITŠID napred navedenih srezova. Svečanom delu Plenuma, kao i otvaranju samoga Plenuma, prisustvovali su predstavnici narodne vlasti iz Kragujevca i to: Slavko Zečević^ predsednik SNO Kragujevac sa podpredsednicima i Blagoje Kojadinović, predsednik NO grada Kragujevac. U okviru svečanog dela Plenuma pređsednik Saveza ing. R. Đekić održao je referat o učestvovanju inženjera i tehničara Šumarstva i drvarske industrije u NOB-u i izgradnji zemlje sa posebnim osvrtom na značaj proslave 20-godišnijice narodne revolucije. Posle referata svi učesnici Plenuma posetili su Spomen-groblje na kome su streljani borci i rodoljubi grada Kragujevca 21. oktobra 1941. godine. Na glavnu grobnicu položen je venae Saveza, a posle toga je Predsednik NO grada Kragujevac ukratko evocirao momente u vezi sa stre- Ijanjem preko 7000 građana ovog grada. Posle obilaska Spomen-groblja, učesnici Plenuma posetili su neke privredne objekte i kulturne spomenike grada. U vezi sa proslavom 20 godišnjice narodne revolucije i posetom Spomen-groblju Plenum je, radi odavanja pošte od strane svih inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije streljanim rodoljubima i borcima grada Kragujevca, doneo sledeću odluku: — Radi sećanja i odavanja pošte streljanim rodoljubima i borcima grada Kragujevca 21. oktobre 194,1. godine od strane nemačklh okupatora i domaćih izdajnika, STTŠIDJ organizovaće na Spomen-groblju zasađivanje karakterističnih vrsta drveća iz svih krajeva naše zemlje. — Republički savezi .predložite vrste drveća koje su karakteristične za njihove republike, a koje mogu da uspevaju u podneblju Kragujevca. — Ovo zasađivanje obaviti 21. o´ktobra 1961. godine na dan masovnog «treljanja, a uz učešće predstavnika svih republičkih saveza. — Zasađivanje treba izvršiti na mestima koja će Uprava Spomen-groblja da odredi u skladu sa urbanističko hortikulturnim oblikovanjem Spomen-groblja, kako po površini, tako i po tehnici sadnje (grupno, pojedinačno). — Dalje staranje o izvršenim zasađima poverava se, preko Saveza ITŠID Srbije, Društvu ITšID sreza Kragujevac. — Zadužuje se Predsedništvo ITŠIDJ da ovu odluku CO sprovede. Radni deo Plenuma Plenum je radio po sledećem dnevnom redu: 1. Izveštaj o radu Predsedništva; 2. IV Kongres ITŠIDJ; 3. Usvajanje Poslovnika i programa rada komisija CO; 4. Naše organizacije i zadaci petogodišnjeg plana šu^ marstva i drvarske industrije u uslovima reforme privrednog sistema; 5. Razmatranje preporuka Savetovanja o kadrovima i zauzimanje stava po istim; 6. Neka pitanja u vezi sa Šumarskom enciklopedijom; 7. Donošenje poslovnika o radu Sekretarijata Saveza ITŠIDJ i 8. Razno. Za četvrtu tačku dnevnog reda pripremljeni su posebni referati: 1. Zadaci i problemi u oblasti šumarstva i drvarske industrije na čijem rešavanju treba da se angažuju inženjeri i tehničari i njihove organizacije (J. Jeremić i Lj. Petrović); 2. Petogodišnji plan razvoja prerade drveta (S. šurić); 3. Petogodišnji plan razvoja šumarstva (A. Urbanovski); 4. Industrija dr veta i šumarstvo u novom sistemu raspođele (M. Cirić, P. Jović, A. Rosić i Cerić). Za ostale tačke dnevnog reda takođe su pripremljeni pisani izveštaji i kraći referati. Posle podnetih izveštaja i referata i iscrpne diskusije, doneti su sledeći ZAKLJUČCI Ađ 1. Odobrava se u celini izveštaj o radu Predsedništva SITŠIDJ u periodu između XVIII i XIX Plenuma. Prihvata se predlog Predsedništva da se organizuje stručna ekskurzija na bazi bezdevizne razmene sa Društvom IT šumarstva i drvarske industrije Bugarske. Ekskurzija bi se održala ove godine (septembar- oktobar), a učestvovalo bi 15--20 stručnjaka. Republički savezi predložiće imena stručnjasa, koji će u ime njihovog Saveza učestvovati i obezbediće uplatu za svakog svog učesnisa. Troškove treba da snose privredne organizacije ili ustanove u kojima rade učesnici ekskurzije, a republički savezi postarače se da ođ njih prikupe odgovarajući iznos sredstava i uplate Savezu. Republička savezi Srfoije, Hrvatske, Slovenije, B i H i Makedonije, predložiće ,po 3, a Savez Crne Gore 2 učesnika. SITšlDJ i savezni organi daće 3 učesnika. Zadužuje se Sekretarijat Saveza da izradi program boravka bugarskih inženjera i tehničara, u našoj zemlji i da odredi rukovodioca ekskurzije, kao 1 da obavi ostale pripreme i izdejstvuje saglasnost nadležnih organa. — Plenum smatra da na XIII Kongres JUFRO, koji se održava septembra 1961. jgodine u Beču, ne bi trebalo da učestvuje veliki broj iz Jugoslavije. U vezi sa ovim Plenum zadužuje Predsedništvo Saveza da se obrati svim šumarskim naučnim ustanovama i fakultetima s predlogom da ne |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 53 <-- 53 --> PDF |
šalju veliki broj svojih predstavnika, a pogotovu me one koji nemaju referate pripremljene i prijavljene za ovaj Kongres. Takođe treba predložiti pomenutim ustanovama da se njihovi predstavnici priklju če delegaciji Nacionalnog komiteta šumarskih instituta FNRJ kako bi svi Jugoslaveni sačinjavali jednu delegaciju. U delegaciju Nacionalnog komiteta određuju se: dr Toma Bunuševac, dr Milan Androić i ing. Božidar Ničota. Delegaciji se stavlja u zadatak da u Izvršni komitet JUFRO, ukoliko naša zemlja treba da da svoga predstavnika, kandiduje dr Milana ´Androića, kao predstavnika Jugoslavije. Članove delegacije pismeno obavestiti. Pre odlaska delegacije na Kongres održati sastanak Nacionalnog komiteta sa delegacijom. Dok se definitivno ne resi pitanje mesta Nacionalnog komiteta Plenum smatra da kontakt sa JUFROM tteba kanalisati preko Nacionalnog komiteta. Zato se pozivaju svi drugovi da se. konsultuju sa Nacionalnim komitetom o svim. pitanjima koja im se lično postavljaju od strane JU FRO-a ili drugih međunarodnih organizacija. Takođe se stavlja u zadatak Predsedniš´tvu da i dalje insistira kod Saveznog sa- veta za naučni rad da se Nacionalni komitet priključi Komisiji za šumarstvo pri Saveznom savetu za naučni rad. — Prihvata se izveštaj blagajnika o financijskom poslovanju u periodu između dva plenuma. — Pozivaju se republički savezi koji nisu uplatili doprinos Savezu da to učine što pre, jer od toga zavisi normalan rad Saveza. — Da bi se ubrzala rasprodaja publikacija Saveza i postigla željena namena njihovog izdavanja, snižava im se prodajna cena za S0°/o i to: 1. Razvoj šumarstva i drvarske industrije Jugoslavije 1945—1958. godine od 4.000 na 2,000 dinara; 2. III Kongres IT SIDJ od 2.500 na 1.200 dinara i 3. Save- to vanje o kršu Jugoslavije od 2.900 na 1.200 dinara. Ad 2. Četvrti kongres ITŠIDJ održati u maju 1902. godine. Savez Hrvatske odrediće mesto održavanja Kongresa. S obzirom na sugestije komisije za društvene organizacije SISRNJ da ne treba držati kongres, već skupštinu sa savetovanjem, Plenum uvažava ovu sugestiju, ali smatra da do izimene Statuta treba ostati pri nazivu »Kongres«. Za naredni plenum pripremiti prvi nacrt Statuta koji treba đa se predloži IV Kongresu. Za izradu nacrta određuje se Komisija u sastavu: Dušan Oreščanin, Jovan Stojanović i Ljubomir Petrović. Komisija treba pri sastavljanju nacrta Statuta da vodi računa o sugestijama koje su date Predsedniku i Sekretaru prilikom njihove posete Komisiji za društvene organizacije SSRNJ. Nacrt Statuta dostaviti svim republičkim savezima da bi mogli za na redni plenum da pripreme svoja mišljenja. U duhu sadašnjeg privremenog Statuta Kongres sačinjavaju: 1. članovi Centralnog odbora; 2. po 10 delegata iz svakog republičkog saveza i 3. po jedan delegat na svakih 100 članova republičkih saveza. Navedenog dana posle Kongresa održati Savetovanje u vezi sa dosadašnjim iskustvima u realizaciji petogodišnjeg plana i primene novog sistema raspodele. Zadužuje se Sekretarijat da za naredni plenum pripremi, u saradnji sa saveznim ustanovama i organizacijama, program Savetovanja. Na Savetovanju, pored delegata na kongresu mogu da učestvuju i predstavnici svih organizacija i ustanova šumarstva i drvarske industrije. Ad 3. Prihvataju se svi poslovnici i programi rada komisija Centralnog odbora s tim da se pri realizaciji programa rada vodi računa o raspoloživim finansijskim sredstvima koja se mogu da stave na raspolaganje republičkim komisijama. Predsedništvo će izvršiti raspodelu sredstava pojedinim komisijama, a one će u okviru tih sredstava odrediti zadatke iz programa rada koje treba da realizuju. Preporučuje se komisijama da plenarne sastanke drže što rede, ali zato da koriste pismeno konsultovanje članova. Rad komisija treba da se odvija uglavnom u Sekretarijatu komisija, a plenarne sastanke sazivati samo za rešavanje krupnih problema. — Oslobađa se, na svoj lični zahtev, drug Zdravko Turk, dužnosti predsednika Komisije za kadrove i školstvo. Za novog predsednika predlaže se Komisiji drug Tugomir Cajnko. Ad 4. Plenum konstatuje da je stavljanje u dnevni red zadataka organizacija SITSIDJ u vezi sa realizacijom petogodišnjeg plana šumarstva i drvarske industrije u uslovima reforme privrednog sistema, bilo potrebna i korisno. Referati, kao i diskusija, dopri neće da se shvati novi sistem raspodele tiohodika i da se mobilišu svi inženjeritehničari šumarstva i drvarske industrije na izvršenju zadataka petogodišnjeg plana u sprovođenju novog sistema raspodele dohodka. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Plenum preporučuje svim republičkim savezima da na svojim plenumima ovu istu materiju prorade, a posebno da na ovom poslu aktiviraju terenske organizacije, sreska društva i osnovne organizacije u komunama. Težište rada treba da bude u organiza cijama i u komunama kako bi se inžen eri i tehničari šumarstva i drvarske industrije najneposrednije uključili u društveni i privredni život komune i našli sebi mesto i zadatke u procesu izgradnje našeg ko munalnog sistema i socijalističke privrede. Svaka naša terenska organizacija treba da izradi detaljan program rada, a prema konkretnim prilikama u svojoj komuni. U tome radu republički savezi treba da pruže neposrednu pomoć osnovnim organizacijama i sreskim društvima. Zadužuje se Predsedništvo da izradi akcioni program rada, a u prvom redu program pružanja pomoći terenskim organizacijama. Posebnu pažnju treba obratiti na uključivanje terenskih organizacija u rad na izradi petogodišnjih planova srezova i komuna, zatim uključivanje u rad privrednih organizacija u rešavanju njihovih problema: planiranje, raspodela dohotka i dr. Plenum konstatuje veliki značaj stručne štampe u sprovođenju svih postavljenih zadataka, pa preporučuje republičkim savezima da nastoje na aktueliziranju svoje stručne štampe. Zadužuje se Predsedništvo da razmotri pokretanje Biltena u kome bi se ob;avljivali materijali sa plenuma i savetovanja, kao što je ovaj i si. Ovo je potrebno radi obaveštavanja privrednih organizacija i naših članova o aktuelnim problenr´ma naše privrede, a posebno šumske privrede i drvarske industrije. Prihvata se poziv Saveza poljoprivredno šumarskih komora da i Savez ITŠIOJ uzme učešće u radu Savetovanja o organizacionim problemima šumske privrede koje organizuje Savez poljoprivređno-š´ m rskih komora krajem juna na Bledu. Zadužuje se drug B. Čop da u ime Saveza učestvuje na pripremi materijala za ovo Savetovanje. Za Savetovanje koristiti i materijal sa ovog Plenuma. Ad 5. »Preporuke« koje je Sekretarijat izradio na osnovu zaključaka K~nvsi:e za kadrove i školstvo i stenografskih beležaka sa Savetovanja o obrazovanju kadrova, prihvata ju se s tim da to budu Preporuke Centralnog odbora. U najkraćem roku republički savezi dostaviće svoje primedbe na nacrt Preporuka da bi se na osnovu toga definitivno ređigovale »Preporuke«. Ređigovane »Preporuke« C. O. 1 red´g?vane Zaključke Savetovanja od strane Komisije za kadrove i školstvo dostavit: svim republičkiitn savezima radi korišćenja. — U toku juna održati sastanak Sekretarijata Saveza, Sekretarijata Komisije, po jednog predstavnika republičkih saveza i predstavnika ustanova i organizacija radi određivanja najaktuelnijih problema na kojima treba dalje raditi. Ove predloge izneti na XX plenum, a nadležne savezne organizacije upoznati sa mišljenjem Saveza o tome koja pitanja u navedenom periodu treba rešavati. Ad 6. Po nekim pitanjima Šumarske enciklo pedije republičke savezi treba što pre da dostave svoja mišljenja i stavove kako bi ih Sekretarijat Saveza sredio i dostavio Redakciji Šumarske enciklopedije. Ad 7. Prihvata se Poslovnik o radu Sekretarijata Saveza za ITŠIDJ. Ad 8. Prihvata se predlog da se XX Plenum održi u Sloveniji sredinom septembra. Pošto se i ovaj Plenum održava u godini kada se proslavlja 20 godina narodne revolucije, poželjno je da se Plenum CO uključi u proslavu koju će organizovati Savez ITŠID Slovenije. — Usvaja se sledeći dnevni red za XX Plenum: 1. Izveštaj o radu Predseđništva; 2. Priprema za IV Konires i prihvatanje nacrta Statuta SITŠIDJ; 3. Program Savetovanja uz IV Kongres (usvajanje tema i teza i određivanje obrađivača); 4. Neki aktuelni problemi u vezi sa obrazovanjem kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji i 5. Razno. — Na osnovu predloga A. Lovr´ća, Plenum preporučuje republičkim savezima da kao svoje predstavnike na plenum CO Saveza šalju i mlađe članove, kako bi se i ovi uvodili u rad Saveza. Savez ITŠID Srbije organizovao je za učesnike plenuma ekskurziju rnđi upoznavanja šumarstva i drvarske industrije Srbile. Ekskurzija je počela još u Beoffradu, odakle su svi učesnici Plenuma krenu´i zajedno autobusom preko Daz-revca. Li´ a, Rudnika i Topole za Kragujevac. Ekskurzija se na ovom putu zadržala u V. Crljenima radi razgledanja termoelektrane, zatim na Rudniku i u Topoli. Posle završenog rađa u Kraguievcu ekskurzija je tragala još dva dana. Učesnici plenuma posetili su srednju šumarsku školu u Kral;evu, a posle toga fakultetsko dobro »Momčilo Po |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 55 <-- 55 --> PDF |
povlć« na Go&u, gde je prof, dr Žarko Miletić održao predavanje o uređivanju školske šume Goč-Gvozdac, a ing. Đorđe Jovičić, direktor fakultetskog dobra, o orga nizaciji i radu ovog dobra. Sa Goča put je nastavljen za Vrnjačku Banju, a odatle preko Aleksanđrovca i Kruševoa za Jastrebac. Na putu Vrnjačka Banja—A´aksandrovac razgledani su uspeli radovi na obnavljanju i nezi šuma, kao i erodirana zemljišta u gornjem slivu Rasine. Učesnici plenuma u Kruševcu su posetili Drvni kombinat gde su se duže zadržali razgledajući sve pogone ovog kombinata. Iz Kruševca put je nastavljen za Svetozarevo, gde je razgledana fabrika kablova, a odatle za Rogot kod Lapova, poznato lovište u Srbiji. Preko Osipaonice i Smedereva učesnici plenuma vratili su se u Beograd. XIX Plenum C. O., s obz:rom na problem « koji su se raspravljali, predstavlja značajan događaj u radu Saveza ITŠID.J. Od posebnog je značaja ekskurzija koju je Savez Srbije organizovao povodom ovog Plenuma. Većina učesnika na ovom Plenumu prvi put je posetila ove krajeve i mogla je da se upozna, ne samo sa problemima šumarstva i drvarske industri e, već i sa problemima privrede uopšte, a posebno sa istorijom i kulturom uže Srbije. Kako su sva posećena me-ta stolećima bila u centru krupnih i značajnih zbivanja u istoriji srpskog naroda, može se razumeti zadovoljstvo svih učesnika plenuma što im je pružena prilika da ih posete i da se bliže upoznaju sa borbom koju je srpski narod vodio protiv svih zavojevača koji su nasTtali na njegovu slobodu. Isto tako učesnici plenuma mosli su da se upoznaju i sa velikim naporima koji se čine na po Iju privrednog razvoda i izgradnje roci;alizma. Zato će ovaj Plenum ostati u najler> šoi uspomeni svih, a ooseta Kragujevcu, koji je u našoj narodnoj revoluciji postao opštejugoslovensfci simbol otnora i borbe, biće nezaboravna. Lj. P. PREPORUKE XIX PLENUMA CO SITSIĐJ o OSNOVNIM PROBLEMIMA OBRAZOVANJA STRUČNIH KADROVA U ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI U nastojanjima da ciljeve i zadatke Rezolucije Saveane narodne skupštine o obrazovanju stručnih kadrova sagleda u svetlu potreba i zadataka šumske privrede i drvne industrije u narednom periodu SITŠIDJ organizovao je Savetovanje o osnovnim problemima obrazovanja stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj indu striji koje je održano 14 i 15 februara 1961. godine u Beogradu. Za Savetovanje pripremljeni su: Referati: 1. Opšta načela o stručnom obrazovanju kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji; 2. Obrazovanje stručnih kadrova u šumarstvu; 3. Obrazovanje stručnih kadrova u drvnoj industriji. Koreferati: 1. O stručnom obrazoavnju viših tehničara; 2. O organizaciji i izvođenju trostepene nastave na Šumarskom fakultetu u Beogradu; 3. O osnovnim problemima reforme stu-* dija u šumarstvu; 4. O obrazovanju visokokvalifikovanih kadrova za potrebe drvne industrije. Na savetovanju je učestvovalo oko 130 predstavnika privrednih organizacija, fakulteta, srednjih škola, Zalnteresovanih organizacija i organa, sindikata i dr. Savetovanje je radilo delom u plenumu, delom u komisijama: za šumarstvo i za drvnu industriju. Posle održanog Savetovanja jedna delegacija posetila je sekretara za prosvetu, druga Krstu Crvenkovskog, i upoznala ga sa radom Savetovanja. Savetovanje je tretiralo problem kadrova u celini, ali je težište bilo na obrazovanju tehničara i inženjera, što je i bilo predviđeno kao program Savetovanja da se ne bi išlo previše u širinu i da bi se lakše sagledali problemi. Na osnovu referata i iscrpne diskusije vođene u plenumu i u komisijama doneti su zaključci koje je redigovao Sekretarijat Komisije C. O. za kadrove i školstvo. XIX Plenum Centralnog odbora Saveza ITŠIDJ konstatovao je da se stavovi učesnika Savetovanja previše razilaze da bi se u zaključcima mogao dati konačan odgovor na postavljena pitanja. Previše su dolazili do izražaja stavovi pojedinih fakulteta, a premalo mišljenja prakse. Plenum C. O. stoga smatra da je potrebno, uprkos tome što su statuti fakulteta već pred prihvaćanjem, otvorena pitanja i dalje obrađivati kako bi se doš´o do što više objedinjenih stavova i do odgovarajućih rešenia u pogledu obrazovanja stručnih kadrova za buduće potrebe u republičkim i saveznim razmerama. U tu svrhu Plenum C. O. preporučuje da republički stručni savezi ponovo razmotre glavna aktuelna pitanja, pogotovu ona o kojima ie na Savetovanju najviše došlo do različitih mišljenja. 301 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Plenum C. O. smatra da treba radi svih nerešenih pitanja u najskorije vreme sa zvati ´Uže savetovanje predstavnika zain teresovanih organizacija i ustanova kako bi se našao odgovor za ova pitanja. Plenum na osnovu zaključaka Saveto vanja i diskusije konstatuje sledeće: U sadašnjem načinu obrazovanja stručnih kadrova za potrebe šumarstva i drvne industrije praktičan rad je premalo zastupljen. Neki fakulteti i srednje škole nemaju svoja dobra i radionice ili ukoliko ih imaju ona su neopremljena za savremeiiu terensku i praktičnu nastavu. Osim toga nisu rešena mnoga pitanja u vezi sa statusom ovih školskih dobara što sa svoje strane otežava njihovo korišćenje za Školske potrebe. Takođe još uvek nije reieno ni pitanje proizvodne prakse. Zbog svega ovoga nastava je pretežno teorijskog karaktera. — Nije dovolnjo podvučen značaj postojećih ´kadrova, a naročito pitanje njihovog dopunskog obrazovanja koje je potrebno i hitno. Pažnja je bila usredsređena samo na kadrove ´koje treba školovati i na stvaranje što većeg broja, gubeći često iz vida njihov kvalitet i mogućnosti racionalnog korišćenja u zavisnosti od Stepena razvijenosti proizvodnih snaga u šumskoj privredi i drvnoj industriji. U vezi sa napred iznetim problemima XIX Plenum C. O. SITŠIDJ donosi sledeće: _^ "" PREPORUKE"" — Neophodno je potrebno organizovano i sistematski raditi na izgrađivanju jedinstvenog sistema obrazovanja stručnih kadrova za potrebe šumarstva i drvne industrije, pri čemu STTŠEDJ treba da se uključi u rad odgovarajućih organa i organizacija, kao i da bude inicijator rešenja svih pitanja u vezi sa obrazovanjem stručnih kadrova za ove dve proizvodne oblasti. — Obrazovanje stručnih kadrova treba rešavati u duhu Rezolucije SNS ne gubeći nikada iz vida njihovo mesto u okviru svih ostalih kadrova (radnika i dr.), kao i specifinosti proizvodnje u šumskoj privredi. Sistem obrazovanja stručnih kadrova treba da omogućava sticanje viših kvalifikacija od radnika do magistra, ne zanemarujući pri tome ni na jednom stepenu odgovarajuća teorijska znanja koia su uslov stalne i solidne stručne nadgradnje. Nužno je potrebno dalje proučavanje procesa proizvodnje u šumskoj privredi i drvnoj industriji da bi se odredio delokrug rada pojedinih stručnjaka, kao i njihov broj. Pri tome treba proučavati i mogućnost uključivanja stručnjaka iz drugih struka za obavljanje pojedinih poslova, s obzirom da se već i na ovom stepenu razvitka ove dve privredne grane oseća potreba za uključivanje stručnjaka drugih struka (geodete, građevinski i mašinski tehničari i dr.). Pitanju proučavanja procesa proizvodnje treba prići sa stanovišta privrede da ne bismo stvorili nepotrebne izdatke za školovanje stručnjaka određene specijalnosti koji ne mogu da nađu sebi mesto u proizvodnji, a posle toga naknadne izdatke za njihovo prekvalifikovanje. — Od posebnog je značaja da se u jugoslovenskim okvirima definitivno zauzme stav o pitanju etapne i inverane nastave, a u skladu sa potrebama privrede. Nerešenost ovog pitanja unosi nejasnoćiu i dezorijentaciju, kako u fakultetskim redovima, tako i izvan njih. Savez SITŠIDJ u sarađnji sa udruženjima privrednih organizacija, sindikatom, fakultetima i srednjim školama trebalo bi da pokrene proučavanje ključnih problema obrazovanja kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji, kako bi se izgradio jedinstveni sistem obrazovanja kadrova od radnika do inženjera. — Tehničar ima svoje mesto u sistemu proizvodnje ali je potrebno da se jasno odredi deiokrug njegovog rada na principima savremene organizacije proizvodnje, što takođe nameće potrebu i definisanja delokruga rada inženjera. — Pri određivanju delokruga rada tehničara, treba uzimati u obzir mogućnosti i potrebu uže ´specijalizacije tehničara za obavljanje određenih poslova, kako u pojedinim fazama proizvodnje, tako i u specifičnim područjima naše zemlje: primarna prerada drveta, finalna prerada drveta, plantažna proizvodnja drveta, melioracije, krš i dr. — U vezi sa ovim treba izvršit; reorganizaciju nastave u srednjim školama kako bi se mogli da obrazuju tehničari kakvi su stvarno potrebni praksi. — Potreba višeg tehničara u drvnoj industriji postoji ali njihovo školovanje treba obavljati u posebnim višim školama, koje bi imale specijalistički karakter i bile u tesnoj vezi, s jedne strane, sa privrednim organizacijama, a s druge strane, sa fakultetima, odnosno odgovarajućim odsecima za preradu drveta. — Delokrug rada i potrebe višeg tehničara u šumskoj privredi još nisu proučeni, niti sagledani. Ukoliko se javi potreba za ovakvim stručnjacima njihovo obrazovanje treba da se vrši u posebnim višim školama koje bi imale specijalistički karakter, ali bi u tesnoj vezi bile sa šumsko- privređnim organizaciiama i odgovarajućim odsecima šumarskih fakulteta. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— Više škole trebalo bi da otvaraju i izdržavaju one privredne organizacije kojima su potrebni viši tehničari. — Pravo upisa u višu školu, kako za šumarstvo, tako i za drvnu industriju, bilo bi obavezno uslovljeno provedenim vremenom u praksi, jer obrazovanie viših tehničara od studenata, koji su došli u višu školu iz opšteobrazovnih škola bez ikakvih praktičnih znanja, ne bi bilo zadovoljavajuće. Osim toga, nije moguće po istom nastavnom planu obrazovati studente iz opšteobrazovnih škola i studente iz prakse, jer postoji vrlo velika razlika u predspremi jednih i drugih. — Društveno - ekonomskim rnerama (stipendijama) treba nastojati da se apsolventi srednjih škola upućuju najpre u praksu, a zatim, na osnovu pokazane sposobnosti u proizvodnji, najbolji upućuju Ha dalje školovanje. — Pošto se oseća u velikoj meri nedostatak tehničara, naročito u drvnoj industriji, potrebno je proširivati kapacitete postojećih srednjih škola, a gde se posebno ukaže potreba i osnivati nove. Pri razmatranju obrazovanja tehničaar i viših tehničara treba uzimati u obzir mogućnost njihovog obrazoavnja po skraćenim programima za odrasle iz redova stalnih radnika (lugari, manipulanti i dr.), koji imaju dužu praksu i solidna praktična znanja, pa im je potrebno samo određeno teorijsko znanje. — Obrazovanje stručnjaka iz redova omladine, čije se školovanje odvija normalno, treba da se vrši u redovnim školama i po neskraćenim programima. Nastavni programi ovih škola moraju da predviđaju najmanje 2đ°/o praktičnog rada. — Pošto se došlo do zaključka da se obrazoavnje viših tehničara treba da vrši u posebnim i specijalizovanim viš:m školama, nije nužno organizovati studije prvog stepena na šumarskim fakultetima, a pogotovu tamo gde ne postoje materijalni, kadrovski i drugi uslovi. Međutim, nastavu na šumarskim fakultetima treba tako organizovati da je, uz određene uslove (polaganje dopunskih ispita), omogućeno višim tehničarima upisivanje u treću godinu fakultetskih studija. — Sadašnji kapaciteti šumarskih fakulteta mogu da zadovolje potrebe šumarstva i drvne industrije za inženjerima, pa nije potrebno osnivati nove. U narednom periodu trebalo bi posvetiti punu pažnju opremanju fakulteta za izvođenje savremene nastave, podizanju kvaliteta nastave i dovođenju i pripremanju nastavnog kadra. Poseban zadatak fakulteta, privrednih organizacija i nadležnih organa bio bi proučavanje pitanja mogućnosti specijalizacije pojedinih fakulteta u cilju racionalnijeg korišćenja školskih kapaciteta, opreme i nastavnog kadra. Takođe se oseća potreba da se nastavni planovi i programi stalno usavršavaju uz punu saradnju prakse kako bi se diplomirani inženjeri mogli najbrže i najlakše da uključe u tehnologiju šumarstva i drvne industrije. U vezi sa ovim od velikog je značaja angažovanje stručnjaka iz prakse u izvođenju nastave i praktične obuke. — Posebnu pomoć fakultetima treba pružiti u njihovim nastojanjima da dobiju i opreme fakultetska dobra i industrijske pogone za izvođenje organizovane i sistematske praktične nastave. — Potrebno je da se posebno prouči pitanje usmeravanja studija na šumai>skim fakultetima, odnosno da li su za obavljanje poslova u šumskoj privredi potrebne dve ili jedna vrslta stručnjaka. Pri ovome treba poći od zadataka koji stoje pred šumskom privredom i metodama rada u šumskoj proizvodnji, kao i od toga šta i koliko se realno može savladati u toku četvorogodišnjeg studija, a da se ne ide na smanjivanje kvaliteta i obima potrebnog znanja. Ovo bi bio jedan od prvih narednih zadataka Udruženja proizvodnih organizaciaj i interfakultetske konferencije šumarskih fakulteta, kako bi se došlo što pre do rešenja ovog pitanja i izbeglo školovanje nepotrebnih stručnjaka koja nisu našli odgovarajuće mesto u proizvodnji. — Nastava trećeg stepena (stupnja) potrebna je kako za obrazovanje naučnih i nastavnih radnika, tako i za obrazovanje specijalista za rad u proizvodnji, U pogledu ovih studija zahteva se saradnja između svih fakulteta kako bi se bolje koristili postojeći nastavni d naučni kadrovi, kao i oprema fakulteta. — Posebnu pažnju treba posvetiti dopunskom obrazovanju postojećih kadrova — inžnjera i tehničara — putem kraćih i dužih kurseva i seminara na kojima bi se upoznavali sa novim dostignućima kod nas i u svetu, primenom novih tehnoloških procesa i dr. Ovo je naročito važno, jer se zahvaljujući brzom napretku tehnike, proizvodnja uopšte, pa i u šumskoj privredi i drvnoj industriji, razvija brzo i skokovi to da znanja stečena u školi i fakultetu vrlo brzo postaju nedovoljna. Dopunsko obrazovanje postojećih kadrova treba da bude organizovano i stalno. Organizacije SITŠIDJ treba da budu inicija |