DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 62 <-- 62 --> PDF |
2. Čmelik ing. Vilim Ad 3.) Piljek Milici se odobrava, na 3. Draščić Ivan njenu predstavku, nabavka kivnog k puta, 4. Giperbore,;ski ing. Boris koji ostaje inventar SŠDH, a moliteljica 5. Korošec ing. Mića će se njome besplatno služiti. 6. Lončar ing. Ilija 7. Podhorski ing. Ivo Upravno odbor prima na znanje odluku 8. Sarnavka ing. Roman o denacionalizaciji društvenih prostorija 9. Šnajder Franjo istočne polovine zgrade. REDOVNA 82 GODIŠNJA SKUPŠTINA SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE Skupština je održana 20. VI 1961. u Zagrebu. Ovo je bila prva skupština Saveza ŠDH i prema ćl. 29 njegovog statuta sa sistemom delegata. Uz poslovni dio, skupština je imala svečani karakter prigodom proslave 20godišnjice naše narodne revolucije i nadalje, obuhvatila je i stručno savjetovanje. Svečani dio i stručno savjetovanje održani su u velikoj dvorani Šumarskog fakulteta, dok poslovni dio u društvenoj dvorani Saveza. Raspored skupštine Svečani dio: 1. Otvaranje skupštine 2. Referat o 20-godišnjici narodne revolucije 3. Podjela diploma počasnim članovima Saveza ŠDH. 4. Polaganje vijenaca na spomen ploče palim inženjerima i tehničarima šumarstva i drvne industrije Stručno savjetovanje: 1. Referat: Metodologija raspodjele čistog prihoda po kompleksnom učinku 2. Diskusija Poslovni dio: 1. Izbor organa skupštine 2. Izvještaj o radu Saveza 3. Diskusija o izvještaju — zaključci 4. Izbor zaslužnih članova Saveza S. D. H. 5. Izbor novog Upravnog odbora Predsjednik Saveza ŠDH prof, dr ing. Milan Androić otvorio je u 9 sati — 82 redovnu godišnju skupštinu Saveza i srdačno je pozdravio sve prisutne goste, delegate i ostale učesnike. Za radno predsjedništvo predloženi su drugovi Vid Fašaić, Nikola Goger, Ante Mudrovčić, Đuro Savić, Petar Ziani i Milan Androić, što je skupština jednoglasno, prihvatila. U ime izabranih članova radnog predsjedništva zahvalio se na izboru drug Đuro Savić. Drug Savić, koji je predsiedovao svečanom dijelu skupštine, zamolio je druga M. Anđroića da podnese referat o 20-godišnjici narodne revolucije, koji je zatim toplo pozdravljen. Referat je utišini prepune dvorane najpažljivije slušan i primljen s velikim odobravanjem. POVODOM DVADESETGODIŠNJICE NARODNE REVOLUCIJE (Referat održan na godišnjoj skupštini Saveza Šumarskih društava Hrvatske) 82. godišnja skupština Saveza šumarskih društava Hrvatske odvija se u godini u kojoj će se za malo vremena navršiti 20 godina otkako je prva ustanička puška označila početak teške borbe naših naroda za svoj opstanak i slobodu, davši do znanaj okupatorima i njihovim slugama da su narodi Jugoslavije spremni dati sve pa i život za obranu svoga ognjišta i svoje domovine. 20 godina otada je prošlo. 20 godina u kozmosu ne znači gotovo ništa. U historiji čovječanstva prohuji neprimjetno poput trena; pa ni u povijesti jednoga naroda 20 godina nije dug vremenski period. Pa ipak, i u ovako relativno kratkom razdoblju otkriva nam duboke i bitne promjene koje su od prvog pucnja za oslobođenje do danas izvršene u našoj zemlji. Učinili bi neoprostivu pogrešku, ako se ne samo sada u jubilarnoj godini, već s vremena na vrijeme, ne osvrnemo na pređeni put, na prošlost, da ma´kar i djelomično osvježimo sjećanja na velike historijske dane divljenja vrijedne borbe, na ogromne žrtve, na borce koji su u zanosu davali život za ono o čemu su sanjali, a da sami nisu doživjeli; da osvježimo sjećanje na ogromne napore koje su naši radni ljudi uložili u obnovu i izgradnju porušene zemlje po završetku rata, da napravimo kratku bilansu i sumiramo rezultate ostvarene u toku narodne revolucije, rezultate koji su doveli do bitnih promjena u ekonomskom i društveno-političkom životu naše zemlje. Potrebno je to učiniti i zbog nas samih, jer nam pogled unazad, na pređeni put ukazuje na stvorena djela i rezultate naših napora, što će nam dati i potstreka da i dalje istrajno 1 smjelo nastavimo trasom koja vodi društvo u život dostojan savremenog čovjeka. Potrebno je to učiniti i zbog mlađih, zbog omladine, koja će se proučavajući |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 63 <-- 63 --> PDF |
upoznavajući historijsku borbu i ogromne žrtve našim naroda učiti na svijetlim primjerima boraca koji su u neravnomjernoj borbi neštedimice davali svoje živote. Oni će na isti način doznati o neiscrpnom entuzijazmu naših radnih ljudi, kojim su stvarali djela za koja bi obzirom na kratki vremenski period mogli reći da su u historiji bez presedana. Od 20 proteklih godina 4 godine ispunjene su najkrvavijom i najtežom borbom u inače nemirnoj i burnoi povijesti naših naroda. 4 godine narodnooslobođilačke borbe po svome zna&snju daleko su prešle granice naše zemlje, jer je ta borba predstavljala značajan prilog borbi progresivnog dijela čovječanstva protiv tiranije i mraka, protiv onih koji su zamislili da mogu zaustaviti točak historije, da konačno sami pod njim nađu svoju propast. Borba protiv fašističkog i nacističkog moloha nije bila laka. U ni oj su naši narodi predvođeni svojom Komunističkom Partijom i drugom Titom dali goleme žrtve i svojim primjerima herojstva i neustrašivosti zadivili cijeli svijet. U ovom dijelu Evrone borba Jugoslavije odnosno jugoslavenskih naroda ,okruženih nacističkim i fašističkim zavojevačima predstavljala je plamen nade na milijune porobljenih u susiednam zemljama. I upravo zato se biies Hitlera, MusoMnija i nnhov´h slugu sručio na našu zemlju svom žestinom i oVrutnošću, zaprijetivši joj potpunim uništenjem. Ko da zaboravi one teške dane u kojima je život bio najbvži smrti u koüma je čovjek b;o najman´e čovjek. U tim stravičnim danima borbe bilo je i previše primjera hrabrosti, drugarstva, samoodr´canja i herojskih smrti da bi se i mali b´-oi mogao opisati i nabroii´1´. No u našem sjećanni vječno će ostati lik borca ko´i Ie istovjetan sa h^jadama d-ugih. u čiiem liku ostaju uopćene sve vrMne ko:e su ih resile sa jednom zajedničkom mišlju: osloboditi zemlju, stvor;ti novi lienši život narodima rođenim na istoi grudi zemlje na kojoj su se rađali, živjeli i umirali. Nikada neće biti dovoljno napisanih drama, dovol´no ispjevanih pjesama i ispričanih priča o borcima herojima, koji su -pod teškim´ bremenom gladi i studeni, neodjeveni i bez dovoljno oružja u prvim velikim danima borbe dali otpor do zubi naoružanim zavojevačima. Uzalud su okupatorski vojnici i njihove sluge vršili masovna strepan´a, zatvaranja i deportac je. To nije moglo zaustaviti borce niti ih sprječiti da rasplamsavaju do neslućenih daljina plamen oružanog ustanka protiv tiranije i mraka; protiv neprijatelja čovje čanstva i progresa. Kakvu su to vjeru, kakove ideale nosili u svom srcu borci, što im je davalo nadčovječne snage i hrabrosti u danima kad su se nad našom domovinom nadvili crni oblaci fašizma i nacizma. Kakova je to snaga pokretala glađu i drugim zlom izmučene ljude i stvarala od njih divove pred kojima su uzmicali neprijateljski oklopljeni vojnici ? Danas sigurno znamo da su oni bili izraz snage i volje jedne revolucionarne organizacije, koja je u svojim redovima okupljala napredne snage i inspirirala ih idejama o novom društvenom uređenju u kome će slobodan čovjek biti lišen svake eksploatacije, društvu u kome n~će biti nacionalne neravnopravnosti, pol´tičke samovolje, krize, nezaposlenosti i svih onih pojava koje nažalost još i danas nalazimo u svijetu. Ta organizaciia bila je KPJ-e. Partija nije obećavala slobodu bez žrtava a bolji, pravedniji i sretniji živo* bez revohicionarne borbe. Ona je učila svoje članove da se u uslovima koji su onda vladali samo borbom, samoprijegorom i odricanjem može postići cilj: stvaranje takove zajednice sa takovim društvenoekonomskim uređeni em ko´i će u d~ li njem razvoju osigurati svim ljudima koji rade život dostojan čovjeka. Prekaljen^ u borbi sa buržoaskim i kapitalističkim elementima monarhističke Jugoslavije, obogaćeni iskustvom sa borbenih polja Šoan;je zastupajući prave interese radmh ljudi, KPJ-e bila je jedina snaga koja ie mogla da se stavi na čelo i organizira ot^or protiv okupatora i niegovih slugu. Oko sebe kao iezgre uspjela je ona da ok"pi sve progresivne elemente u zemlji: radnike, seljake i inteligenciju. Naročito treba istaći našu omladinu, koja se na poziv Partije spremno svrstala u r>rve borbene redove i da1 a vnV1*e žr*ve u historijskim danima borbe za O^obcđ^nie naše zemlje. S ponosom možemo istaknuti da su se i radnici i namještenici šumarstva i drvne industrije masovno odazvali na taj poziv i stupili u redove NOV-e. To svjedoči činjenica da su iz redova inženjer- šumarstva i dirvne industrije proglašeni herojima drugovi Franjo Knebl, Momčilo Popović- Ozren, Velimir Jakić, Slobodan Macura; iz redova apsolvenata i studenata šumarstva Čedo Grbić i Rade Janianin, od radnika drvne industrije Nikola Demonja i Fadim Jahić »Španac«. Preko 65 inženjera šumarstva od toga 24 iz NRH DOginulo je u narodnooslobodilačkoj bo"b: ili su pali kao žrtve fašizma. Preko 120 inženjera i tehničara bilo je internirano u nacističkim logorima a veliki broj inženjera |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 64 <-- 64 --> PDF |
tehničara šumarstva i drvne industrije aktivno se borio ili pomagao narodnooslobodilački pokret. Ogromne materijalne šitete nanijeli su okupatori privredi naše zemlje. Hiljade porušenih naselja, uništenih tvornica i kuća, razvaljene željezničke pruge i ceste Žalosna su bilanca njihove rušilačke djelatnosti. Nije bez interesa da spomenemo ovdje i samo neke štete nanesene našem šumarstvu i drvnoj industriji. Iz zemlje je posječeno i odvučeno 0% cjelokupne drvne mase naših šuma. Najveće štete počinjene su u blizini komunikacija i naselja. Za vrijeme toga pustošenja posječeno je 300.000 ha mladih šuma. Istovremeno je uslijed čiste sječe nastalo 176.000 ha goleti. Samo 20% odi svih šumarskih zgrada ostalo je neoštećeno, sve ostalo je popaljeno i uništeno. Uništeno je 45% a oštećeno 36% od ukupnog broja šumskih lokomotiva. Broj divljači u šumama spao je na 1/3. Spaljen je i uništen Polj. šumarski fakultet u Zemunu a inventar šumarske škole iz Maribora prenesen je u Austriju. 80% šumskih pruga i 60% Šumskih cesta je uništeno ili oštećeno. U drvnoj industriji stradalo je 76% objekata. Istaknuo sam iako nepotpune podatke koji govore o teškim razaranjima u oblasti šumarstva i drvne industrije, jer vam je ova grana najbliža, iako ona predstavlja tek neznatni dio ogromnih šteta ko^ je su okupatori i njihove sluge učinili u našoj zemlji. Spomenuo sam ovo s razloga da se bolje shvati stanje u kome se našla ionako zaostala i privredno nerazvijena zemlja kada su nakon teškog 4-godišnjeg ^perioda borbe došli dani pobjede i slobode. S pobjedom su došli i novi ne laki zadaci obnove porušene zemlje i izgradnje socijalističkog društva d socijalističkih društvenih odnosa. Zahvaljujući širokoj aktivnosti i inicijativi naših ljudi, koji su se svjesno latili posla, zahvaljujući upornosti i elanu naše »omladine, posao obnove izvršen je u najkraće moguće vrijeme. Obnova je predstavljala drugu etapu na putu koji nas je sve više približivao cilju. Stvoreni su pređuslovi za daljnji privredni i društveni razvoj s kojim su se sve jače afirmirali politički i ekonomski elementi socijalizma i socijalistički društveni odnosi. Obnova zemlje ostat će zabilježena u povijesti naših naroda kao velika radna pobjeda ne manje značajna od pobjede izvojevane u ratu. U obnovi zemlje uloženi su ogromni radni napori, u vatri obnove rađali su se novi socijalistički junaci. Omladina je i ovdje bila prva i pokazala se dostojnom svojih drugova iz vremena borbe. Rad na obnovi značio je za njih školu socijalizma na kojoj su oni s uspjehom položili ispit. Ogroman prilog u ovoj akciji dali su stručnjaci inženjeri i tehničari svih struka. Oni su se priključili redovima naših radnih ljudi koji su u najširim razmjerima uzeli učešća u ovoj akciji. Saimo tako masovna snaga, neiscrpnog izvora mogla je uz onako objektivno teške uslove poslije rata privesti s uspjehom ovaj posao do kraja. Pred nama je treća etapa puta. Izgradnja industrije naročito bazičnih grana predstavljao je prvi uslov za daljnju industrijalizaciju i još brži privredni i društveni razvoj. No niti ovaj put nije bio bez zapreka. Objektivne materijalne teškoće nastale su naročito dobro poznatom blokadom. No usprkos toga zamah stvaralaštva nije se mogao zaustaviti. Naš je narod u cjelini shvatio ciljeve ekonomske politike i puteve koje je označila KPJ-e i teškoće su bile savladane. Postignuti rezultati i ovoga puta najbolja su potvrda pravilnosti i realnosti postavljene ekonomske politike. Relativno povoljni ušlo vi koji su nastali savladavanjem zapreka pređene tri etape izgradnje i uspjesi, postignuti u tom periodu, otvorili su široke mogućnosti za još brži i intenzivniji razvoj i porast proizvodnje i dalje jačanje i razvijanje socijalističke demokracije i socijalističkih ´društvenih odnosa. Društveni proizvod koji je u periodu između 48 i 52 god. porastao po prosječnoj godišnjoj stopi 2,4%) imao je od 53 do 60 god. prosječni godišnji porast od 10,4%. Time je ostvarena stopa porasta društvenog proizvoda, koja se ubraja među najveće u svijetu. Pored toga uspostavljeni su skladniji odnosi u ukupnom društvenom proizvodu i nacionalnom dohotku, jer se porast nije odnosio samo na industriju već poljoprivredu i ostale grane privrede. Sve više sredstava ulaže se u stvaranje uslova za brzi napredak nedovoljno razvijenih krajeva. Proširuje se međunarodni privredni odnos, povećava izvoz i robna razmjena s inozemstvom i postiže povoljnija struktura izvoza. Broj zaposlenih sve više raste i takoreći preko noći se mjenja struktura stanovništva. Ostvaruje se porast lične potrošnje i životnog standarda. Broj škola svih vrsta i specijalnosti rapidno raste. Povećava se broj onih koji stiču znanje i osposobljavaju se za sve kompliciranije zadatke moderne proizvodnje. Rezultati proizvodnje dopuštaju veća odvajanja sredstava za izgradnju objekata društvenog standarda. Poboljšava se zdravstvena služba i veća pažnja |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 65 <-- 65 --> PDF |
posvećuje se zdravlju i zaštiti radnih ljudi. Tržišta se pune artiklima široke potrošnje. Niču rekreacioni objekti, kulturne i zabavne institucije. Razvija se i pomaže naučni rad u postojećim i novoosnovanim naučnim zavodima i institutima. Ukratko, od zaostale i u svakom pogledu nerazvijene zemlje naša zemlja dostiže nivo po kojemu se može ubrojiti u srednjerazvijene zemlje Evrope. Razumljivo da je ovako nagli porast u ekonomskom pogledu našao svoj adekvatni izraz u razvijanju socijalističkih društvenih odnosa i socijalističke demokracije. Radničko i društveno upravljanje uvedeno još prije 10 godina u uslovima nedovoljno razvijenih proizvodnih snaga dok su još prevladavali administrativni metodi upravljanja, brzo se učvrstilo i počelo uvoditi u svim granama društvene djelatnosti. Ono je davalo poleta svakoj proizvodnji jer je predstavljalo revolucionarnu mjeru, kojom se iz temelja promjenio odnos proizvođača prema sredstvima za proizvodnju i ostvarenom društvenom produktu. Sistem radničkog upravljanja se danas razvio do te mjere da je ostvarena mogućnost da svaki član kolektiva odlučuje o pitanjima svoga života i rada. Neposrednim proizvođačima data je puna ingerencija o donošenju odluke u upravljanju radnim procesom i o raspodjeli dohotka. Danas u našoj zemlji upravlja u poduzećima više od 220.000 radnika i službenika, što dokazuje da su poduzeća u sigurnim rukama, onih koji rade. Putem vijeća proizvađača osiguran je uticaj neposrednih proizvađača van svojih poduzeća na cjelokupni privredni život općine, kotara, republike i federacije i na raspodjelu dohotka uopće. Uvađanje komunalnog sistema i stvaranje komuna kao zaokruženih ekonomskih cjelina i jedinica naše soc. društvene zajednice predstavlja osnov za daljnje razvijanje socijalističkih odnosa i proširenje i produbljavanje neposredne socijalističke demokracije, kao i za učešće sve većeg broja građana u donošenju odluke u samoupravnim organima. Na vanjskopolitičkom planu Jugoslavija je svojim dosljednim stavom o suradnji na bazi ravnopravnosti i nemiješanja u unutrašnje poslove, stavom o principu aktivne koegzistenecije stekla ugled i priznanje mnogih zemalja a naročito Azije i Afrike. Ona je to naročito postigla svojim stavom koga je dosljedno zastupala u svojoj vanjskoj politici i u Ujedinjenim nacijama protiv rasne diskriminacije a za oslobođenje od kolonijalizma, protiv agresije sa bilo koje strane a za zabranu atom ske energije u ratne svrhe te za opće razoružanje. Teško je u nekoliko stranica i rezimirati ono što nije moguće prikazati obimnim knjigama. No pogled unatrag bio nam je potreban prije svega da izvrSimo grubo upoređenje Jugoslavije koju nam je ostavila monarhija, siromašnu i jadnu u kojoj je život većine ljudi bio samo patnja i jad i nove Jugoslavije u kojoj radni ljudi postaju kovač svoje sudbine, slobodne zemlje u kojoj je život dostojan čovjeka u kome je čovjek sve. Na kraju neka mi bude slobodno reći što sam već jednom drugom prilikom kazao: U povijesti naroda u velikim događajima rađale su se velike ličnosti. Ocjenjujući pravilno ulogu ličnosti u zakonitosti historijskog i ekonomskog razvitka društva, veiika zasluga pripada ljudima koji su bili sposobni da ocjenivši date uslove spriječe moguće devijacije i ubrzaju tok historije odnosno Zbivanja u pravcu historijski uslovljene zakonitosti društvenog i političkog razvitka. Tu historijska uloga u danima narodnooslobodilačke borbe u danima obnove i daljnje izgradnje naše socijalističke zajednice pripala je drugu Titu. I stoga da živi Jugoslavija sa Titom na čelu! Predsjedavatelj pročitao je potom pozdrave i želje za usniešan rad skupštini, stiglih od Saveza JTŠID iz bratskih narodnih republika. Nakon toga prešlo se na izbor i podjelu diploma počasnih članova Saveza SÖH. Predsjednik Saveza izvjestio je skupštinu da je prvi plenum Saveza na svojoj sjednici od 215. IV 1961., održanoj u Zagrebu, jednoglasno prihvatio prijedlog izvršnog odbora Saveza, da se za počasne članove Saveza ŠDH izaberu: ing. Franjo Knebl, sekretar Sekretari jata za šumarstvo J. V. S. NRH i prof, dr ing. Đuro Nenadie, redoviti profesor poljoprivredno šumarskog fakul teta sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik ukratko iznosi životopis 1 izvanredne zasluge predloženih članova na društvenom i stručnom polju, a napose za osnivanje šumarske nastave i obrazovanje stručnih kadrova. Zatim prema 61. 8 Pra vilnika o izboru počasnih i zaslužnih čla nova organizacija Saveza ITJ., podnosi prijedlog na odluku skupštini. Kod toga je napomenuo da će se diploma naknadno uručiti i prof, dr ing. Alfonsu Kaudersu, koji je izabran za počasnog člana g. 1947. Skupština aklamacijom donosi odluku o izboru imenovanih za počasne članove |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 66 <-- 66 --> PDF |
aveza ©DSD., kojima su zatim uručene diplome Uz tople drugarske čestitke. Prof. dr ing. Đuro Nenadić srdačno se zahvalio na izboru u ime počasnih članova ovim govorom: Drugovi! U mom dugogodišnjem nastavničkom radu nastojao sam da mojim slušačima usadim u dušu klicu ljubavi za valjano uređivanje šumskog gospodarstva. Motivi su bili ovi: Šumar ing mora imati dvije značajne osobine: ljubav za rad i osjećaj odgovornosti. Završetak govora profesora bio je ponovno burno pozdravljen od skupštine. Ono tim više, što je uvaženi profesor Nenadić 24. travnja ove godine navršio 85 god. života, punog vanredno plodnog pionirskog- nastavničkog i naučnog rada. Savez ŠDH, kao i ŠD Zagreb, izrazili su svojedobno svome profesoru iskrene čestitke. Nakon ove točke svečanog dijela skupštine izvršeno je polaganje vijenaca na spomen ploče sa imenima palih revolucionera- stručnjaka šumarstva i drvne industrije, i to na ploču u predvorju zgrade Prof. dr Đ. Nenadić Ing. F. Knebl Prof. dr. A. Kauders Sreća je kad vršimo svoju dužnost; ukoliko je tegobnija ta dužnost, utoliko je veća naša sreća. Službenik radi da bi ljudi bili sretni. Kakva bi smisla imao naš rad, kad ljudi ne bi mogli biti sretni. Svaka stvar ima smisla jedino ako usrećuje ljude. Čovjek je zbir svojih djela, onoga što je učinio i onoga što još može učiniti. U radu čovjek mora biti ustrajan, jer je ustrajnost uvjet uspjeha u svijetu. Mladost živi od nada, a starost od uspomena. Snažni su čovjekovi osjećaji iz mladosti. Mnogo je toga priraslo mome srcu iz doba nastavničke službe, pa i u snu se često javlja. Krasno je misliti o onima, koji nas vole, jer takve misli oplemenjuju čovjeka. Sa ponosom mogu reći, da su me moji slušači voljeli i štovali, a kao dokaz tomu je diploma »počasnog člana Saveza šumarskih društava Hrvatske«, koja je dragocjeno priznanje za uspješan rad na polju šumarstva. Šumarskog fakulteta, kao i zgrade u kojoj je sjedište Saveza ŠDH. Za polaganje vijenca na ovu drugu ploča delegirani su drugovi A. Horvat, R. Mott i A. Šerbetić. Predsjednik Saveza SDH održao je pred pločom u predvorju Šumarskog fakulteta i pred okupljenim učesnicima skupštine spomen slovo, koiim je toplim riječima iskazao počast i zahvalnost palim drugovima, a zatim je položio lovorov vijenac s crvenom trakom i natp^m >-Borc:ma revolucije «. KUD »Joža Vlahović« uveličao je taj čin pieteta borbenim piesmama. Time je svečani dio skupštine završen. Odmor između 1. i 2. dijela skupštine protekao je vrlo ugodno u međusobnom susretu i razgovoru drugova. Stručno savjetovanje Ovom dijelu skupštine predsjedavao je Ing. Vid Fašaić, koji je zamoljo druga ing. Miroslava Kalera da iznese svoje referat »Metodologija raspodjele čistog prihoda po kompleksnom učinku«. Taj referat je |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 67 <-- 67 --> PDF |
prethodno umnožen i podijeljen učesnicima skupštine, stoga ga je drug Kaler iznio sa skraćenim sadržajem. U diskusiji o navedenom referatu podnijeli su koreferate: ing. Milivoj Grgurić od Šumskog gospodarstva Sisak: Raspodjela čistog prihoda na ekonomske jedinice u šumarstvu. Ing. Bogomil Hribljan od Šum. gospodarstva Bjelovar: Nagrađivanje po kompleksnom učinku. Ing. Vjekoslav Tomičić, od DIP-a Ogulin, ing. Božena Vujasinović, od DIP-a Novi Vinodolski. Napose je o temi referata diskutirao drug Ivo Šifter, glavni direktor tvornice olovaka »Grafos« u Zagrebu, koji je prethodno pozdravio skupštinu u ime svog kolektiva i zaželio joj uspješan rad. Naročito je zaželio uspjeha Šumskim poduzećima u uzgoju johe i lipe, jer su ove vrste drveća potrebna sirovina za proizvodnju olovaka. Drugovi diskutanti obrazlagali su uvjete 1 način uvođenja, kao i već postignute uspjehe, novog privrednog sistema u svojim poduzećima. Kod toga su ukazali na organizacione i kadrovske probleme, zatim su istakli vrste i osebine ekonomskih i obračunskih jedinica, plan i poslovne odnose među ekonomskim jedinicama, kao i raspodjelu osobnog dohotka i čistog prihoda po ekonomskim jedinicama. Referati će biti obiavljeni u stručnoj štampi. U daljnjoj diskusiji drug Fašaić ističe da se prema izlaganju druga Šiftera o primjeni novog sistema očekuje da će proizvodi tvornice olovaka pojeftiniti na tržištu. Snize li se dakle cijene, to će rezultati ove tvornice imati odjeka u našoi cjelokupnoi privredi, u protivnom, ako bi proizvodi bili skuplji, bio bi uzaludan trud. Cilj ie novog sistema da proizvodimo više, kvalitetnije i jeftinije i stoga želi da drug Šifter odgovori i na ova pitanja. Drug Šifter nastavlja diskusijom i naglašuje da su intencije novoga sistema: — da smatramo radnike — neposredne proizvođače slobodnim upravljačima i da Ih uključimo u upravljanje, — da likvidiramo naiamne odnose i — da stvorimo zajednicu udruženih proizvođača. Ovo se ne može postići na osnovi obračunskih, nego samo ekonomskih j-edinica, jer bez raspodjele i materijalne osnove nema ni radničkog samoupravljania. Ciiene olovaka su u odnosu na 19^9. eo~ dinu kao 1:9, što je vrlo povoljan omjgr. Cijene su plafonirane još 1966. godine, kada 1e rezana građa stajala 11.000 Din/m*, a danas joj je cijena 30—40.000 Din/m*. Potrebno je stoga uočiti i uvažiti ove činjenice. Pošto više nije bilo diskutanata, premda je to tražio predsjedavajući od prisutnih delegata šumsko privrednih i industrijskih organizacija, zaključeno je stručno savjetovanje i odlučeno da se poslovnim dijelom skupštine nastavi istoga dana u 16 sati. Poslovni dio Ovom dijelu predsjedavao je ing. Petar Ziani. Na prijedlog radnog predsjedništva, a pošto nije bilo drugog prijedloga, predloženi su kod izbora organa skupštine u: Verifikacionu komisiju drugovi: M. Špiranec i B. Prpić; Kanđidacionu komisiju drugovi: N. Goger, A. Horvat, R. Mott i Z. Potočić; Komisiju za zaključke drugovi: A. l što su delegati jednoglasno prihvatili. Nakon toga podnio je tajnik Saveza ŠDH dr ing. Z. Potočić slijedeći izvještaj o radu Saveza: Drugarice i drugovi! Organizacija šumarskih stručnjaka navršila je ove godine 82 godišnjicu svog neprekidnog djelovanja, premda u raznim periodima pod raznim nazivima, obuhvaćajući razne teritorije i različite unutrašnje organizacione strukture. Od prvotnih nekoliko desetaka članova, narasla ie ona u posljednje vrijeme, i to samo na području naše republike, na impozantnu brojku od preko 1.000 organiziranih članova. U proteklom vremenu različitih društvenih i političkih uvjeta postavljala je ona i različite probleme pred cijelu struku onako i onim redoslijedom, kako su se problemi pojavljivali: od spašavanja go- log opstanka šuma — našeg narodnog bogatstva — sve do različitih zadataka i problema u proizvodnji. Ona je u svim pređenim periodima značila jaku, i sve jaču, moralnu stručnu i društvenu snagu, u svom općem djelovanju uvijek konstruktivnu i uvijek progresivnu. Po tom i takvom svojem djelovanju, kao i po jedinstvenim stavovima koje su šumarske stručne organizacije dosljedno i nepokolebivo zastupale, poznate su bile od davnih dana kao jedna od najsnažnijih stručnih cjelina vezanih u jedinstvo osnovnom mišlju — vodiljom šumarske politike, obranom šuma od prekomjernih želja sadašnje generacije i čuvanjem i unapređenjem šuma za buduće generacije. Ova misao vodilja, u sebi duboko etička, okupl:ala je uvijek šumarske stručnjake zbijala njihove redove u prošlosti, povezivala ih ü jed 313 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 68 <-- 68 --> PDF |
nu čvrstu, jedinstvenu cjelinu i davala određenu karakteristiku stručnoj organizaciji u borbi za ovakve ciljeve. No nakon oslobođenja i ostvarenja socijalističke revolucije samim društvenim i privrednim sistemom ostvareni su i spomenuti osnovni ciljevi šumarske politike u svojoj osnovi. Ne postoji više bojazan da će sadašnja generacija voditi neplansku politiku sa šumskim fondom, pa otpada i potreba borbe za čuvanje šuma u dotadašnjem smislu. Ostvareni su osnovni uvjeti za daljnji razvoj i unapređenje šumarstva i prerađivačke industrije drva. Princip potrajnosti dobiva novi prizvuk, proizvodno progresivniji, privredno pozitivniji, lišen natruha pomalo metafizičkog tretiranja organizma šume, prizvuk koji zahtijeva aktivniji angažman ljudskog rada u biološke procese sa ciljem nametanja volje čovjeka prirodi proizvodeći neprekidno sve više drvne materije bilo u okviru klasične šume bilo van njenog okvira. Ovakvo zahvaćanje ljudskog faktora u proizvodnju drvne materije znači istovremeno i prelom u cijelom stilu dojučerašnjeg načina odvijanja tehnološkog procesa. Novi zadaci zahtijevaju nesamo i nov odnos prema proizvodnji, nesamo nov radni napor, nego i razvijanje vlastite akcije, vlastitog aktivnog stvaralačkog zahvata u proizvodnju i to u uvjetima novih privrednih mjera, u kojima je glavna postavka: nagrađivanje prema uloženom radu i postignutim rezultatima. Dakako, ovo rađa stanovite sumnje, stanovitu ličnu nesigurnost, bojazan od onog što dolazi, a što još nije sasvim sagledano, i što je nedovoljno pregledano ili je čak djelomice i nepoznato. Činjenica je, da je cijela naša struka sada postavljena u toliko nove uvjete, uvjete toliko različite od prijašnjih, da Ih slobodno možemo okategorizirati kao prelomne, kao nešto kvalitetno sasvim novo, kao nešto do sada nepoznato u historiji šumarstva. No isto je tako činjenica, da su i mnoge druge struke i profesije već dospjele u isto takve uvjete, ili se nalaze pred neposrednim uvođenjem istih takvih novih mjera. Pred uvođenjem takvih mjera se nalaze i takve profesije, kod kojih to izgleda sasvim nemoguće ili se očekuju rezultati s velikom dozom sumnje. Zbog toga se valja pomiriti s tom činjeneicom pogotovo, što su te nove mjere uopće, I što one treba da budu primijenjene u svim oblastima, u svim djelatnostima, privrednim i neprivrednim. Međutim, osim ove subjektivne nelagodnosti izazvane novim mjerama, ispolja va se u nas i nelagodnost objektivne prirode. Nama svima je jasno, da postoje mnogo veće poteškoće primijeniti nagrađivanje po učinku u šumarstvu nego u ostalim privrednim oblastima, posebno u industriji, ali i u poljoprivredi. No upravo to treba da bude razlog, da se svi mi, cijela naša stručna organizacija posebno pozabavimo tim problemima i da iznalazimo postepeno sve bolje, potpunije i adekvatnije metode mjerenja rezultata naših radnih napora i odgovarajućih načina nagrađivanja. Upravni odbor Saveza naših stručnih društava, mislim da je pravilno shvatio značenje novih privrednih mjera koje treba da se primijene u šumskoj privredi, da. je shvatio i probleme koji se tim u vezi pojavljuju, a shvatio je i to, da te nove mjere označuju i početak nečeg novog u šumarstvu, u prvom redu novi stil rada, stil koji izaziva potrebu razvijanja lične akcije, aktivnog stava prema stvarima, aktivnog zahvaćanja u proizvodnju, znači i borbu za njeno realiziranje, borbu s tehnikom, biologijom i ekonomikom. Zbog toga je Upravni odbor odlučio, da upravo to pitanje postane centralno pitanje 82 redovne godišnje skupštine, na kojoj treba da se čuje sve ono, što je u tom pravcu već postignuto, kao i svi oni problemi, koji se još imaju riješiti. Pritom ovaj Savez nije žalio utrošiti i stanovita sredstva kako bi stručno savjetovanje ispalo što potpunije. No osim ovog aktuelnog problema koji je zahvatio cjelokupnu šumsku privredu u cijeloj zamlji, pojavljuje se još jedan krupan problem, također problem šumske privrede cijele zemlje, a to je problem financiranja svih planiranih radova na unapređenju šumarstva, u prvom redu radi povećanja sirovinske baze za prerađivačku industriju. Ovaj problem financiranja ne postavljamo ovdje U smislu momentanih poteškoća na obrtnim sredstvima (ovaj naime problem smatramo prolaznim), nego u stalnom dosadašnjem raskoraku između planiranih zadataka u naturalnim veličinama i osiguranju potrebnih novčanih sredstava. Ovo je djelomično problem i u načelnom stavu prema izvorima i uvjetima financiranja razvoja proizvodnih snaga u šumarstvu. Problem koji se ovdje postavlja, sastoji se u slijedećem: sve dosadašnje analize su pokazale, da je stupanj razvoja proizvodnih snaga u šumarstvu FNRJ veoma nizak; nepovoljna struktura fonda, velike površine degradiranih šuma, opće slab intenzitet njegovanja šuma; sasvim. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 69 <-- 69 --> PDF |
nedostatna mreža šumskih komunikacija; neznatna mehanizacija i slab kvalitet rada privremene, prolazne, slučajne i sezonske radne snage. Prema tome, sva tri faktora koji sačinjavaju proizvodne snage u šumarstvu su nerazvijena i zaostala. Nasuprot tome, proizvodne snage šumarstva u nekim zemljama zapadnog svijeta su znatno odskočile postepenim i preko 10O godina dugim i neprekidnim razvojem. Tempo njihova razvoja bio je polagan i adekvatan sredstvima koja su se izdvajala iz šumske takse (uglavnom), a ponekad i iz državnog budžeta. No radi dugog perioda, današnji njihov stupanj razvoja je visok, troškovi eksploatacije razmjerno niski, a šumska taksa za sada dovoljna da pokrije potrebe daljnjeg unapređenja. No ne treba gubiti iz vida, da se tamošnje šumarstvo, iako se razvija u uvjetima razmjerno niskih troškova eksploatacije i razmjerno visoke šumske takse (tj. ostatka do cijene drveta na tržištu), ipak povremeno sreće s problemima odvijanja gospodarenja u šumama u vezi s poskupljenjem radne snage i povećanim troškovima oko školovanja stalne radne snage, što tamošnju šumsku politiku neprestano tjera na povećanje produktivnosti rada iznalaženjem bolje organizacije rađa i primjenom adekvatne mehanizacije. Šumarstvo Jugoslavije dvostruko je zaostalo: prvo, zaostalo je znatno iza šumarstva nekih zapadnih zemalja, drugo, zaostalo je u odnosu na razvoj proizvodnih snaga u zemlji, dakle i apsolutno i relativno. Ukoliko želimo u nekom kraćem roku dostići nivo privrednog razvoja zemalja zapada, a tako se postavlja perspektivnm 20 godišnjim planom privrednog razvoja nesamo za našu privredu u cjelini, nego i za šumsku privredu, to naš tempo razvoja šumske privrede, a naroč.ito šumarstva, treba da bude znatno brži od onog tempa kojim se razvijalo zapadno šumarstvo. No takav tempo zahtijeva i adekvatna sredstva (za izgradnju mreže komunikacija, za nabavljanje mehanizacije, za obučavanje i formiranje stalne radne snage, za poboljšanje životnog standarda šumskih radnika, za njegovanje i obnovu šuma na velikim površinama i si.), a ta adekvatna sredstva su sigurno dosta veća od sredstava koja se danas davaju u te svrhe, pa veća i od ukupne šumske takse, koja se danas ostvaruje u FNR Jugoslaviji. Ovo znači, da treba našem šumarstvu dati na raspolaganje u najmanju ruku sva ona sredstva, koja se u šumarstvu ostvare. Današnji privredni instrumenti, a pogotovo oni iz niza dosadašnjih godina oduzimali su i oduzimaju dio iz šumarstva u opću akumulaciju za razvoj drugih djelatnosti, iako je šumarstvo daleko najzaostalija privreda u zemlji. Nesamo da smo smanjili naš šumski fond za nekoliko desetaka milijuna m3, nego mu oduzimamo i dio sredstava za druge svrhe. Naravno, ovakvom politikom financiranja nećemo moći razvijati proizvodne snage šumarstva onim tempom kako zahtijeva naš ostali privredni razvoj, nego će šumarstvo relativno sve više zaostajati. Za ovakvu situaciju nisu krivi naši rukovodioci, nego naši stručni drugovi, koji rade u vrhovnim institucijama, koje definiraju našu šumarsku politiku manjeviše na temelju nekih vlastitih analiza i vlastitih gledišta a bez dovoljno veze sa dnevnim problemima naše prakse. S druge strane ima krivnje i na našim republičkim institucijama, što nastupaju preslabo, bez dovoljno argumenata i jedinstvenih gledanja. Naš stručni federalni Savez pokušao je na prošlom XIX Plenumu u Kragujevcu sredinom svibnja da razmotri situaciju šumarstva i drvne industrije u okvirima novih privrednih mjera, no referati pa ni diskusija nisu dali očekivani rezultat. Naš Savez se još nije angažirao na ovom problemu, jer se ne nalazi u pogodnoj situaciji, da na samom vrelu — u Beogradu — prati razvoj svih momenata oko razmatranja pojedinih privrednih instrumenata. Ovako promatrajući situaciju šumarstva u zemlji i našoj republici, čini nam se, da su navedena dva problema u ovom periodu neposredno aktuelni i ujedno najvažniji problemi. Čini nam se, đa rad na rješavanju ovi!» dvaju pitanja može da bude u našoj organizaciji donekle i podvojen. Rješavanje prvog problema, raspodjele čistog prihoda po učinku, u svojoj osnovi treba da se vrši dobrim dijelom eksperimentalnim putem u poduzećnma. U tom pravcu bi se trebala angažirati naša kotarska šumarska društva i skupljati iskustva za dotjerivanje sistema. U tom pogledu bi malo mogao koristiti rad u okviru ovog Saveza, a bez bojazni da se ne kreće u suviše uopćenim, nedovoljno konkretiziranim postavkama. Naprotiv, drugi problem, problem financiranja šumarstva u narednom periodu trebao bi da se rješava na višim forumima, i u tom pravcu bi se trebala kretati i aktivnost ovog Saveza u slijedećem periodu. Upravni odbor Saveza, od osječke skupštine pa na ovamo, rješavao je, osim dnevnih tekućih poslova, i neke druge, 315 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 70 <-- 70 --> PDF |
nove poslove, posebno poslove oko reorganizacije našeg društvenog rada, a koja reorganizacija treba da znači i određenu prekretnicu u društvenom radu. Na prošlogodišnjoj skupštini prihvaćen je novi Statut, a dotadašnje šumarsko društvo preraslo je u Savez šumarskih društava, dok su dotadašnji šumarski klubovi postali osnovne stručne organ´zacije. Ova reorganizacija je uslijedila nakon V kongresa SITJ u Ljubljani a u smislu zaključka V Kongresa. Temeljna je zamisao ove reorganizacije u nastojanju, da se osnovne stručne organizacije inženjera i tehničara formiraju u okviru komune, i da one budu stručni oslonac komunama i narodnim odborima u rješavanju privrdnih, a i društvenih problema bilo na užim ili širim teritorijama, bilo u rješavanju tehnoloških i ekonomskih problema u pojedinim poduzećima. Prva faza reorganizacije bila bi: osnivanje kotarskih šumarskih društava i njihovo organizaciono učvršćivanje. Daljnja faza bila bi: osnivanje podružnica u pojedinim komunama svagdje gdje ima za to kadrovskih mogućnosti, odnosno osnivanje aktiva u pojedinim poduzećima. Prema svemu ovome, treba da se izmijeni i dosadašnji način rada naše stručne organizacije. Pravo težište rada ne leži više na centralnoj organizaciji kao do sada, nego treba da se spusti onamo, gdje se obavlja proizvodnja: u poduzeća, u komune. Ovakav način rada angažirat će mnogo više stručnih kadrova u društvenoj aktivnosti, a sadržaj će biti aktualiziran rješavanjem neposrednih, konkretnih problema i zadataka, pa prema tome i korisniji za društvo kao cjelinu i korisniji za unapređenje šumarstva i drvne industrije. Po novom Statutu, osnovne smjernice rada Saveza donosi, naravno, u prvom redu skupština. No radom između dvije skupštine rukovodi Plenum, a Upravni odbor izvršava odluke Plenuma i skupštine. Prema tome, na Savez će pasti opći zadaci i problemi koji se ispolje kao problemi šumarstva i drvne industrije naše republike, dakle problemi načelne prirode opće šumarske i drvnoindustrijske politike u republici. Ovaj rad Saveza treba da se odvija putem stalnih i povremenih komisija, zatim akci´om Upravnog odbora i putem zaključaka Plenuma i skupštine. Ova 82 godišnja skupština je prva skupština nakon izvršene reorganizacije, koja se odvija prema novom statutu. Mi očekujemo od ove naše prve skupštine, da donese svoje zaključke o pravcu djelovanja, s jedne strane kotarskih šumarskih društava, a s druge strane Saveza šumar skih društava. Oslonac za donošenje takvih zaključaka neka nam bude materija izložena na ovom stručnom savjetovanju, i materija, koju je prodiskutirao prvi Plenum ovog Saveza, održan 25 travnja a na osnovu referata druga ing. Copa o »ulozi i aktivnosti inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u izvršenju petogodišnjeg plana i sprovođenju novih privrednih m´era«. U tim materijalima, sadržajno bogatim, date su sugestije kako za sam stil budućeg rada naših stručnih organizacija tako i za probleme kojima treba da se pozabave naše osnovne organizacije na terenu s jedne, a naš Savez s druge strane. No da se uzmogne pristupiti onom najvažnijem radu, radu na organizaciji i unapređenju proizvodnje koja se obavlja na širokim prostranstvima naše republike, nužno je, da se konsolidiraju naše osnovne organizacije. Upravni odbor je uložio mnogo i vremena i truda, da se osnuju kotarska šumarska društva, i u tu svrhu su mnogi drugovi odlazili na teren i stupali u lični kontakt s drugovima iz naših privrednih organizacija i institucija. Samo osnivanje kotarskih stručnih organizacija oteflo se na 8 mjeseci: prvo je osnovano kotar. šum. društvo Bjelovar 1. X I960, g., a posl-´ednje Ogulin, dne 6. V o. g. Moram napomenuti, da nam još nije usp´elo osnovati društvo u Gospiću unatoč našeg izaslanika i unatoč našim pismenim upi´ima o razlozima i našoj ponudi da pružimo potrebnu pomoć oko otklanjanja poteškoća. Prema tome imamo do sada 19 kotarskih šumarskih društava: Bjelovar - Križevci zajedno, Rijeka, SI. Požega, Zagreb, N. Gradiška, Koprivnica, Virovit´ca, Split, Našice, Karlovac, Kutina, Daruvar, Osijek, Vinkovci, Varaždin, Sisak, SI. Brod, Pula i Ogulin. Društva su navedena redosljedom prema datumu osnivanja: Točan broj naših članova nije nam poznat, jer nismo od mnogih naših društava primili izvještaj o broju i strukutri članstva. Računajući prema primljenim izvještajima, broj članstva je porastao, te ih danas imade preko 1.200, a u tom broju učestvuju, prema dosadašnjim podacima tehničari sa oko 50°/i>. Prema prispjelim izvještajim sa osnivačkih skupština pojedinih društava, može se razabrati, da je na po´edinim područjima bilo i do sada određene aktivnosti, u čemu je ipak prednjačio Varaždin. Međutim, nakon osnutka društva, osjeća se prilično povećana aktivnost i u drugim mjestima. Ovdje dolazi u prvom redu Zagreb, zatim SI. Požega, Koprivnica, SI. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Brod, Našice, Rijeka, Split, Vinkovci, N. Gradiška i drugi. Ipak valja primijetiti, da tematika nije još uvijek ona i onakva, kakva bi trebala da bude, da je suviše jednostavna, i da bi je terbalo usmjeriti u pravcu smjernica koje je ukazao naš prvi Plenum, a koje će vjerovatno dati i ova skupština. Djelovanje i rad Upravnog odbora ovog Saveza odvijao se kroz održanih 14 sjednica, na kojima su rješavana razna organizaciona pitanja i pripreme za pojedine akcije. Upravni odbor je organizirao stručno savjetovanje uz prošlogodišnju skupštinu s temama iz proizvodnje koje su pripremili drugovi Ivo Padhorski, Bogomil Čop i Bozo Mačešić. Upravni odbor se dosta trudio da dobro organizira i ovo stručno savjetovanje o momentano veoma aktuelnoj temi koju je danas iznio drug Kaler. Svim ovim drugvima koji su izradili osnovne referate, kao i svim drugovima, koji su se spremno odazvali da prirede diskusiju, Upravni odbor Saveza se ovom prilikom najtoplije zahvaljuje. U proteklom periodu Upravni odbor je preuzeo na sebe da organizira i dva stručna savjetovanja na nivou FNRJ, to su: Prvo jugoslovensko savjetovanje o zaštiti šuma i savjetovanje o »mjestu i ulozi fitocenologije u šumskoj privredi. Osim toga je Upravni odbor organizirao na teritoriji naše republike i XVT1I Plenum Saveza I. i T. S. i D. J. Jugoslavije u septembru prošle godine. Sa svih ovih savjetovanja i Plenuma doneseni su i odgovarajući zaključci, koji su objelodanjeni u našim stručnim časopisima, i prema tome dostupni su svim našim članovima. Članovi Upravnog odbora redovno su prisustvovali i Plenumima Saveza J T S i DJ, kao XVII Plenumu u N. Sadu, XVIII Plenumu u Zadru i XIX Plenumu u Kragujevcu. I o ovim Plenumima obavještavano je naše članstvo bilo putem Šum. lista, bilo putem pojedinih izvještaja sa sjednice Upravnog odbora, čiji zapisnici su dostavljeni i neposredno svim kotarskim društvima, kako bi mogla i kotarska društva pratiti rad Upravnog odbora Saveza. Posebno valja naglasiti, da je Upravni odbor vodio računa i o manifestacijama društveno-političkog karaktera, te je održan veoma uspjeli »Svečani plenum« prigodom proslave 40-godišnuce SK J i SKOJ-a krajem 1909. godine, a na današnjoj skupštini priređen je poseban svečani dio prilikom proslave 20 godišnjice revolucije. Posebna delegacija našeg Saveza prisustvovala je u Glini kod otkrića spomenika radnicima i službenici ma šumarske i drvne struke, žrtvama fašističkog terora. U proteklom periodu nastavljena je 1 dalje izdavačka djelatnost Saveza. U prvom redu treba podvući da je uspjelo održati naš stručni časopis »Šumarski list« na zavidnom nivou, upravo na naučnom nivou međunarodnog stupnja, i da ovaj list učvršćuje svoju naučnu i stručnu reputaciju i u međunarodnim razmjerima. Ovo se ne razabire samo po tome, što se »Šumarski list« šalje u velik broj stranih zemalja, i što ga stručne institucije inostranstvä potražuju, nego i po tome, što naučni i stručni krugovi inostranstva citiraju pojedine autore članaka iz »Šumarskog lista« i što se na taj način pozivaju na domet naših naučnih istraživanja. Ukoliko se ubuduće otklone neke slabe strane »Šumarski list« koji više proizlazi iz nedostatka saradnje iz prakse, pruža nam se mogućnost, da list sadrži visok nivo, a da se obogati aktuelnim zbivanjima. U tu svrhu je Upravni odbor poduzeo određenu akciju, te je izrađen »Poslovnik« prema kojemu će biti organizirana buduća redakcija lista. Nedavno su odštampane i lokalne tablice za hrast koje je izradila grupa naših drugova, i koje će, nadamo se, korisno poslužiti našoj praksi: Naravno, za svu ovu djelatnost našeg Saveza potrebna su i materijalna sredstva, koja se priskrbljuju ostalom našom stručno - izdavačkom djelatnošću, koju obavljamo zahvaljujući razumijevanju i podršci naših drugova iz Sekretarijata za šumarstvo i šumarske sekcije Komore. U slijedećem periodu bit će nam potrebna veća materijalna sredstva radi daljnjeg razvijanja stručno-društvene dielatnosti u denacionaliziranoj jednoj cijeloj polovini zgrade našeg društvenog Doma. Za sada je naše materijalno stanje povoljno, kako ćete o tome čuti od Nadzornog odbora, a u čemu ima mnogo zasluga naš dugogodišnji blagajnik drug Petemel. Kao radni organ, koji će biti na raspolaganju budućem Upravnom odboru Saveza, po novom sistemu rada, osnovpne su na ovom Plenumu 4 komisije: 1. Komisija za štampu, 2. Komisija za produktivnost rada, 3. Komisija za kadrove i školstvo i 4. Komisija za naučno-istraživački rad. Ove 4 komisije su osnovane analogno takvim komisijama u republičkim i federalnim općim društvima I. i T. kao staTne komisije, dok će se po pojedinim problemima osnivati privremene komisije. Stalne komisije su se sastale i konstituirale, i stoje naraspolaganju novom Upravnom odboru. Od spomenutih komisija bili su 317 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 72 <-- 72 --> PDF |
već angažiram´ pojedini članovi, i to u komisiji za štampu, kojom je prilikom kod nas organiziran sastanak na nivou FNRJ, i u komisiji za kadrove i školstvo, čija arhiva je već prilično bogata, ne samo zbog novih akcija ako reorganizacije visokoškolske nastave, nego i već otprije. Iako je rad Upravnog odbora ovog Saveza bio i dosta sadržajan i dosta raznovrstan, ipak smatramo da je imao svojih slabosti. One su bile djelomice i rezultat općih prilika oko reorganizacije u privredi, a zatim i oko reorganizacije u sistemu društvenog rada. Sada su već prebrođene glavne brige organizacione prirode, zacrtan je daljnji sistem rada, te će novi Upravni odbor imati stanovito olakšanje u pogledu uvođenja sistematskog i organiziranog djelovanja Saveza, a i naših osnovnih društava, kotarskih stručnih društava. Upravni odbor Vam zahvaljuje na odazivu na ovu 82 godišnju skupštinu i predaje Vam ovaj izvještaj na diskusiju. Drug tajnik je ujedno napomenuo da 6e završni račun sa bilansom za godinu I960., zatim stanje imovine aveza na dan 31. XII. 1960. i prijedlog proračuna prihoda i rashoda za 1961. biti odštampan uŠumarskom listu br 5—6/1961. sa potanjim brojčanim pregledom, a tako i izvještaj nadzornog odbora. Prema čl. 34 Statuta Saveza SDH izvještaj o radu Saveza koji sastavlja upravni odbor za skupštinu, zatim završni račun, odobrava plenum Saveza, koji donosi i godišnji proračun prihoda i rashoda. Za diskusiju o izvještaju o radu Saveza javili su se drugovi Stj. Lulić i M. Androić. Drug Lulić smatra da o materijalima, iznijetim u referatima i o preoblemima koje je iznio tajnik Saveza trebaju prvenstveno govoriti delegati sa terena. Mišljenja je, da u zaključke koje će donijeti skupština uđu i okolnosti kako se je šumarstvo kao cjelina uklopilo u novi privredni sistem a napose: — da li nove privredne mjere djeluju na šumarstvo i drvnu industriju stimulativno ili đestimulativno; — kakovi su perspektivni izgledi radnih ljudi koji rade u ovim privrednim organizacijama; — što bi trebalo poduzeti ako se ustanovi da novi sistem djeluje na ove dvije privredne djelatnosti đestimulativno. Ove okolnosti odlučne su, da li će se Šumarstvo i drvna industrija moći uklopiti u veći start proizvodnje prema narednom petogodišnjem planu privrednog razvoja. U slučaju da to neće moći, što treba poduzeti da se zacrtanom kursu veće proizvodnje približimo. Činjenica je, da su proizvodne snage u šumarstvu i drvnoj industriji još uvijek nedovoljno razvijene. Unatoč toga na ove dvije privredne djelatnosti protegnute su jednake privredne mjere kao i za visoko akumulativna poduzeća. Tome je razlog možda i to što od mjerodavnih nije uslijedila pravodobna interpretacija stvarnog stanja šumarstva (opremljenost, mehanizacija itd.) i drvne industrije (zastarjelost sredstava za rad i dr.). Stoga je trebalo za šumarstvo i drvnu industriju tražiti izvjesne olakšice, koje bi inače učvrstile naše nastojanje da se postignu oni rezultati, koje društvo očekuje od nas. Drug Androić osvrće ss na rad novo osnovanih šumarskih društava kotara, čija uloga postaje u današnjem privrednom sistemu sve jača. SSRNJ pridaje stručnim organizacijama veliko značenje, ali očekuje od njih i konstruktivan rad. Stoga društva trebaju kod davanja mišljenja nastupati jedinstveno kao stručna organizacija a ne kao pojedinci. Za primjer navodi nastup Šumarskog društva Zagreb o pitanju organizacije uprave i gospodarenja sa šumom Medvednice. Za ovaj slučaj je stručno stanovište Šumarskog društva kao cjeline i te kako uvaženo. Sto više, stručne organizacije trebaju da se što bolje afirmiraju, formirati iza sebe još jaču organizaciju, a to je kotarsko društvo inženjera i tehničara. Razglabali se materijali sa V Kongresa SSRNJ ili bilo koji drugi, svugdje se upućuje na rad i aktivnost inženjera i tehničara kam© pripadamo i mi. Ne treba stoga stagnirati nego prionuti radu, jer ima još mnogo problema po kojima treba pružiti pomoć narodnoj vlasti, a što će ona i te kako prihvatiti i cijeniti. Razumljivo je, da ima 1 specifičnih problema, koji će se riješavati unutar društva i onda kolaborirati s narodnom vlašću. Potrebno je stoga da se šumarska društva prema prednjem odazovu ovom apelu i da požure rad na terenu. Drug Androić je dalje razglabao o stručnoj štampi i naglasio da je publicistička djelatnost u oba stručna Saveza porasla. Međutim je nedovoljan odaziv za raspačavanje stručnih knjiga tako, da one leže u skladištima, a trebalo bi se nalaziti i upotrebljavati u knjižnicama privrednih organizacija kao i pojedinaca stručnjaka. Time u vezi napomenuo je potrebu da stručnjaci jače prate obavijesti o stručnim izdanjima i da prema tome ista i nabavljaju. Zato, kad se stručna organizacija na terenu više učvrsti trebalo bi u njoj zadu |