DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 65 <-- 65 --> PDF |
posvećuje se zdravlju i zaštiti radnih ljudi. Tržišta se pune artiklima široke potrošnje. Niču rekreacioni objekti, kulturne i zabavne institucije. Razvija se i pomaže naučni rad u postojećim i novoosnovanim naučnim zavodima i institutima. Ukratko, od zaostale i u svakom pogledu nerazvijene zemlje naša zemlja dostiže nivo po kojemu se može ubrojiti u srednjerazvijene zemlje Evrope. Razumljivo da je ovako nagli porast u ekonomskom pogledu našao svoj adekvatni izraz u razvijanju socijalističkih društvenih odnosa i socijalističke demokracije. Radničko i društveno upravljanje uvedeno još prije 10 godina u uslovima nedovoljno razvijenih proizvodnih snaga dok su još prevladavali administrativni metodi upravljanja, brzo se učvrstilo i počelo uvoditi u svim granama društvene djelatnosti. Ono je davalo poleta svakoj proizvodnji jer je predstavljalo revolucionarnu mjeru, kojom se iz temelja promjenio odnos proizvođača prema sredstvima za proizvodnju i ostvarenom društvenom produktu. Sistem radničkog upravljanja se danas razvio do te mjere da je ostvarena mogućnost da svaki član kolektiva odlučuje o pitanjima svoga života i rada. Neposrednim proizvođačima data je puna ingerencija o donošenju odluke u upravljanju radnim procesom i o raspodjeli dohotka. Danas u našoj zemlji upravlja u poduzećima više od 220.000 radnika i službenika, što dokazuje da su poduzeća u sigurnim rukama, onih koji rade. Putem vijeća proizvađača osiguran je uticaj neposrednih proizvađača van svojih poduzeća na cjelokupni privredni život općine, kotara, republike i federacije i na raspodjelu dohotka uopće. Uvađanje komunalnog sistema i stvaranje komuna kao zaokruženih ekonomskih cjelina i jedinica naše soc. društvene zajednice predstavlja osnov za daljnje razvijanje socijalističkih odnosa i proširenje i produbljavanje neposredne socijalističke demokracije, kao i za učešće sve većeg broja građana u donošenju odluke u samoupravnim organima. Na vanjskopolitičkom planu Jugoslavija je svojim dosljednim stavom o suradnji na bazi ravnopravnosti i nemiješanja u unutrašnje poslove, stavom o principu aktivne koegzistenecije stekla ugled i priznanje mnogih zemalja a naročito Azije i Afrike. Ona je to naročito postigla svojim stavom koga je dosljedno zastupala u svojoj vanjskoj politici i u Ujedinjenim nacijama protiv rasne diskriminacije a za oslobođenje od kolonijalizma, protiv agresije sa bilo koje strane a za zabranu atom ske energije u ratne svrhe te za opće razoružanje. Teško je u nekoliko stranica i rezimirati ono što nije moguće prikazati obimnim knjigama. No pogled unatrag bio nam je potreban prije svega da izvrSimo grubo upoređenje Jugoslavije koju nam je ostavila monarhija, siromašnu i jadnu u kojoj je život većine ljudi bio samo patnja i jad i nove Jugoslavije u kojoj radni ljudi postaju kovač svoje sudbine, slobodne zemlje u kojoj je život dostojan čovjeka u kome je čovjek sve. Na kraju neka mi bude slobodno reći što sam već jednom drugom prilikom kazao: U povijesti naroda u velikim događajima rađale su se velike ličnosti. Ocjenjujući pravilno ulogu ličnosti u zakonitosti historijskog i ekonomskog razvitka društva, veiika zasluga pripada ljudima koji su bili sposobni da ocjenivši date uslove spriječe moguće devijacije i ubrzaju tok historije odnosno Zbivanja u pravcu historijski uslovljene zakonitosti društvenog i političkog razvitka. Tu historijska uloga u danima narodnooslobodilačke borbe u danima obnove i daljnje izgradnje naše socijalističke zajednice pripala je drugu Titu. I stoga da živi Jugoslavija sa Titom na čelu! Predsjedavatelj pročitao je potom pozdrave i želje za usniešan rad skupštini, stiglih od Saveza JTŠID iz bratskih narodnih republika. Nakon toga prešlo se na izbor i podjelu diploma počasnih članova Saveza SÖH. Predsjednik Saveza izvjestio je skupštinu da je prvi plenum Saveza na svojoj sjednici od 215. IV 1961., održanoj u Zagrebu, jednoglasno prihvatio prijedlog izvršnog odbora Saveza, da se za počasne članove Saveza ŠDH izaberu: ing. Franjo Knebl, sekretar Sekretari jata za šumarstvo J. V. S. NRH i prof, dr ing. Đuro Nenadie, redoviti profesor poljoprivredno šumarskog fakul teta sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik ukratko iznosi životopis 1 izvanredne zasluge predloženih članova na društvenom i stručnom polju, a napose za osnivanje šumarske nastave i obrazovanje stručnih kadrova. Zatim prema 61. 8 Pra vilnika o izboru počasnih i zaslužnih čla nova organizacija Saveza ITJ., podnosi prijedlog na odluku skupštini. Kod toga je napomenuo da će se diploma naknadno uručiti i prof, dr ing. Alfonsu Kaudersu, koji je izabran za počasnog člana g. 1947. Skupština aklamacijom donosi odluku o izboru imenovanih za počasne članove |