DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 80     <-- 80 -->        PDF

rena i još mnogo raznih ekoloških faktora,
eventualnu prethodnu obradu zemljišta
itd.


Pod uticajem navedenih faktora, ti rokovi
moraoe često otstupati ili biti skraćeni.
No, time se princip srednje dnevne
temperature ne mesija. Sa takvim anomalijama
— kako sam autor na to i upozorava
— moramo da računamo pa treba
uspešno da im i doskočimo. Često npr.
izostaju u jesenje odn. prolecno vreme u
kritično doba padavine ili se trajanje zime
odn. leta znatno produžuje. U takvim
slučajevima rok sadnje može da se znatno
skraćuje, čak i na samih 8—10 dana.


U takvim slučajevima ogromnu pomoć
pruža nam prethodna obrada zemljišta,
bilo kompleksna bilo u rupe, a iza toga
ubrzana sadnja pomoću mača-sađilja, posle
prvih jačih kiša. (Vanredni uspesi postignuti
su 1990—1D92 kod Titograda. Vidi
Obradović »Pošumjavanje u aridnim oblastima
«, šumarstvo 3—4/1955, Beograd).


Rezultati naučnih istraživanja Ivko va
i tehnička dostignuća naših terenskih
šumara kod veštačtkih pošuniljavanja pod
najtežim objektivnim (prirodnim) usloviam
treba da postave odlučnu prekretnicu
u budućem radu.


Stoga treba ovaj rad Ivkova da temeljito
prouči i koristi svaki stručnjak,
makar imao i najmanje zadatke oko veštačkog
podizanja šuma. U ovom radu naćiće
sve potrebne osnove za pravilno shvaćanje
i izvođenje svojih zadataka. O tome
je i autor vodio računa te je svoja izlaganja
uspeo da učini pristupačnim čitaocu.


Inž. Vladislav Beltram


Rad Je objavljen u Glasniku Šumarskog fakulteta
u Beogradu, u vidu posebnog Izdanj»
br. 19/1960, u opsegu 91 strana.


ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ


U ladanju Zavoda za zaštitu prirode u
Zagrebu nedavno je izašla iz štampe publikacija
»Zaštita prirode u Hrvatskoj«.


STRANO ŠUMARSTVO


ŠUMARSTVO MAROKA


Maroko je po veličini otprilike jednak
Francuskoj. Ta je zemlja bila od 1912 do
1966 pod francuskim i španskim protektoratom,
od 1956 je samostalna država s
demokratskom vladom sa kraljem na čelu.
Još prijašnja uprava protektorata nastojala
je da uvede potrajno gospodarenje šu


ti ovoj su publikaciji, opsega 190 stranica
sa 70 fotografija obrađeni nacionalni parkovi
i ostali prirodni rezervati u Hrvatskoj,
te opisani spomenici prirode (geograJOako-
geološki, botaničko-hortikultiurnimemorijalni) i izneseni problemi i neposredni
zadaci zaštite tih objekata. Posebno
poglavlje posvećeno je kategoriji specijalnih
rezervata šumske vegetacije s
opisom njihovih osnovnih karakteristika.
Na kraju publikacije otisnut je Zakon o
zaštiti prirode NHH i priložena karta zaštićenih
i evidentiranih rezervata i ostalih
brojnih kategorija zaštite prirode. Također
je štampan opsežan sadržaj publikacije
na engleskom jeziku.


Zainteresiranost šumarstva za zaštitu
prirode razumljiva je ako se ima u vidu
da se najveći dio zaštićenih ili evidentiranih
prirodnih objekata nalazi na područjima
kojima upravljaju ili koja kontroliraju
šumarske organizacije i institucije
na terenu. Nadalje i ostala problematika
iz oblasti zaštite prirode u najužoj je povezanosti
s redovitim zadacima šumarske
operative i brojnih šumarskih institucija
nastavnog i istraživalačkog karaktera. Ova
zainteresiranost za prirodne objekte koje
je potrebno zaštiti iz naučnih ili historijskih
motiva ili kao rekreatdvna područja,
došla je do punog izražaja i u propisima
novog Osnovnog zakona o šumama.


Radi toga je publikacija »Zaštita prirode
u Hrvatskoj« neophodan priručnik
ea šire upoznavanje šumarskog osoblja sa
zaštićenim i "evidentiranim prirodnim
objektima, te sa zadacima i problemima
zaštite prirode u cilju poduzimanja potrebnih
mjera oko udvajanja odgovarajućih
lokaliteta i provedbe zaštitnih mjera
na terenu.


Cijena knjizi inosi dinara 700, a naručuje
se preko Zavoda za zaštđtu prirode u
Zagrebu, Opatička ul. 10.


Ins;. Ratko Kevo


mama, pa je tako i danas, samo treba imati
u vidu činjenicu da je šumarstvo u toj
zemlji tek 50 godina staro, pa da je trebalo
najprije voditi brigu o tom kako da se
očuva postojeće, a onda tek da se pređe
mjerama za povišavanje proizvodnje ili
unošenje novih vrsta drveća.


To je prvenstveno agrarna zemlja, jer
joj je tlo plodno. Te plodne ravnice pro




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 81     <-- 81 -->        PDF

težu se duž obala gdje je dosta vlage u
zraku i tlu. Druga je regija planinsko područje
Atlasa visoko i do 4.000 m, i konačno
prostrana područja juga slična pustinjama
u kojima ćemo naći samo po
riječnim dolinama i oko izvora ponešto
spomenute vrijedne vegetacije.


Šuma je uglavnom na Atlasu i oko Rabata
i zaprema 19°/o čitave površine. Sva
je, bez iznimke, vlasništvo države. Veliki
su napori bili uloženi da bi se počelo bar
s nekom eksploatacijom. Tako se na pr.
od 1912—195´G izgradilo 425 šumarskih kuća,
4.000 km šumskih putova i poduzelo
obimne mjere protiv erozije vjetra. Tako
isto trebalo je naći način kako da se izađe
na kraj sa pašarenjem na šumskim
kulturama i omogući donekle uzgajanje
šuma. Naravno da je to bilo veoma mučan
posao u zemlji u kojoj je govedarstvo pitanje
opstanka, pa je proteklo dosta vremena
da bi se pokazali prvi uspjesi. Slično
je i s šumskim požarima, jer taj pastirski
narod ne će lako da napusti svoje
stare navike, da si paljenjem šume pribavlja
nove oranice.


U svrhu pravovremenog otkrivanja požara
izgrađene su brojne osmatračnice.
Nastojanju da se poveća površina šuma
pomoći će novopostavljeni plan, koji ujedno
ukazuje na brigu vlade koja nastoji
da apelima na narod pobudi državljansku
svijest i smanji rasne suprotnosti koje još
uvijek postoje. Prošle su godine bili pozvani
mladi ljudi da na dobrovoljnoj bazi
sudjeluju u pošumljavanju ogoljenih područja
prijašnjim devastacijama. Akcija
uspješno traje i danas, jer ju je prihvatila
omladina. Uza sve to financijsko fcuburenje
(radi povlačenja francuskog kapitala
iz zemlje) uspjelo je pošurniti 50.000 ha
u rajonu oko Rabata.


Privredno značenje za Maroko imaju


slijedeće vrste: atlanski cedar, razne vrste


hrastova, tuja, eukaliptusa i maslina. Naj


veća se pažnja poklanja pošumljavanju


eukaliptusima, jer su pogodni za


proizvodnju celuloze. Godišnje se zasadi


oko 5 tis. tom vrstom, pa budući da i brzo


raste, to onda znači da će se već početkom


1962 moći preraditi 200 tis. tona eukalip


tusovine u 50.000 tona celuloze.


Drugi je po važnosti hrast plutn
j a k koji daje godišnje 25 tisuća tona
sirovog pluta, koga se izvozi preko luke
Casablance u Englesku i Francusku, gdje
se dalje prerađuje. Inače u zemlji nema
druge spomena vrijedne drvarske industrije.
(Jedino je u Casablanci tvornica
pokućstva koja prerađuie cedrovinu).


Razumije se da je teško razviti indus


triju u toj primitivnoj zemlji gdje seljaci


još uvijek oru drvenim plugovima svojih


praotaca i gdje nema kapitala, a poslije
odlaska Francuza, ni školovanih stručnjaka.
Vlada se napreže da aktivira poljoprivredu
i šumarstvo u svrhu pribavljanja
deviza da bi uzmogla uravnotežiti bilancu,
koja je još uvijek pasivna. Svi ti
problemi povezani s narodnim običajima
i načinom života (mentalitet, fatalistička
religija, odraz klime itd.) iz čega rezultira
pasivnost bez imalo samoinicijative, koja
je potrebna da bi se izmijenili zastarjeli
životni oblici.


Kudgod je došao na svom krstarenju
Marokom, pisac je svuda vidio tu sliku.
Oko Rabata na pješčanom platou prostrano
šumsko područje 60 km dugo i 50 km
široko sve iz hrasta lužnjaka. Putom je
sretao slikovito odjevene Arape, kako gone
teško natovarene mule, koje pod brdom
naslagane hrastovine ipak čilo koracaju.
Trebalo je samo zaci u tu šumu
da se odmah primijeti kako se ljudi drvare
iz te šume bez ičije kontrole. Na plješinama
nema traga o pomlatku. Stabla temeljito
prorijeđena, ali je zato prizemna
vegetacija bujna, naravno, radi visoke
zračne vlage.


U Atlaskim planinama slika je posve
drukčija. Krševite provalije, rastočeni gTebeni,
snijegom pokriveni rtovi i duboko
usječene vlažne doline, to su elementi iz
kojih se sastoji taj gorski lanac. Fantastični
oblici erozije posljedica su klimatskih,
ekstrema. Dnevne temperature kolebaju
i po 40°C. Oborine padaju samo zimi. Ipak
je tlo prilično vlažno, pa i na najvišim
vrhovima na 4.000 m visine nalazi se vegetacija;
pretežno su cedrovi sa bizarno
oblikovanim krošnjama i trošnim stablima
radi stalne borbe s prirodnim nepogodama.


Regija atlaskog cedra, koji je zamlada
sličan arišu, proteže se iznad 2.000 m; tu
su njegove sastojine enormnih drvnih zaliha.
Njihovo je iskorišćavanje bitno oteščano
uslijed pomanjkanja izvoznih mogućnosti.


Ispod 2.000 m dominira crnika , čije
se lišće mnogo razlikuje od njegovog evropskog
imenjaka. Taj vazdazeleni hrast
dolazi samo kao niska šuma, jer Berberi
sasijeku za par nedjelja velike površine,
da bi ih sagorjeli u hladnim brđanskim
noćima. I tu ima stada ovaca i koza koje
se slade mladim hrastovim izbojcima.


Autor ovog prikaza stekao je uverenje,
da uvođenje nekih novih mjera u svrhu
zaštićivanja šuma ne predstavlja lak zadatak,
jer su ljudi nedisciplinirani i ravnodušni
spram šume. Šumarska su nadleštva
doduše već dosta načinila, ali do podizanja
proizvodnosti šuma Maroka još je
dalek put.


Đ. K.