DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— Više škole trebalo bi da otvaraju i
izdržavaju one privredne organizacije kojima
su potrebni viši tehničari.
— Pravo upisa u višu školu, kako za
šumarstvo, tako i za drvnu industriju, bilo
bi obavezno uslovljeno provedenim
vremenom u praksi, jer obrazovanie viših
tehničara od studenata, koji su došli u višu
školu iz opšteobrazovnih škola bez ikakvih
praktičnih znanja, ne bi bilo zadovoljavajuće.
Osim toga, nije moguće po
istom nastavnom planu obrazovati studente
iz opšteobrazovnih škola i studente iz
prakse, jer postoji vrlo velika razlika u
predspremi jednih i drugih.
— Društveno - ekonomskim rnerama
(stipendijama) treba nastojati da se apsolventi
srednjih škola upućuju najpre u
praksu, a zatim, na osnovu pokazane sposobnosti
u proizvodnji, najbolji upućuju
Ha dalje školovanje.
— Pošto se oseća u velikoj meri nedostatak
tehničara, naročito u drvnoj industriji,
potrebno je proširivati kapacitete
postojećih srednjih škola, a gde se posebno
ukaže potreba i osnivati nove.
Pri razmatranju obrazovanja tehničaar
i viših tehničara treba uzimati u obzir
mogućnost njihovog obrazoavnja po skraćenim
programima za odrasle iz redova
stalnih radnika (lugari, manipulanti i dr.),
koji imaju dužu praksu i solidna praktična
znanja, pa im je potrebno samo određeno
teorijsko znanje.


— Obrazovanje stručnjaka iz redova
omladine, čije se školovanje odvija normalno,
treba da se vrši u redovnim školama
i po neskraćenim programima. Nastavni
programi ovih škola moraju da
predviđaju najmanje 2đ°/o praktičnog rada.
— Pošto se došlo do zaključka da se
obrazoavnje viših tehničara treba da vrši
u posebnim i specijalizovanim viš:m školama,
nije nužno organizovati studije prvog
stepena na šumarskim fakultetima, a
pogotovu tamo gde ne postoje materijalni,
kadrovski i drugi uslovi. Međutim, nastavu
na šumarskim fakultetima treba tako
organizovati da je, uz određene uslove
(polaganje dopunskih ispita), omogućeno
višim tehničarima upisivanje u treću
godinu fakultetskih studija.
— Sadašnji kapaciteti šumarskih fakulteta
mogu da zadovolje potrebe šumarstva
i drvne industrije za inženjerima, pa
nije potrebno osnivati nove. U narednom
periodu trebalo bi posvetiti punu pažnju
opremanju fakulteta za izvođenje savremene
nastave, podizanju kvaliteta nastave
i dovođenju i pripremanju nastavnog
kadra.
Poseban zadatak fakulteta, privrednih
organizacija i nadležnih organa bio bi
proučavanje pitanja mogućnosti specijalizacije
pojedinih fakulteta u cilju racionalnijeg
korišćenja školskih kapaciteta,
opreme i nastavnog kadra. Takođe se oseća
potreba da se nastavni planovi i programi
stalno usavršavaju uz punu saradnju
prakse kako bi se diplomirani inženjeri
mogli najbrže i najlakše da uključe
u tehnologiju šumarstva i drvne industrije.


U vezi sa ovim od velikog je značaja
angažovanje stručnjaka iz prakse u izvođenju
nastave i praktične obuke.


— Posebnu pomoć fakultetima treba
pružiti u njihovim nastojanjima da dobiju
i opreme fakultetska dobra i industrijske
pogone za izvođenje organizovane i sistematske
praktične nastave.
— Potrebno je da se posebno prouči
pitanje usmeravanja studija na šumai>skim
fakultetima, odnosno da li su za obavljanje
poslova u šumskoj privredi potrebne
dve ili jedna vrslta stručnjaka. Pri
ovome treba poći od zadataka koji stoje
pred šumskom privredom i metodama rada
u šumskoj proizvodnji, kao i od toga
šta i koliko se realno može savladati u toku
četvorogodišnjeg studija, a da se ne
ide na smanjivanje kvaliteta i obima potrebnog
znanja. Ovo bi bio jedan od prvih
narednih zadataka Udruženja proizvodnih
organizaciaj i interfakultetske konferencije
šumarskih fakulteta, kako bi se
došlo što pre do rešenja ovog pitanja i izbeglo
školovanje nepotrebnih stručnjaka
koja nisu našli odgovarajuće mesto u proizvodnji.
— Nastava trećeg stepena (stupnja)
potrebna je kako za obrazovanje naučnih
i nastavnih radnika, tako i za obrazovanje
specijalista za rad u proizvodnji, U pogledu
ovih studija zahteva se saradnja između
svih fakulteta kako bi se bolje koristili
postojeći nastavni d naučni kadrovi,
kao i oprema fakulteta.
— Posebnu pažnju treba posvetiti dopunskom
obrazovanju postojećih kadrova
— inžnjera i tehničara — putem kraćih i
dužih kurseva i seminara na kojima bi se
upoznavali sa novim dostignućima kod
nas i u svetu, primenom novih tehnoloških
procesa i dr. Ovo je naročito važno,
jer se zahvaljujući brzom napretku tehnike,
proizvodnja uopšte, pa i u šumskoj
privredi i drvnoj industriji, razvija brzo i
skokovi to da znanja stečena u školi i fakultetu
vrlo brzo postaju nedovoljna. Dopunsko
obrazovanje postojećih kadrova
treba da bude organizovano i stalno. Organizacije
SITŠIDJ treba da budu inicija