DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Plenum C. O. smatra da treba radi svih nerešenih pitanja u najskorije vreme sa zvati ´Uže savetovanje predstavnika zain teresovanih organizacija i ustanova kako bi se našao odgovor za ova pitanja. Plenum na osnovu zaključaka Saveto vanja i diskusije konstatuje sledeće: U sadašnjem načinu obrazovanja stručnih kadrova za potrebe šumarstva i drvne industrije praktičan rad je premalo zastupljen. Neki fakulteti i srednje škole nemaju svoja dobra i radionice ili ukoliko ih imaju ona su neopremljena za savremeiiu terensku i praktičnu nastavu. Osim toga nisu rešena mnoga pitanja u vezi sa statusom ovih školskih dobara što sa svoje strane otežava njihovo korišćenje za Školske potrebe. Takođe još uvek nije reieno ni pitanje proizvodne prakse. Zbog svega ovoga nastava je pretežno teorijskog karaktera. — Nije dovolnjo podvučen značaj postojećih ´kadrova, a naročito pitanje njihovog dopunskog obrazovanja koje je potrebno i hitno. Pažnja je bila usredsređena samo na kadrove ´koje treba školovati i na stvaranje što većeg broja, gubeći često iz vida njihov kvalitet i mogućnosti racionalnog korišćenja u zavisnosti od Stepena razvijenosti proizvodnih snaga u šumskoj privredi i drvnoj industriji. U vezi sa napred iznetim problemima XIX Plenum C. O. SITŠIDJ donosi sledeće: _^ "" PREPORUKE"" — Neophodno je potrebno organizovano i sistematski raditi na izgrađivanju jedinstvenog sistema obrazovanja stručnih kadrova za potrebe šumarstva i drvne industrije, pri čemu STTŠEDJ treba da se uključi u rad odgovarajućih organa i organizacija, kao i da bude inicijator rešenja svih pitanja u vezi sa obrazovanjem stručnih kadrova za ove dve proizvodne oblasti. — Obrazovanje stručnih kadrova treba rešavati u duhu Rezolucije SNS ne gubeći nikada iz vida njihovo mesto u okviru svih ostalih kadrova (radnika i dr.), kao i specifinosti proizvodnje u šumskoj privredi. Sistem obrazovanja stručnih kadrova treba da omogućava sticanje viših kvalifikacija od radnika do magistra, ne zanemarujući pri tome ni na jednom stepenu odgovarajuća teorijska znanja koia su uslov stalne i solidne stručne nadgradnje. Nužno je potrebno dalje proučavanje procesa proizvodnje u šumskoj privredi i drvnoj industriji da bi se odredio delokrug rada pojedinih stručnjaka, kao i njihov broj. Pri tome treba proučavati i mogućnost uključivanja stručnjaka iz drugih struka za obavljanje pojedinih poslova, s obzirom da se već i na ovom stepenu razvitka ove dve privredne grane oseća potreba za uključivanje stručnjaka drugih struka (geodete, građevinski i mašinski tehničari i dr.). Pitanju proučavanja procesa proizvodnje treba prići sa stanovišta privrede da ne bismo stvorili nepotrebne izdatke za školovanje stručnjaka određene specijalnosti koji ne mogu da nađu sebi mesto u proizvodnji, a posle toga naknadne izdatke za njihovo prekvalifikovanje. — Od posebnog je značaja da se u jugoslovenskim okvirima definitivno zauzme stav o pitanju etapne i inverane nastave, a u skladu sa potrebama privrede. Nerešenost ovog pitanja unosi nejasnoćiu i dezorijentaciju, kako u fakultetskim redovima, tako i izvan njih. Savez SITŠIDJ u sarađnji sa udruženjima privrednih organizacija, sindikatom, fakultetima i srednjim školama trebalo bi da pokrene proučavanje ključnih problema obrazovanja kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji, kako bi se izgradio jedinstveni sistem obrazovanja kadrova od radnika do inženjera. — Tehničar ima svoje mesto u sistemu proizvodnje ali je potrebno da se jasno odredi deiokrug njegovog rada na principima savremene organizacije proizvodnje, što takođe nameće potrebu i definisanja delokruga rada inženjera. — Pri određivanju delokruga rada tehničara, treba uzimati u obzir mogućnosti i potrebu uže ´specijalizacije tehničara za obavljanje određenih poslova, kako u pojedinim fazama proizvodnje, tako i u specifičnim područjima naše zemlje: primarna prerada drveta, finalna prerada drveta, plantažna proizvodnja drveta, melioracije, krš i dr. — U vezi sa ovim treba izvršit; reorganizaciju nastave u srednjim školama kako bi se mogli da obrazuju tehničari kakvi su stvarno potrebni praksi. — Potreba višeg tehničara u drvnoj industriji postoji ali njihovo školovanje treba obavljati u posebnim višim školama, koje bi imale specijalistički karakter i bile u tesnoj vezi, s jedne strane, sa privrednim organizacijama, a s druge strane, sa fakultetima, odnosno odgovarajućim odsecima za preradu drveta. — Delokrug rada i potrebe višeg tehničara u šumskoj privredi još nisu proučeni, niti sagledani. Ukoliko se javi potreba za ovakvim stručnjacima njihovo obrazovanje treba da se vrši u posebnim višim školama koje bi imale specijalistički karakter, ali bi u tesnoj vezi bile sa šumsko- privređnim organizaciiama i odgovarajućim odsecima šumarskih fakulteta. |