DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 81 <-- 81 --> PDF |
težu se duž obala gdje je dosta vlage u zraku i tlu. Druga je regija planinsko područje Atlasa visoko i do 4.000 m, i konačno prostrana područja juga slična pustinjama u kojima ćemo naći samo po riječnim dolinama i oko izvora ponešto spomenute vrijedne vegetacije. Šuma je uglavnom na Atlasu i oko Rabata i zaprema 19°/o čitave površine. Sva je, bez iznimke, vlasništvo države. Veliki su napori bili uloženi da bi se počelo bar s nekom eksploatacijom. Tako se na pr. od 1912—195´G izgradilo 425 šumarskih kuća, 4.000 km šumskih putova i poduzelo obimne mjere protiv erozije vjetra. Tako isto trebalo je naći način kako da se izađe na kraj sa pašarenjem na šumskim kulturama i omogući donekle uzgajanje šuma. Naravno da je to bilo veoma mučan posao u zemlji u kojoj je govedarstvo pitanje opstanka, pa je proteklo dosta vremena da bi se pokazali prvi uspjesi. Slično je i s šumskim požarima, jer taj pastirski narod ne će lako da napusti svoje stare navike, da si paljenjem šume pribavlja nove oranice. U svrhu pravovremenog otkrivanja požara izgrađene su brojne osmatračnice. Nastojanju da se poveća površina šuma pomoći će novopostavljeni plan, koji ujedno ukazuje na brigu vlade koja nastoji da apelima na narod pobudi državljansku svijest i smanji rasne suprotnosti koje još uvijek postoje. Prošle su godine bili pozvani mladi ljudi da na dobrovoljnoj bazi sudjeluju u pošumljavanju ogoljenih područja prijašnjim devastacijama. Akcija uspješno traje i danas, jer ju je prihvatila omladina. Uza sve to financijsko fcuburenje (radi povlačenja francuskog kapitala iz zemlje) uspjelo je pošurniti 50.000 ha u rajonu oko Rabata. Privredno značenje za Maroko imaju slijedeće vrste: atlanski cedar, razne vrste hrastova, tuja, eukaliptusa i maslina. Naj veća se pažnja poklanja pošumljavanju eukaliptusima, jer su pogodni za proizvodnju celuloze. Godišnje se zasadi oko 5 tis. tom vrstom, pa budući da i brzo raste, to onda znači da će se već početkom 1962 moći preraditi 200 tis. tona eukalip tusovine u 50.000 tona celuloze. Drugi je po važnosti hrast plutn j a k koji daje godišnje 25 tisuća tona sirovog pluta, koga se izvozi preko luke Casablance u Englesku i Francusku, gdje se dalje prerađuje. Inače u zemlji nema druge spomena vrijedne drvarske industrije. (Jedino je u Casablanci tvornica pokućstva koja prerađuie cedrovinu). Razumije se da je teško razviti indus triju u toj primitivnoj zemlji gdje seljaci još uvijek oru drvenim plugovima svojih praotaca i gdje nema kapitala, a poslije odlaska Francuza, ni školovanih stručnjaka. Vlada se napreže da aktivira poljoprivredu i šumarstvo u svrhu pribavljanja deviza da bi uzmogla uravnotežiti bilancu, koja je još uvijek pasivna. Svi ti problemi povezani s narodnim običajima i načinom života (mentalitet, fatalistička religija, odraz klime itd.) iz čega rezultira pasivnost bez imalo samoinicijative, koja je potrebna da bi se izmijenili zastarjeli životni oblici. Kudgod je došao na svom krstarenju Marokom, pisac je svuda vidio tu sliku. Oko Rabata na pješčanom platou prostrano šumsko područje 60 km dugo i 50 km široko sve iz hrasta lužnjaka. Putom je sretao slikovito odjevene Arape, kako gone teško natovarene mule, koje pod brdom naslagane hrastovine ipak čilo koracaju. Trebalo je samo zaci u tu šumu da se odmah primijeti kako se ljudi drvare iz te šume bez ičije kontrole. Na plješinama nema traga o pomlatku. Stabla temeljito prorijeđena, ali je zato prizemna vegetacija bujna, naravno, radi visoke zračne vlage. U Atlaskim planinama slika je posve drukčija. Krševite provalije, rastočeni gTebeni, snijegom pokriveni rtovi i duboko usječene vlažne doline, to su elementi iz kojih se sastoji taj gorski lanac. Fantastični oblici erozije posljedica su klimatskih, ekstrema. Dnevne temperature kolebaju i po 40°C. Oborine padaju samo zimi. Ipak je tlo prilično vlažno, pa i na najvišim vrhovima na 4.000 m visine nalazi se vegetacija; pretežno su cedrovi sa bizarno oblikovanim krošnjama i trošnim stablima radi stalne borbe s prirodnim nepogodama. Regija atlaskog cedra, koji je zamlada sličan arišu, proteže se iznad 2.000 m; tu su njegove sastojine enormnih drvnih zaliha. Njihovo je iskorišćavanje bitno oteščano uslijed pomanjkanja izvoznih mogućnosti. Ispod 2.000 m dominira crnika , čije se lišće mnogo razlikuje od njegovog evropskog imenjaka. Taj vazdazeleni hrast dolazi samo kao niska šuma, jer Berberi sasijeku za par nedjelja velike površine, da bi ih sagorjeli u hladnim brđanskim noćima. I tu ima stada ovaca i koza koje se slade mladim hrastovim izbojcima. Autor ovog prikaza stekao je uverenje, da uvođenje nekih novih mjera u svrhu zaštićivanja šuma ne predstavlja lak zadatak, jer su ljudi nedisciplinirani i ravnodušni spram šume. Šumarska su nadleštva doduše već dosta načinila, ali do podizanja proizvodnosti šuma Maroka još je dalek put. Đ. K. |