DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— Više škole trebalo bi da otvaraju i izdržavaju one privredne organizacije kojima su potrebni viši tehničari. — Pravo upisa u višu školu, kako za šumarstvo, tako i za drvnu industriju, bilo bi obavezno uslovljeno provedenim vremenom u praksi, jer obrazovanie viših tehničara od studenata, koji su došli u višu školu iz opšteobrazovnih škola bez ikakvih praktičnih znanja, ne bi bilo zadovoljavajuće. Osim toga, nije moguće po istom nastavnom planu obrazovati studente iz opšteobrazovnih škola i studente iz prakse, jer postoji vrlo velika razlika u predspremi jednih i drugih. — Društveno - ekonomskim rnerama (stipendijama) treba nastojati da se apsolventi srednjih škola upućuju najpre u praksu, a zatim, na osnovu pokazane sposobnosti u proizvodnji, najbolji upućuju Ha dalje školovanje. — Pošto se oseća u velikoj meri nedostatak tehničara, naročito u drvnoj industriji, potrebno je proširivati kapacitete postojećih srednjih škola, a gde se posebno ukaže potreba i osnivati nove. Pri razmatranju obrazovanja tehničaar i viših tehničara treba uzimati u obzir mogućnost njihovog obrazoavnja po skraćenim programima za odrasle iz redova stalnih radnika (lugari, manipulanti i dr.), koji imaju dužu praksu i solidna praktična znanja, pa im je potrebno samo određeno teorijsko znanje. — Obrazovanje stručnjaka iz redova omladine, čije se školovanje odvija normalno, treba da se vrši u redovnim školama i po neskraćenim programima. Nastavni programi ovih škola moraju da predviđaju najmanje 2đ°/o praktičnog rada. — Pošto se došlo do zaključka da se obrazoavnje viših tehničara treba da vrši u posebnim i specijalizovanim viš:m školama, nije nužno organizovati studije prvog stepena na šumarskim fakultetima, a pogotovu tamo gde ne postoje materijalni, kadrovski i drugi uslovi. Međutim, nastavu na šumarskim fakultetima treba tako organizovati da je, uz određene uslove (polaganje dopunskih ispita), omogućeno višim tehničarima upisivanje u treću godinu fakultetskih studija. — Sadašnji kapaciteti šumarskih fakulteta mogu da zadovolje potrebe šumarstva i drvne industrije za inženjerima, pa nije potrebno osnivati nove. U narednom periodu trebalo bi posvetiti punu pažnju opremanju fakulteta za izvođenje savremene nastave, podizanju kvaliteta nastave i dovođenju i pripremanju nastavnog kadra. Poseban zadatak fakulteta, privrednih organizacija i nadležnih organa bio bi proučavanje pitanja mogućnosti specijalizacije pojedinih fakulteta u cilju racionalnijeg korišćenja školskih kapaciteta, opreme i nastavnog kadra. Takođe se oseća potreba da se nastavni planovi i programi stalno usavršavaju uz punu saradnju prakse kako bi se diplomirani inženjeri mogli najbrže i najlakše da uključe u tehnologiju šumarstva i drvne industrije. U vezi sa ovim od velikog je značaja angažovanje stručnjaka iz prakse u izvođenju nastave i praktične obuke. — Posebnu pomoć fakultetima treba pružiti u njihovim nastojanjima da dobiju i opreme fakultetska dobra i industrijske pogone za izvođenje organizovane i sistematske praktične nastave. — Potrebno je da se posebno prouči pitanje usmeravanja studija na šumai>skim fakultetima, odnosno da li su za obavljanje poslova u šumskoj privredi potrebne dve ili jedna vrslta stručnjaka. Pri ovome treba poći od zadataka koji stoje pred šumskom privredom i metodama rada u šumskoj proizvodnji, kao i od toga šta i koliko se realno može savladati u toku četvorogodišnjeg studija, a da se ne ide na smanjivanje kvaliteta i obima potrebnog znanja. Ovo bi bio jedan od prvih narednih zadataka Udruženja proizvodnih organizaciaj i interfakultetske konferencije šumarskih fakulteta, kako bi se došlo što pre do rešenja ovog pitanja i izbeglo školovanje nepotrebnih stručnjaka koja nisu našli odgovarajuće mesto u proizvodnji. — Nastava trećeg stepena (stupnja) potrebna je kako za obrazovanje naučnih i nastavnih radnika, tako i za obrazovanje specijalista za rad u proizvodnji, U pogledu ovih studija zahteva se saradnja između svih fakulteta kako bi se bolje koristili postojeći nastavni d naučni kadrovi, kao i oprema fakulteta. — Posebnu pažnju treba posvetiti dopunskom obrazovanju postojećih kadrova — inžnjera i tehničara — putem kraćih i dužih kurseva i seminara na kojima bi se upoznavali sa novim dostignućima kod nas i u svetu, primenom novih tehnoloških procesa i dr. Ovo je naročito važno, jer se zahvaljujući brzom napretku tehnike, proizvodnja uopšte, pa i u šumskoj privredi i drvnoj industriji, razvija brzo i skokovi to da znanja stečena u školi i fakultetu vrlo brzo postaju nedovoljna. Dopunsko obrazovanje postojećih kadrova treba da bude organizovano i stalno. Organizacije SITŠIDJ treba da budu inicija |